Marilyn Monroe je rekla da su dijamanti ženini najbolji prijatelji, ali bilo bi bolje reći da su to briljanti jer dijamant je ‘samo’ najtvrđi prirodni mineral, bez posebnog sjaja i privlačnosti. No, nakon mnogo sati pod okom i prstima stručnjaka, iz mutnog kamena nastaje predmet želje svake dame. Ovisno o tome za koji oblik brušenja (tzv. cut) dijamanta se stručnjak odlučio, može nastati najpoznatiji oblik briljanta (okrugli) ili pak rjeđi oblici – princess (četvrtasti), baguette (pravokutni), marquise (ovalni), srce, suza…
Brušenje dijamanta u briljant podrazumijeva 57 faceta tj. precizno izbrušenih sitnih stranica i predstavlja standard za izbor oblika koji najbolje ističe vrline dragog kamena. Ovaj oblik brušenja još se naziva i Amsterdam Cut po gradu u kojem je nastao. Amsterdam je već 425 godina poznat kao ‘grad dijamanata’ zahvaljujući židovskim doseljenicima koji su započeli s ovim zanatom za svojim kuhinjskim stolovima, a danas se u centru grada nalaze kuće sa stoljećima dugim tradicijama u obradi dijamanata.
Njihova stručnost i preciznost donijela im je svjetsku slavu i rekorde u obradi najvećih, ali i najmanjih dijamanata na svijetu, jer ipak potrebno je veliko umijeće da se na nečemu debljine vlasi kose napravi 57 rezova. Takvi stručnjaci patentirali su i nove, autohtone cutove s još više stranica za više sjaja. Posebni brus Gassan, istoimene amsterdamske kuće s preko 400 godina tradicije, ima točno 121 stranicu, dok brus Royal (kuće Coster Diamonds) ima rekordnih 201.
Upravo osnivaču kuće Coster Diamonds 1852. godine engleska kraljevska obitelj dala je čast i povjerenje da izbrusi najslavniji dijamant na svijetu, Koh-i-Noor. U ovom procesu, koji je trajao 38 dana, dijamant je izgubio čak 77 karata pa je veličina današnjeg briljanta u kruni Kraljice majke 108 karata.
Replika engleske kraljevske krune s Koh-i-Noorom
Istim majstorima povjeren je i dijamant Cullinan od 3106 karata koji je pronađen u Južnoj Africi 1905. godine, a u Coster je stigao u kuverti, poštom! Iz njega je izbrušeno više dragulja, a nekoliko ih se nalazi u kruni St. Edward kojom je 1953. okrunjena današnja kraljica Elizabeta II.
Mogući oblici dijamanata
No, vratimo se na nešto realnije primjerke ovog vrijednog kamena. Dijamanti se ocjenjuju prema kriteriju 4 C – Carat, Color, Clarity, Cut – veličina, boja, čistoća i brus. To su glavni parametri na temelju kojih se procjenjuje kakvoća dragog kamena, a svaka od četiri vrijednosti varira na skali velikog raspona i utječe na cijenu.
Prvo je veličina – 1 karat je svega 0,2 grama. Boja dijamanta se obilježava od slova D (exceptional white +) i uvelike određuje cijenu koja pada prema posljednjem slovu skale Z (žućkasta). Kod procjene boje treba razlikovati, na primjer, žućkastu boju koja čini kamen nečistim i prirodno žuti dijamant (ili rozi, zeleni, smeđi…) koji će zbog svoje rijetkosti imati jako visoke cijene.
Čistoća kamena ovisi o tome ima li prirodnih nepravilnosti i nečistoća u njemu, a obilježava se od oznake FL (flawless) do I3 (Inclusion) ili Pique3.
Prirodni dijamanti u boji
Ukoliko vam se ukaže prilika da odaberete svoj kamen neka prema svim karakteristikama odgovara upravo vama, jer kao i žene, dijamanti su izdržljivi, neuništivi, vječni i neodoljivi.
Tekst: Katarina Bakić Vujičić
Foto: Coster Diamonds, Gassan Diamonds
