Koronavirus posljednjih dana izaziva mnogo straha, ali i dezinformacija. Ovom kolumnom želim pojasniti o kakvoj se zapravo bolesti radi te što sve stručnjaci čine da bismo joj se oduprijeli. Prikupila sam sve relevantne znanstvene i provjerene podatke koji trenutno postoje o koronavirusu.
Što je COVID-19? Što je koronavirus?
Da bismo znali s čime se borimo i kako se suprotstaviti, potrebno je najprije upoznati neprijatelja.
Razlika između respiratornih infekcija: gripe, koronavirusa i prehlade
Gripa počinje općim simptomima kao što su bolovi u mišićima, temperatura, loš osjećaj, a respiratorni simptomi javljaju se naknadno.
Kod koronavirusa prvo se javljaju respiratorni simptomi: curenje iz nosa, kašalj, iskašljavanje i kihanje.
Običnu prehladu ne prati visoka temperatura. Jako je slična koronavirusnoj infekciji. Respiratorni simptomi mogu biti jači ili slabiji, ali obično oboljeli nema loš osjećaj i bolove u mišićima. Od prehlade nećete pasti u krevet poput gripe.
Dobro je ovo imati na umu. Upravo zbog nepoznavanja tih detalja, oboljeli ni ne pomišljaju da su zaraženi koronavirusom.
Tko spada u najosjetljivije skupine pacijenata?
Najosjetljiviji su: pacijenti starije dobi (iznad 65 godina starosti), bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti (povišenog tlaka, srčanih bolesti,bolesti vena i arterija, dijabetesa, kroničnih oboljenja dišnih puteva ili raka), pretili i pušači.
Stopa smrtnosti s dobi eksponencijalno raste. U Kini je stopa smrtnosti do 40 godina – 0,2%, od 70 do 79 godina – 8%, a od 80 godina – 14,8%.
Nekako je logično da stariji i kronični bolesnici mogu biti lakša meta koronavirusa zbog oslabljenog imuniteta, no primijećeno je da su muškarci znatno ugroženiji od žena, a djeca „gotovo pošteđena“.
Prema podacima SZO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), muškarci češće obolijevaju od SARS-CoV-2 virusa. I obična gripa više pogađa muškarce nego žene. Imunološki sustav žena otporniji je zahvaljujući hormonu estrogenu koji potiče rad imunološkog sustava i bori se protiv izazivača bolesti. Muški hormon testosteron blokira imunološki sistem.
Imunološko relevantni geni odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti kodirani su na X-kromosomu. Budući da žene imaju dva X-kromosoma, a muškarci samo jedan, prednost je na strani žena.
Bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena.
Djeca se mogu zaraziti, ali ne obolijevaju ili pokazuju samo slabe simptome.
Zašto? Odgovor na to pitanje znanstvenici još nemaju. Struka smatra da kod djece djeluje tzv. urođeni „nespecifični sustav“. Naime, zaštitu od prvih izazivača bolesti dobivamo već u fazi fetusa, a nastavlja se rođenjem djeteta sisajući majčino mlijeko. U ovu urođenu zaštitu organizma spadaju i stanice koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluznice ili kože. Ta tzv. „pasivna imunizacija“ dostatna je dok se imunološki sustav djeteta ne uspostavi u punoj mjeri, a to znači do 10. godine života.
Kako se širi bolest?
Bolest se širi rapidno:
- izravnim kontaktom sa zaraženom osobom
- kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem), a to znači kontaktom s izlučevinama zaraženog
- inhalatorno (udisanjem)
- dodirom predmeta i površina koje su izložene virusu.
Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana.
Za sada je nepoznato postoji li mogućnost prijenosa spolnim, fekalnim putem ili preko krvi.
Koronavirus širit će se velikom brzinom i narednih mjeseci što će na kraju rezultirati inficiranošću dvije trećine stanovništva, a na to neće moći utjecati ni toplije vrijeme, kada prođe klasično razdoblje gripe. Infekcija će kod većine inficiranih imati blag tijek. Tako bi većina ljudi najesen, kada se očekuje novi val prehlada, već mogla imati antitijela protiv SARS-CoV-2 ili korone. Ovo su prognoze Christiana Drostena, glavnog virologa berlinske klinike Charité.
Kako se svijet bori protiv koronavirusa?
WHO – Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju zbog koronavirusa. Tedros Adhanom Ghebreyesus, direktor WHO-a kazao je kako je ovo prva pandemija uzrokovana koronavirusom.
Što je zapravo pandemija?
