Stručnjak odgovara: Što trebate znati o alergijama i intoleranciji na hranu te kako saznati imate li ih
Mogli biste nagađati koja hrana vam može izazvati mučninu, čudan osjećaj ili nelagodu, ali to nije potrebno. Testovi na alergiju i netoleranciju postali su lako dostupni i jednostavan način da se eliminira nagađanje. Alergija na hranu karakterizirana je osipom, svrbežom i otežanim disanjem. Međutim jeste li znali da hrana može utjecati i na vaše kronične simptome, pa čak i raspoloženje, kroz intoleranciju na hranu?
Upravo o važnosti hrane, njenoj dugotrajnoj dobrobiti za zdravlje i razlikama između intolerancije i alergije na hranu razgovaramo s mag.pharm. Marinom Bosotinom, svjetskim stručnjakom za laboratorijsku dijagnostiku i anti-aging, te vlasnikom Poliklinike Analiza koja se trenutno nalazi na devet, a ubrzo deset lokacija diljem Hrvatske.
Koja je razlika?
- Možete li nam razjasniti razliku između alergije na hranu i intolerancije na hranu?
“Kod alergija testira se reakcija IgE antitijela na nutritivne alergene, dok se kod intolerancije na hranu, testira reakcija IgG antitijela na proteine iz hrane. Osim razlike u vrsti testiranih antitijela, alergije karakterizira i brza pojava simptoma koji se pojavljuju najčešće u roku par minuta, a manifestiraju se od kožnih simptoma poput osipa, svrbeža, urtikarije, preko burnih respiratornih i probavnih smetnji, pa sve do najtežeg oblika, anafilaktičke reakcije. Intolerancija na hranu, s druge strane karakterizirana je kroničnoću simptoma kod koje osoba vrlo teško uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između konzumirane hrane i simptoma. Simptomi se mogu manifestirati kroz različite organske sustave: kožu, probavni sustav, respiratorni sustav, zglobove, štitnu žlijezdu, ali mogu utjecati i na raspoloženje u smislu pojave anksioznosti i depresije”.
Na što obratiti pozornost?
- Koji su najčešći simptomi intolerancije na hranu?
“Simptomi intolerancije su raznoliki, s tim da osoba može imati jedan ili više istovremenih simptoma koje u početku čak i ne povezuje – prekomjerna tjelesna težina, gastrointestinalni (grčevi u trbuhu, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva); dermatološki (suha koža, kronični dermatitis, ekcem, akne, psorijaza); respiratorni (suhi kašalj, kronični sinusitis, kronični rinitis); neurološki (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica); psihološki (gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost), endokrini (usporeni ili ubrzani rad štitnjače, inzulinska rezistencija); bol i zakočenost zglobova…”
- Zanimljivo, spomenuli ste i promjene raspoloženja. U današnje vrijeme te bi promjene raspoloženja pripisali obavezama, užurbanim tempom, a Vi se vraćate na hranu?
“Sigurno da užurbani ritam života, nosi svoje posljedice, ali nikad ne trebamo zaboraviti da su naša crijeva glavni proizvodni centar za oko 90% tjelesnog serotonina i uz blisku živčanu vezu s mozgom, crijeva imaju veliki utjecaj na naše raspoloženje, pa ako se crijeva bore sa hranom na koju smo intolerantni, a kako ćemo onda mi biti sretni.”
Kako smo napredovali kroz godinne?
- Kad ste prije 20-ak godina prvi u RH uvodili test intolerancije o čemu ste razmišljali? Jesu li se Vaša saznanja kroz godine mijenjala?
“Nikad me nije zadovoljavala činjenica da smo u mogućnosti liječiti samo simptome bolesti, bez utjecaja na njihov početak, osim toga već tih davnih godina počeo je trend porasta tjelesne težine i tada sam test intolerancije promatrao kao “produženu ruku” rješavanja suviška tjelesne težine, a posljedično tome i sprječavanja pojave kardiovaskularnih bolesti te bolesti koštano-zglobnog sustava. I naši prvi pacijenti su bile osobe koje su željele riješiti problem tjelesne težine.
Međutim kroz godine, sve je više znanstvenih radova izlazilo vezano uz test intolerancije na hranu, pa sam sa svojim medicinskim timom sve više shvaćao da imamo “alat” koji djeluje na naš imunološki sustav tako da danas osim problema tjelesne težine, sve se više susrećemo s autoimunim bolestima, poput Hashimotovog tireoiditisa, multiple skleroze, Chronove bolesti, reumatoidnog artritisa. Danas se čak preporučuje i kod neplodnih parova, u smislu umirivanja imunološkog sustava.”
Kako izgleda testiranje?
- Možete li nam objasniti kako testiranje izgleda?
Proces testiranja jednostavan je za pacijenta jer se radi o vađenju krvi, koje traje nekoliko minuta. Nakon toga uzorak se obrađuje u našim laboratorijima pomoću najmodernijih biočipova koji se baziraju na zlatnom standardu ELISA metodi, uz korištenje reagensa certificiranih od strane EU.
- Što nakon dobivanja nalaza?
Nakon testiranja pacijentima je dostupan medicinski tim sastavljen od liječnika i nutricionista, koji će pojasniti nalaze, zamijeniti intolerantne namirnice s namirnicama koje naše tijelo na imunološkoj razini prihvaća. Medicinski tim i nakon provedenih konzultacija, ostaje kao potpora pacijentima za sve nedoumice i pitanja putem e-maila ili telefona.
- Kada je pravo vrijeme za izradu testa intolerancije?
Uvijek naglašavam, pravo vrijeme je vrijeme kada želimo preventivno djelovati i napraviti pozitivne promjene u životu. Dugo vremena se bavim pitanjima ljudskog zdravlja i doista sam svjedočio nevjerojatnim fizičkim i psihičkim promjenama kod ljudi koji su napravili samo male promjene u prehrani.
