Tko nas razdvaja i zašto je hrvatsko društvo tako podijeljeno? Pitali smo sociologinju Irmu Jakić
Danas, kada možemo biti itekako povezani, ponajviše zbog tehnologije, paradoksalno je da živimo u svijetu podjela. One se manifestiraju u svim slojevima društva, na svim razinama komunikacije i ljudskog djelovanja. No zašto je tomu tako? Koji su uzroci i na koji način mi kao pojedinci možemo na njih utjecati? Ovo su samo su neka od pitanja za koja smatramo da ih je itekako važno stalno postavljati.
To su prepoznali i u Hrvatskom Telekomu i odlučili adresirati problem kroz blagdansku kampanju s porukom da povezanost počinje tamo gdje prepreke nestaju. Kroz inspirativne priče stvarnih ljudi, podcast serijale i marketinške aktivnosti, ova inicijativa nas potiče da prepoznamo prepreke koje nas razdvajaju i napravimo korak prema zajedništvu. Kako je to najlakše učiniti i otkuda mi kao pojedinci možemo krenuti? Razgovarali smo sa sociologinjom Irmom Jakić.
Prepreke u društvu
Umjesto da nas povezuje, stvarnost danas često naglašava ono što nas razdvaja, bilo da je riječ o ideološkim, kulturnim, generacijskim ili društvenim razlikama. Premda su takvi izazovi globalni, svaka zajednica, uključujući i hrvatsko društvo, suočava se s vlastitim specifičnostima koje doprinose ovom fenomenu. Pitanje koje se logično nameće jest: Što nas to zapravo odvaja? I zašto smo, unatoč tehnološkim alatima koji omogućuju povezanost kao nikad prije, još uvijek svjedoci sve izraženijih podjela?
Jedan od velikih problema današnjice je prisutnost podijeljenosti u društvu, zbog čega se čini kao da smo više usredotočeni na ono što nas razdvaja, umjesto na sve ono što nas povezuje. Iz vašeg ugla, što mislite, zašto je to tako?
“May you live in interesting times,” kaže stara kineska kletva. Mislim da ne bismo pogriješili kad bismo konstatirali kako živimo u zanimljivim vremenima. S jedne strane, svjedoci smo rapidne globalizacije, postpandemijskog svijeta i značajnih geopolitičkih previranja, dok smo u društvu kasnog kapitalizma svakodnevno suočeni s inflacijom i nagovještajima ekonomske krize kao nekih od glavnih posljedica spomenutih događaja. Takva realnost, što povijest pokazuje, može biti plodno tlo za polarizaciju društva.
Uz dovoljnu dozu političke propagande koja naglašava ideološke ili kulturne razlike među ljudima, počinjemo tražiti “krivca” za percipirane probleme u drugima ili drugačijima – onima koji se razlikuju od nas, odnosno naših vrijednosti. To je, uz naglašen individualizam kasnog kapitalizma, jedan od faktora zbog kojih se može činiti da smo danas “razdvojeniji” nego prije. Međutim, usprkos subjektivnim percepcijama, da probam završiti u optimističnijem tonu, ne bih rekla da je naša stvarnost drastično zabrinjavajuća. Svako je vrijeme do sada bilo zanimljivo onima koji su u njemu živjeli.
Postoje li specifični uzroci u hrvatskom društvu koji doprinose ovoj razdvojenosti?
Pretpostavimo li da je naše društvo doista razdvojeno, mogli bismo primijeniti sličan okvir, budući da nismo izuzeti iz globalnih procesa. Konkretno, što se tiče Hrvatske, tradicionalno nestabilna regija, nepovoljna ekonomska situacija, iseljavanje i nepovjerenje u institucije, mogu biti dodatni faktori zbog kojih se možda više fokusiramo na privatnu sferu, odnosno vlastitu svakodnevicu. Primjerice, tradicionalno niske stope izlaznosti na izbore (uz izuzetak recentnih parlamentarnih izbora) potencijalno reflektiraju nezainteresiranost većine građanki i građana za kolektivnu akciju, barem kroz demokratske alate.
Ipak, postoje značajni primjeri kolektivnog djelovanja u Hrvatskoj – recentna digitalna akcija za očuvanje reproduktivnih prava žena jedan je od takvih primjera. Nasuprot takvim akcijama, svjedočimo i skupovima za očuvanje kršćanskih vrijednosti, odnosno smanjenje reproduktivnih prava žena. Ideološke razlike između tradicionalnih vrijednosti i progresivnih ideja naziru se kao značajna diskrepancija u suvremenom hrvatskom društvu, posebice u posljednjih desetak godina. No, te razlike nisu specifične samo za hrvatsko društvo.
Kako različiti identiteti (poput nacionalnog, vjerskog ili kulturnog) utječu na percepciju “drugoga” u hrvatskom društvu?