Pandemija je globalno širenje bolesti koje je teško kontrolirati. U ovom trenutku, dok pripremam kolumnu, zaraženo je 194 000, izliječeno cca 77 000, a preminulo 6 700 oboljelih u svijetu. U Hrvatskoj je u samoizolaciji cca 9600 ljudi, oboljelih je u ovom trenutku 56, a izliječenih 4. Srećom, za sada nema preminulih. Ove će brojke rapidno rasti do objave ove kolumne jer se virus izuzetno brzo širi. Iznenadio je i znanstvenike.
Italiji u pomoć stižu kirurške maskice, zaštitna odijela i potrošni materijal te kineski liječnici i znanstvenici koji su se uhvatili u koštac s koronavirusom. Proglašenje karantene za cijeli Apeninski poluotok bilo je jedino logično rješenje kako bi se usporila pandemija, za koju sada već znamo da se ne može zaustaviti.
Cilj ju je usporiti kako bi se bolnice i medicinsko osoblje rasteretili od pritiska priljeva novooboljelih. Pod velikim pritiskom novooboljelih i zbog nedovoljnog smještajnog kapaciteta, sada su liječnici u Italiji primorani birati kome će spasiti život. Manjkaju i respiratorni uređaji. Na pandemiju ovakvih razmjera ni neke najbolje europske bolnice, koje se nalaze u Italiji, nisu mogle biti spremne. Italiji prijeti pad zdravstvenog sustava i zato treba učiti iz njenog primjera.
Stavljanje čitavih gradova u karantenu (potpunu izolaciju), zatvaranje škola, vrtića, kina, kazališta i drugih mjesta okupljanja većeg broja ljudi te otkazivanje svih događaja u Kini, pomoglo je u obuzdavanju nekontroliranog širenja virusa.
Cilj je rasporediti broj oboljelih na duže razdoblje kako bi zdravstveni sustav mogao malo odahnuti, reorganizirati se i biti u stanju efikasnije se pobrinuti za kritične slučajeve.
Kako se Hrvatska bori protiv korona virusa?
Ministar zdravstva donio je 11. ožujka ove godine Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 na području čitave Republike Hrvatske. Sve novosti vezane za pandemiju i nove spoznaje u liječenju bolesti prenosi Nacionalni stožer civilne zaštite, koji je uz Ministarstvo zdravstva te Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nadležna institucija za koronavirus. Vlada RH pokrenula je Facebook stranicu Koronavirus.hr što ukazuje na važnost teme i brzu dostupnost svih relevantnih i ažuriranih informacija na jednom mjestu, kako bi se suzbila dezinformiranost.
Pacijenti koji dolaze pod sumnjom na koronavirus zbrinjavaju se u izolaciji OHBP-a do transporta u Kliniku za infektivne bolesti. U Hrvatskoj su glavne bolnice zadužene za koronavirus: Klinika za infektivne bolesti i KB Dubrava.
Radno vrijeme ljekarni ostaje isto kao i prije epidemije uz napomenu da se trenutno najtraženiji proizvodi (maskice, dezificijensi i lijekovi) izdaju u ograničenim i propisanim količinama.
Najbolje preventivne mjere
Kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje zaraze, građanima se propisuju preventivne mjere zaštite:
- redovito pranje ruku sapunom i vodom cca 20-40 sekundi
- korištenje dezificijensa s udjelom alkohola (70%)
- ne dirati lice, nos, oči, usta jer virus ulazi u tijelo kroz njih
- izbjegavanje kontakata s oboljelima
- izbjegavanje rukovanja s drugim osobama
- izbjegavanje kontakata s divljim i domaćim životinjama
- korištenje maramica
- dezinficiranje i čišćenje radnih površina
(koristite higijenske vlažne maramice; površina mora ostati mokra između tri i pet minuta; čišćenjem otklanjate prljavštinu, mikrobe, viruse i bakterije samo s površine, a dezinfekcijom ih uništavate)
- prozračivanje prostorija
- držanje razmaka između osoba (najmanje 1m)
- boraviti što više u prirodi na zraku na propisanoj udaljenosti od drugih
- kihanje i kašljanje u maramicu ili u savinuti lakat (nikako u dlan), a zatim temeljito pranje ruku
- izbjegavanje većih okupljanja (iznad 100 sudionika)
- izbjegavanje javnog prijevoza
- ostanak kod kuće
- imate li simptome, nošenje kiruške maskice je obavezno, kako virus ne biste prenijeli na druge osobe
- ako nemate simptome, nošenje maski nije obavezno
- ne dolaziti osobno u ordinaciju sa simptomima virusa
- osobe koje su unazad 14 dana boravile u područjima zahvaćenima koronavirusom, a ne kašlju, nemaju povišenu temperaturu ili druge znakove prehlade, moraju se javiti nadležnom liječniku ili epidemiologu
- osobe koje su boravile unutar 14 dana na područjima zahvaćenima koronavirusom, a koje kašlju i imaju povišenu temperaturu i druge znakove prehlade, moraju se javiti telefonom svom nadležnom liječniku obiteljske medicine radi daljnjih uputa
- preporučuje se odgađanje planiranih putovanja.
