Rak dojke najčešći je rak kod žena. Upravo borbi protiv te bolesti posvećen je cijeli mjesec listopad. Da se napori zaista isplate, govori i podatak da je u posljednjih 7 godina, koliko postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, mortalitet od raka dojke pao za 30 posto. Upravo ovaj program naglasak stavlja na prevenciju i rano otkrivanje, a za to su ključni samopregledi.
Ipak, informacija je puno i ponekad se u njima teško snaći. Baš zato pitali smo liječnicu, doc.dr.sc.Vesnu Ramljak, dr.med. s Instituta za tumore i predsjednicu udruge Europa Donna Hrvatska, kako točno samopregled dojki treba izgledati. Dr. Ramljak s dijagnozom raka dojke borila se i sama, a svakodnevno se susreće i sa ženama koje se moraju suočiti s tom dijagnozom, stoga, tko bolje od nje može objasniti važnost samostalnog pregled kod kuće.
Što kaže liječnica?
Samopregledi dojke zaista mogu spasiti vaš život. U jednu ruku to zvuči kao klišej, ali u ovom slučaju to je istina. Mnoge žene spasile su same sebe, a danas ih možda ne bi bilo da se nisu pregledavale i reagirale na vrijeme. Upravo zato želimo potaknuti i vas da krenete redovito raditi samopregled dojki. Ako ne znate otkud krenuti, donosimo detaljne upute liječnice Vesne Ramljak, koja radi na Institutu za tumore.
“Žene većinom kažu da nisu imale vremena za samopregled…”
“Žene su uglavnom više fokusirane na sve oko sebe a najmanje na sebe tj. svoje zdravlje. Prilično površno doživljavaju upozorenja i savjete vezane kako za zdravlje općenito, tako i za zdravlje dojki. Većina, nakon upita zašto se nije ranije javila odgovara da nije imala vremena ili što je još gore, da je mislila da se to njoj nikako ne može dogoditi. Iako se većini žena smrači na samu pomisao o samopregledu, njime preuzimamo kontrolu nad svojim tijelom. U 60-80 posto slučajeva raka dojke žena kvržicu otkriva sama, a ako to otkrije u ranoj fazi, šanse za izlječenjem iznimno su velike”, kaže nam na početk dr. Vesna.
Kada se samopregled treba obavljati?
Nekih stvari kod samopregleda bitno se držati.
“Važno je samopregled dojki obavljati svaki mjesec. Prvi pregled trebao bi se obaviti već u doba puberteta, u prvom dijelu ciklusa zato što su tada dojke najmekše. U reproduktivnoj dobi žene bi također trebale obavljati samopregled u prvom dijelu ciklusa, tj. do 10. dana ciklusa. Žene koje su ušle u menopauzu moraju samopregled dojki obavezno obavljati jednom mjesečno nevezano za dio ciklusa jer ga više nemaju. Preporuča se da se odredi bilo koji dan u mjesecu i da samopregled obave svaki mjesec. Rak dojke kod žena se najčešće otkriva nakon 50. godine, ali sve su češće dijagnoze i kod žena u dvadesetim godinama”, dodaje.
Kako treba izgledati samopregled?
Samopregled dojki je bitan zato što nitko naše tijelo ne pozaje bolje od nas samih. Naravno, on nije zamjena za specijalistički pregled, ultrazvuk ili mamografiju, ali može biti prvi korak u spasonosom liječenju.
“Svaka žena može sama najbolje ocijeniti trenutak kada se dojke opuste i tako ih pipati u idealnom trenutku. Kod nekih žena razlika je u strukturi dojki prije i poslije menstruacije tolika da tvrde kako se toliko mijenja da je nikako ne mogu zapamtiti. Ali ako se pipaju uvijek u istom, pravom terminu, vremenom će uočiti da je najveći dio kvržica stalnog rasporeda i iste strukture.