Raznovrsnost kulturnih, nacionalnih i/ili vjerskih identiteta nije nova pojava u hrvatskom društvu. Ipak, shvaćanje te različitosti kao bogatstva ili, pak, kao prijetnje, mijenjalo se kroz povijest. Politička zbivanja u regiji, posebice ona iz 1990-ih, neminovno su promijenila kolektivnu svijest, odnosno sjećanje, te naglasila percipirane granice između različitih nacionalnih identiteta. Što se tiče drugih identiteta, danas u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, pojava koncepta nebinarnog rodnog identiteta u javnom prostoru izaziva nerazumijevanje, a često i netrpeljivost, budući da predstavlja novitet u društvu koje je povijesno bilo snažno definirano binarnim rodnim identitetima.
Ipak, inkluzivnost i suživot među različitim nacijama, vjerama i kulturama u Hrvatskoj naša je nepobitna, stoljetna tradicija. Susjed kojeg pitamo za brašno je susjed, bez obzira na religiju, naciju, rod ili bilo koje drugo opredjeljenje.
Kakva je uloga tehnologije i komunikacijskih platformi u izgradnji ili rušenju društvenih barijera? Može li tehnološka povezanost stvarno prevladati društvene razlike ili one ponekad postaju još izraženije u digitalnom prostoru?
Činjenica je kako je suvremena tehnologija znatno pomogla u povezivanju ljudi. Pomoću pametnih telefona i društvenih mreža, u mogućnosti smo u sekundi uspostaviti kontakt s dalekim prijateljima, rođacima ili potpunim strancima. Upravo potonje može biti “dvosjekli mač.” Nažalost, osim pozitivnih primjera uporabe tehnologije, svjedoci smo i primjera u kojima digitalni prostor nerijetko postaje prostorom govora mržnje i jačanja razlika među ljudima, ponekad pod utjecajem ekstremističkih stavova pojedinih svjetskih i regionalnih “influencera.”
Društvene institucije poput obitelji, obrazovnih institucija ili religije, koje su nekoć pružale svojevrsnu utjehu i normativ, u posljednjih nekoliko generacija gube na značaju, odnosno poprimaju nove oblike. Danas, u vremenima brzorastuće tehnologije, živimo i u vremenima “samoproglašenih eksperata”. Oni, posebice mladima, daju ekspresne, pojednostavljene odgovore na pitanja na koja tradicionalne institucije ponekad presporo odgovaraju. Simplifikacijom kompleksnih društvenih pitanja stvara se prostor za daljnju polarizaciju.
Pritom nam algoritmi online društvenih mreža, na temelju našeg digitalnog otiska, serviraju sadržaj koji je u skladu s našim postojećim stavovima, zbog čega smo dodatno zakinuti za širok dijapazon mišljenja i perspektiva koje se razlikuju od naših. Iz tog razloga važno je regulirati digitalne prostore kako bi se spriječilo širenje dezinformacija i govora mržnje te iskoristio potencijal tehnologije da odgovorno nadilazi društvene razlike.
Društvene norme često su nametnute, a one nerijetko za sobom vuku posljedice kao što su osuđivanje, netrpeljivost, diskriminacija. Koji su alati kojima se možemo boriti protiv takvih posljedica? (Jesu li to edukacija, informiranje, radionice, djelovanja…?)
Edukacija zasnovana na znanstvenim činjenicama ključan je alat u borbi protiv svih oblika diskriminacije. Osim edukacije o štetnostima netrpeljivosti, korisno je, posebice mlade, učiti medijskoj pismenosti te ih poticati na eksponiranje drugačijim mišljenjima od onih u koja već vjeruju, kao i na argumentiranu raspravu.
Na kraju možemo zaključiti da uz sve izazove, ovo vrijeme nosi i brojne prilike. Kroz edukaciju, promicanje tolerancije i inkluzivnosti, te osnaživanje autentičnih glasova mlađih generacija, možemo kreirati svijet u kojem se razlike doživljavaju kao snaga, a ne prijetnja.
„Toliko je raznih prepreka koje nas razdvajaju u privatnom, obiteljskom i poslovnom životu. Ali, što je važnije – isto toliko je i prilika za uklanjanje prepreka. Prilika za povezivanje. Svatko od nas može učiniti taj jedan korak, napraviti jednu gestu ili uputiti jedan poziv za zajedništvom s nekim s kim smo se razdvojili iz raznih razloga poput predrasuda, nerazumijevanja, ponosa i slično. Želimo ovih blagdana inspirirati sve ljude pričama drugih ljudi koji su uspjeli srušiti prepreke koje su ih razdvajale od drugih. Želimo i kroz te priče pokazati koliko je dobru promjenu za njihove živote učinilo upravo to rušenje prepreka“. Izjavila je Branka Bajt, direktorica Brenda Hrvatskog Telekoma.
Više o ovoj kampanji možete pročitati na linku.
Foto: Filip Romac (Portret), dupe.com
