Zadnjih pedeset godina u svijetu, a možemo reći otprilike dvadeset na našim prostorima promijenio se način na koji gledamo hranu. Osim što je organsko i domaće postalo skupo i ekskluzivno, pojavljuju se i razne dijete koje idu u korak sa svjetskim trendovima. Ipak kako se mijenja svijet tako se mijenjaju i naše prehrambene navike, čini se ne baš na bolje. Zašto je tomu tako? Na pitanje koliko se naša prehrana uistinu promijenila i kako to utječe na mlađe generacije, njihovo fizičko, ali i mentalno zdravlje, znanstvenici neumorno pokušavaju dati odgovor.
Promjene u konzumerističkom svijetu
Promjene koje se primjećuju u konzumerističkom svijetu prvenstveno su rezultat tehnološkog napretka i mainstream medija. Brza globalizacija i urbanizacija rezultirale su integracijom svijeta u jednu globalnu farmu. To je dovelo do velikih promjena u našoj prehrani i potražnji za konzumacijom hranjivih tvari. Danas potrošači diljem svijeta preferiraju prehrambene proizvode jednostavne za pripremu koji su bogati hranjivim tvarima. Dobavljači i robne marke proširili su svoje područje stručnosti kako bi zadovoljili te preferencije. Osim toga navikli smo u bilo koje doba godine jesti bilo koju namirnicu koja dolazi iz bilo kojeg dijela svijeta. To je u trenutku pojave, očekivano, izazvalo boom, no koliko je to zapravo prirodno i u konačnici dobro za naš organizam?
Djeca su nam pretila
Hrana itekako ima utjecaj na naše zdravlje i to često mnogo više nego što mislimo.
“Mislim da većina ljudi svoju prehranu još uvijek uzima zdravo za gotovo te da nisu ni svjesni koliki utjecaj ima na svakodnevni život. Gore sam iznijela utjecaje na tjelesno zdravlje, ali ono što se često zanemaruje je i mentalno zdravlje. Rekla bih „zanemaruje“ zbog ubrzanog načina života. Nedostatak nekih hranjivih tvari ili neredoviti obroci mogu izazvati neraspoloženost ili čak razdražljivost, a nedovoljan energijski unos često uzrokuje umor i vrtoglavicu.” – kaže nam nutricionistica Dora Bučan Nenadić.