Broj nadležnog epidemiologa možete dobiti preko županijskih centara 113.
Liječenje
Cjepivo trenutno ne postoji. Znanstvenici ulažu sve svoje znanje i napore da ga uskoro stvore. Već se naziru i neki prvi uspjesi, ali do testiranja i puštanja u opticaj trebat će proći još neko vrijeme, a do tada moramo kao pojedinci odgovorno društveno djelovati prema preporukama navedenih nadležnih tijela.
Ne postoji ni posebno liječenje ove bolesti izuzev liječenja simptoma i pružanja njege.
Tim australskih istraživača tvrdi da je našao lijek za novi koronavirus. Sada ga treba testirati na pacijentima. Profesor David Paterson iz Centra za klinička istraživanja Sveučilišta u Queenslandu rekao je za News.com.au da su znanstvenici ustanovili da dva lijeka, već registrirana i dostupna u Australiji, mogu pobijediti Sars-CoV-2. Jedan lijek dali su prvim pozitivnim pacijentima na COVID-19 u Australiji, što je rezultiralo “nestankom virusa” i potpunim oporavkom od infekcije. Istaknuo je da su pacijenti pokazali “veliku toleranciju na lijekove” i da ne postoje neočekivane nuspojave.
Jedan lijek koristi se za liječenje HIV-a, a drugi je lijek protiv malarije tzv. klorokin.
Sada preostaju još klinička testiranja i istraživanja.
Profesor Paterson kaže da širom svijeta postoje pozitivna iskustva u liječenju novog koronavirusa, kako u Kini tako i u Singapuru.
Stomatologija i COVID-19
Istraživanje koje su proveli stručnjaci iz Kineskog centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CCDC) pokazalo je da je veoma ugroženo medicinsko osoblje jer su u neposrednom kontaktu s oboljelima, s njihovim izlučevinama. To posebno vrijedi za nas stomatologe. Unatoč vizirima i zaštitnim rukavicama i odjeći, postoji mogućnost zaraze.
Zato smo proveli neke od dodatnih mjera predostrožnosti. Nastavljamo s radom kao i do sada te trenutno nema potrebe za obustavom rada, ali uz neke izmjene.
Prema smjernicama koje nam pristižu iz nadležnih institucija, prilagođavamo naše poslovanje te pravovremeno obavještavamo naše pacijente.
Što poduzimamo kao struka da bismo zaštitili pacijente i djelatnike?
Provodimo stroge protokole i najviše standarde sterilizacije, dezinfekcije i higijene ordinacije, uređaja, materijala i pribora za rad kako bismo osigurali 100%-tnu sigurnost našim pacijentima i djelatnicima tima.
Apeliram na društveno odgovorno ponašanje svih građana, a posebno oboljelih, kako bismo suzbili ovu pandemiju te se što brže i sigurnije vratili svakodnevnim aktivnostima i normalnom životu.
Čistoća je pola zdravlja, a sada nam osobna higijena kao i higijena radnog mjesta, životnog prostora te javnih prijevoznih sredstava treba biti imperativ, jer jedino ćemo zajedničkim snagama kao društvo, ali djelujući odgovorno kao pojedinci, uspjeti sačuvati ljudski rod od većih gubitaka.
Želim vas, kao osoba koja pripada svijetu medicine, osvijestiti o ozbiljnosti situacije i apelirati da svatko od nas da svoj obol u ovoj borbi s nevidljivim neprijateljem te poručiti kako nema mjesta bezrazložnoj panici, ako se pridržavamo uputa naših stručnjaka epidemiologa.
Nama je zdravlje naših pacijenata na prvom mjestu.
Nadamo se da će ovo uskoro prestati biti noćna mora i da će s lica ljudi nestati strah i strepnja te ponovo zaživjeti osmijeh sreće. Vaš osmijeh, naša strast.
Foto: Pexels