Svaka je žena kod pipanja u velikoj prednosti pred liječnikom jer jedino ona stvarno osjeća svoju dojku i u dubini, dok je liječnik pipa i osjeća samo izvana. Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Upornim pipanjem i pretraživanjem dojki svaka žena treba postići da zna točan raspored svih struktura u njima, da dobro upozna sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu. Iako većina novih promjena, srećom, nije karcinom nego najčešće cista ili drugi oblici fibrocističnih promjena, svaka novootkrivena promjena zahtijeva daljnju specijalističku obradu (UZV, mamografija, citopunkcija…)”, objašnjava liječnica.
Samopregled dojki se sastoji od nekoliko dijelova. Pritom, naglašava liječnica, ne treba žuriti nego treba odvojiti desetak minuta za sebe i sve učiniti polako i precizno. U nastavku donosimo vodič za samopregled dojki, raščlanjen po koracima, koje je dr. Vesna detaljno objasnila.
INSPEKCIJA
“Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu – izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo kožu od pogleda, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega. Istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom”.
PALPACIJA
“Drugi je dio samopregleda pipanje dojki. Dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice ‘pobjegnu’ pred (raširenim) prstima. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci, i to tako da se nikada ne pipa na suho nego je obvezno, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo.
Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne kvržice pomaknule i tako postale bolje pipljive. Pregled pokušajte poboljšati tako da dojku podijelimo na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Ne žurite nego svaku četvrtinu dojke precizno i temeljito opipajte, a tek nakon pregleda svih kvadranata opipajte cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru.
Zašto? Žljezdani kanali iz svih dijelova dojke usmjereni su prema bradavici, dakle međusobno su postavljeni u različitim smjerovima, a žljezdani režnjevi postavljeni su oko tih kanala. Zato jedan smjer nikako nije dovoljan da bi ovako različito raspoređene strukture dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov trodimenzionalni raspored. Upravo je to razlog zašto svaki dio dojke morate pipati iz najmanje dva, a još bolje iz što više smjerova kao bi vam svaka struktura došla pod prste iz što više smjerova”.
PALPACIJA LIMFNIH ČVOROVA
“Osim pregleda obiju dojki, samopregled treba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, odnosno kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki, dva naizgled jednostavna dijela koji se često ne izvode na pravi način. Pregled limfnih čvorova mora obuhvatiti pazušnu i supraklavikularnu jamu (onu iznad ključne kosti). Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja”.
ISCJEDAK
“Pojava iscjetka moguće je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonalnih poremećaja. Ali, u to se ne treba pouzdati, nego svaku pojavu iscjetka signalizirati liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak”.
Koliko često treba ići na ultrazvuk?
Ako napipate kvržicu ili bilo kakvu promjenu na dojkama, odmah se javite liječniku. Nemojte da vas strah od potencijalne dijagnoze odvrati od toga. Rano otkrivanje i terapija spašavaju život, naglašava to i liječnica, koja se nebrojeno puta susrela sa ženama koje su se nadale, da to što su napipale, nije ništa i da će proći samo od sebe. To, nažalost, većinom nije slučaj.
Liječnicu Vesnu Ramljak pitali smo i koliko često treba ići na ultrazvuk.
“U zadnjih desetak i više godina ultrazvuk sve više dobiva na značenju zahvaljujući sve savršenijim ultrazvučnim uređajima koji se koriste sondama visokih frekvencija i sofisticiranim softverima. S točnošću od preko 90% ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda i ne samo u otkrivanju raka dojke. Osobito ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi. To mamografijom vrlo često nije moguće, poglavito u dojkama s gustim žljezdanim tkivom.
Zato je u žena mlađih od 40 godina, ali i u onih starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki metoda prvog izbora. UZV pregled je bezbolan, ne zrači i nije štetan. Pruža dosta važnih informacija, koje su od koristi za eventualnu dalju dijagnostiku i liječenje. Najbolje je početi sa ultrazvukom od 25. do 30. godine života, naravno i ranije ako žena prilikom samopregleda napipa sama neku promjenu. Ultrazvuk se može raditi i češće od jednom godišnje ako žena sama primijeti promjene na dojci (napipa kvržicu, primijeti iscjedak pritiskom na bradavice, primijeti bolnost jedne ili obje dojke)”, kaže nam dr. Vesna.
