Suvremeni način života često nas potiče na postizanje što većeg uspjeha u karijeri, zarade novca i ostvarivanje kroz posao, no taj pritisak može dovesti do sindroma previše rada, stanja koje utječe na fizičko i mentalno zdravlje. Tzv. burnout sveprisutan je i ne spada više u sferu tabu tema. Sve se više o tome javno i jasno govori što je definitivno utjecalo na razvoj nekih novih trendova i smjerova u modernom društvu. Jedan od njih je i work less.
U redu je raditi manje, bez obzira na to što sve oko vas vrišti suprotno.
Self care – razni oblici
Sve više ljudi oko nas, kako uživo tako i na društvenim mrežama okreće se raznim metodama self carea kako bi si olakšali svakodnevicu i izazove koja ona pred njih stavlja. Briga o sebi i o mentalnom zdravlju nikada nije bila zastupljenija kao što je to unazad nekoliko godina, a redovito se radi i na uklanjanju stigmi i otvaranju dijaloga kada govorimo o raznim psihičkim poremećajima i bolestima. Isto tako možemo primijetiti i trend osvještavanja situacija koji prethode burnoutu, a to je prekomjerni rad i umaranje istim. Gotovo je nemoguće kvalitetno odraditi posao, a paralelno biti roditelj i voditi brigu o kućanstvu, a da pritom ne padate s nogu od umora. Još kada svuda oko nas čitamo o “vremenu koje moramo izdvojiti za sebe” kako bismo sve to skupa preživjeli, pitamo se što radimo krivo.
Kako prepoznati da radite previše?
Burnout se karakterizira osjećajem iscrpljenosti, gubitkom interesa za posao te smanjenom radnom učinkovitošću. Ovaj fenomen često pogađa ljude koji su predani svojoj karijeri ili poslu, teško se odvajaju od radnih zadataka i često rade prekovremeno. Prepoznajete se? Ako se uz umor, nezainteresiranost pojavi i nesanica, gubitak ili povećanje apetita, anksioznost i slični simptomi ozbiljno razmislite da sami sebi kažete dosta. Neće stati svijet ako vi taj dan odradite točno onoliko koliko morate, čak i ako ne možete je isto u redu. Vaše vam zdravlje, kako ono fizičko tako i ono mentalno mora biti na prvom mjestu.
Prevenirajte
Postavljanje granica: Postavljanje jasnih granica između posla i privatnog života može pomoći u sprječavanju sindroma previše rada.
Upravljanje stresom: Razvijanje vještina suočavanja sa stresom, poput vježbanja, meditacije ili terapije, može biti ključno za očuvanje mentalnog zdravlja.
Potraživanje podrške: Razgovor s nadređenima ili traženje podrške od kolega može pomoći u rješavanju problema na radnom mjestu.
Društvene mreže i sindrom prisutnosti
Svima nama koji smo na društvenim mrežama, pa čak i onima kojima su društvene mreže dio poslovnog života sve se više okreću filozofiji “dijeli manje”. Sve više ljudi povlači se i daju si slobodu da ne budu stalno prisutni. U moru obaveza koje moramo izvršiti i malo slobodnog vremena koje imamo za sebe, isključivo je naša odluka da ga provedemo na neki drugi način koji ne uključuje “piljenje u ekran”.
Ove godine radite manje, to ne znači da ste manje vrijedni
“Raditi manje” treba biti svjesna odluka svih nas da smanjimo svoj radni tempo i stvorimo ravnotežu između poslovnih obveza i vlastitog mira. Zato je važno napraviti dobar balans kvalitete radnog vremena nad količinom rada. Zato birajmo učinkovitost, kreativnost, koncentriranost umjesto beskrajno produžavanje radnog vremena.
Foto: Unsplash, Instagram