Svjedoci smo nemilih i tragičnih događaja posljednjih dana koji itekako ukazuju kako se veliki problemi u društvu itekako moraju rješavati jer njihovo sustavno ignoriranje može biti kobno. Nasilje među mladima, porast samoubojstava, mentalnih bolesti, agresije i slično dobri su pokazatelji kako društvu treba promjena i kako je za djelovanje rok već odavno prošao. Cijela se Srbija (ali i zemlje u regiji kao podrška) digla na noge i traže suočavanje s problemom i rješavanje istog. No kakve veze sa svim imaju mediji? Itekako velike i važne. Otvorili smo ovu temu na našoj #allaboutchange platformi člancima #allaboutchange: Koja je uloga medija u današnjem društvu? i #allaboutchange: Kakav medijski sadržaj konzumiramo i kako to utječe na nas?
Mediji kao uzor
Mediji kao sredstvo javnog informiranja oduvijek su bili tzv. Role model. Osim samog prenošenja informacija mediji imaju veliku ulogu u kreiranju javnom mijenja, nametanju trendova koji nažalost nisu uvijek pozitivni. Etika kao osnovni postulat novinarstva, kroz godine se izgubila (čast iznimkama) i profit, broj klikova i likeova diktiraju teme i način na koji se teme obrađuju. Istraživačko novinarstvo oduvijek je bio “opasan sport”, a nedovoljna zaštita od institucija dovela je do autocenzure novinara. Kako onda javnost može dobiti objektivnu, istinitu i točnu informaciju? Pa podosta teško. O raznim lobijima koji kontroliraju medije kako u Hrvatskoj tako i u ostatku svijeta puno se priča. S vremena na vrijeme u raznim zviždačkim akcijama na vidjelo izađu i konkretni primjeri, no nekako imamo dojam da se uzburkano more prije ili kasnije utiša i ostanemo ponovno na informaciji koja kad je jednom puštena u javnost, teško može biti opovrgnuta. I tako ta ista javnost krene stvarati sudove.
Oprezno s lošim vijestima
Dobar primjer mogli smo vidjeti proteklog tjedna kada su mediji u Srbiji, ali i Hrvatskoj krenuli izvještavati o tragičnim događajima u beogradskoj osnovnoj školi. Čak je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poslalo apel u kojem poručuje da bi se mediji prilikom izvještavanja o tragičnim događajima u Srbiji trebali držati etičkih načela struke. Apel prenosimo u cijelosti.
“Hrvatsko novinarsko društvo apelira na sve medije odnosno urednike, novinare i novinarke da se u izvještavanju o tragičnim događajima poput posljednjih u Srbiji drže Kodeksa časti hrvatskih novinara, odnosno univerzalnih novinarskih etičkih načela. Objavljivanje detalja tragičnog događaja, neprovjerenih informacija, a posebno potresnih osobnih ispovijesti neposrednih svjedoka, pa i kada ih svojevoljno žele ispričati, može biti opasno. Ponavljamo da je objavljivanje imena i prezimena maloljetnih osoba kršenje prava djeteta.
Članak Kodeksa časti jasno kaže: ‘Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava’.
A članak 20. jasno propisuje: ‘Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Identitet djeteta ili maloljetnika dopušteno je otkriti samo iznimno, kada je to u javnom interesu i ne ugrožava dobrobit djeteta ili maloljetnika, te uz pristanak roditelja ili skrbnika djeteta ili maloljetnika, ili kada to radi dobrobiti djeteta traže državna tijela’. Bilo kakav senzacionalizam i utrka za klikovima u ovakvim tragedijama koje su nepovratno uništile živote brojnih obitelji nije od javnog interesa i u skladu s postulatima novinarske struke.
Umjesto medijske preplavljenosti užasima kojima ovih dana svjedočimo i koji kod dijela ljudi, posebice onih najmlađi, mogu izazvati potencijalno negativne reakcije, HND poziva na odgovorno i profesionalno izvještavanje.”
No čini se kako su mnogi mediji na svoju etičnost zaboravili, a sve kako bi prvi imali informaciju pa makar i ne provjerenu. Koliki ona utjecaj može imati na javnost? Velik.
U srpskim, ali i hrvatskim školama, nedugo nakon tragičnog događaja neki su učenici krenuli “slijediti” primjer srpskog kolege radeći slične popise. Srećom vlasti su na vrijeme reagirale i poduzele sve potrebne mjere, no postavlja se pitanje bi li se takve stvari događale da se od ovog nemilog i tragičnog događaja nije radio medijski spektakl. Upravo ovdje leži naša odgovornost, odgovornost medija. Jer ne moramo nužno biti loši ako konzumiramo loš medijski sadržaj, no ako postoji i jedan slučaj u kojem je to moguće, ozbiljno se treba poraditi na edukaciji, ali i ako je potrebno kažnjavanju medija jer koristiti takav utjecaj u svrhe koje mogu imati kobne posljedice itekako mora i treba biti kažnjivo.
Sadržaj članka nastao je u suradnji s našim partnerima. Za više informacija, pogledajte naše Uvjete korištenja.
Foto: Pexels, Instagram, Unsplash
