Bliži nam se blagdan Uskrsa i kao i kod svakog blagdana i sada ćemo vjerojatno kuhati i peći više nego što nam zaista treba, a u konačnici i pojesti više nego što možemo ili trebamo. Sigurno ste bar jednom u životu doživjeli situaciju da jedete iz dosade, navike, jer ste ljuti ili samo zato što je na stolu i dostupno je. Ovaj obrazac (emocionalno prejedanje) nije ništa novo i jako puno ljudi ga ima, no zašto je to tako i kako tome stati na kraj?
Što zapravo znači jesti radi emocija?
Emocionalno prejedanje je jedan od obrazaca ponašanja koji u suštini znači da jedemo hranu radi utišavanja ili nošenja s neugodnim emocijama kao što su tjeskoba, ljutnja, tuga i druge.
Osobe koje su sklone ovom načinu nošenja s emocijama su često one osobe koje su se tješile hranom kada su bili djeca. Djeca kojima nije bilo dozvoljeno izražavati neugodne emocije su morala naći načina kako ih umiriti i proraditi. Ako nijedan drugi način nije bio dozvoljen, hrana je često tu uskakala kao primjeren način.
Hrana kao utjeha
Koliko puta ste kao dijete doživjeli da kada ste tužni, netko vam ponudi hranu? Kod nekih ljudi hrana je sveprisutna i dobrodošla kada su tu neugodne emocije. Tako s vremenom shvatimo da utapamo tugu u sladoledu, a stres rješavamo pizzom i čipsom.
S vremenom se ovaj obrazac ojača i proširi na sve nelagodne emocije (a ponekad i na ugodne). Odjednom primijetimo da se častimo kad god doživimo neki uspjeh ili kada se osjećamo sretno i zadovoljno.
Ono što je važno znati kod emocionalnog prejedanja je da nelagodne emocije sa sobom nose osjećaj praznine i tuposti, kao da nam netko čupa utrobu i ostavlja rupu. Hrana tu dođe kao lijek jer popuni tu prazninu – doslovno. Hrana nas napuni, privremeno osjećamo puninu i nelagoda se magično otkloni. Jedan od problema kod ovog obrasca je što je hrana koja nam daje taj osjećaj punine često hrana koja nema neku nutritivnu vrijednost. Često su u pitanju slatkiši, čipsevi, pizza, pašta, kolači (comfort food). Dugoročno ova hrana može donijeti više problema nego što nam koristi.
Drugi problem kod ovog obrasca je što se hrana s vremenom probavi, ali osjećaj praznine ostaje. Zato hrana ne može zamijeniti pravu proradu emocija i tu se moramo pozabaviti time da se naučimo nositi s nelagodom na adekvatniji način.
Kako znati da li koristimo hranu kao utjehu?
Postoje određeni znakovi koji nam mogu služiti u tome da primijetimo da smo se upetljali u ovaj obrazac. Ako primijetite sljedeće vrlo vjerojatno se radi o emocionalnom hranjenju.
- osjetite iznenadnu glad ili jako iznenadnu želju za specifičnom hranom kao što je slatko ili jako slano
- kada nemate što raditi primijetite da razmišljate o tome što biste mogli jesti
- često se ulovite da otvarate hladnjak u potrazi za nečime da stavite ”pod zub”
- kada pojedete neku hranu osjećate krivnju ili sram
- često se ulovite da jedete automatski, bez prisutnosti ili svijesti što i koliko ste pojeli
- kad god očekujete neki stresniji događaj primijetite da odlazite po određenu hranu
- nakon stresnog dana na poslu odlazite po neki comfort food kao što je sladoled, brza hrana ili grickalice
Kako tome stati na kraj?
Ako ste primijetili da vam je hrana osim goriva često i utjeha prvi korak je da se zapitate što je okidač. Kada vam se najčešće javlja ovaj obrazac? Je li on povezan s neugodnim emocijama općenito ili posebno kod neke određene emocije? Je li povezan sa stresom? Koristite li hranu kao distrakciju da se ne morate baviti zadacima koji vas čekaju?
Postoje razni načini kako da umanjimo ovaj obrazac. Česti savjeti koje možete pročitati su da uklonimo svu nezdravu hranu iz doma, da zamijenimo nezdrave grickalice sa zdravim, da vodimo dnevnik hranjenja ili da uvedemo neku aktivnost koju možemo raditi ako nam je dosadno (odemo prošetati, uzmemo nešto za napraviti po kući ili slično). Sve su to načini koji mogu pomoći, no jako je važno da ne zanemarimo uzrok, a to je zašto nam je ovaj obrazac najprikladniji kada pričamo o emocijama.
Od kojih emocija zaziremo i zašto? Za dugoročno rješavanje problema važno je rastaviti obrazac u potpunosti i naučiti adekvatnije i zrelije načine nošenja s emocijama, kao i naučiti efikasno upravljati stresom.
Ako primijetite da ne možete sami protiv ovog obrasca javite se stručnoj osobi ili udrugama ili centrima koje se bave poremećajima hranjenja.
Tekst napisala: Dina Drozdek, psihoterapeutkinja
Foto: dupephotos.com
