Ovaj mjesec kojeg zovu i najdepresivnijim u godini, na našoj #allaboutchange platformi posvetili smo razbijanju nekih društvenih tabooa. Jedan od njih je i mentalno zdravlje. Tako smo se u koštac ulovili s anksioznošću. Kako razlikovati anksioznost od “uobičajenih napadaja tjeskobe” i kako si pomoći kako bi u konačnici živjeli skladnijim i mirnijim životom.
Izvor tjeskobe
Tjeskoba (anksioznost) tj. tjeskobnost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesna) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”. Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste:
- opća tjeskoba
- fobije
- panični poremećaj
Tjeskoba
Tjeskoba se javlja u svim psihijatrijskim poremećajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poremećajima. To su poremećaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razriješiti na različite načine, korištenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe može biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka. Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće, stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života i tako stvoriti tjeskobu.
Anksioznost je najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod mlađih i starijih osoba. Reakcija je na stvarnu situaciju opasnosti, u kojoj se javlja strah, a zatim primjerena reakcija koja je manje efektna što je strah veći. Može se razviti kao kombinacija čimbenika rizika, uključujući životne događaje, karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu. Prirodno anksioznost se osjeća kada su osobe suočene s prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom. Obično se ovaj poremećaj javlja tokom rane adolescencije ili ranog odraslog doba (izvor).
Simptomi anksioznosti
Razne životne situacije na nas mogu utjecati različito i svakako poremetiti naše rutine i svakodnevicu. Gubitak voljene osobe, prekid veze, loša financijska situacija, sve to mogu biti okidači za beznađe i nikako im se ne bismo smjeli prepustiti. Biti tužan je ok, biti u korelaciji sa svojim emocijama također, ali ako počnete primjećivati da vam vaše mentalno stanje počinje utjecati na kvalitetu vašeg života morate učiniti prvi korak. Ovo su simptomi anksioznosti na koje, ako vam se učestalo ponavljaju, reagirajte.
- nestrpljivost
- uplašenost, nemir
- nedostatak koncentracije, umor
- noćne more, problemi s pamćenjem
- izbjegavanje ljudi, osamljivanje, strah od drugih ljudi
- negativnost, manjak samopouzdanja
- pojačan rad srca
- stezanje u prsima
- znojenje
- bolovi u mišićima i koži
- vrtoglavice i slabost
- beznađe i opsesivnost
Razgovor s bližnjima uvijek može pomoći, a tu su naravno i razne metode koje vam mogu pomoći ublažiti simptome. Nije sramota potražiti pomoć, naprotiv za sebe biste to svakako trebali učiniti. Psihoterapija je jedan od učinkovitih načina putem kojeg možete doći do uzroka vaše tjeskobe i na vrijeme ga otkloniti. Ako ne znate kome se obratiti, javite se savjetovalištu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u odjel za mentalno zdravlje kako bi vas usmjerili na idući korak. Također preporuke i brojne Udruge, liječnik opće prakse i psiholozi u medicinskim ustanovama mogu vam pomoći gdje i kako potražiti pomoć.
Foto: Unsplash, Pexels
