Često čujemo da postoje dvije vrste ljudi, oni koji pate od glavobolja i oni koji pate od probavnih problema. Ovaj tekst tiče se upravo ovih drugih. Jasno je svima koliko gastroenterološki problemi mogu biti neugodni, ali i ozbiljni, a nekako baš uvijek za njih čekamo da prođu sami od sebe i ne pridajemo im dovoljno pažnje. Bez obzira na to imate li inače “problema s trbuhom” neke preglede nikako ne biste trebali preskakati. Znamo, ne zvuče ugodno, ali što se mora, mora se. Za vaše dobro.
Baš kako bismo otklonili strah i blokade koje se javljaju na spomen pregleda poput kolonoskopije, razgovarali s gastroenterologom, dr. Tonćijem Božinom iz poliklinike Arista. On nam je otkrio sve što treba znati prije takvih pregleda, kako se riješiti straha, ali i što možemo na svakodnevnoj bazi da bismo svoj probavni sustav održali zdravim.
Poliklinika Arista u potpunosti je prilagođena pacijentima
Zašto ste odlučili pokrenuti Aristu?
Arista je nastala iz želje da zaobiđemo nedostatke javnog servisa te da pacijentima neposredno ponudimo svoje znanje i stručnost u vrlo ugodnom ambijentu i to onda kada je njima najpotrebnije, bez čekanja, uz dovoljno vremena i pažnje da se svaki problem adresira na najbolji mogući način. Tehnologija kojom Arista raspolaže nabavljena je upravo kako bi mogli riješiti većinu gastroenteroloških problema s kojima se pacijenti svakodnevno susreću.
Koja je dodatna vrijednost za pacijente u Aristi? Što je čini drugačijom medicinskom ustanovom?
Arista je drugačija jer smo usredotočeni na rješavanje vrlo specifičnih medicinskih problema iz domene gastroenterologije, pedijatrije i interne medicine. Naglasak stavljamo na gastroenterologiju jer smo ekipirani kako s liječnicima tako i s opremom koja nam omogućuje da pacijentima pružimo cjelokupno rješenje problema. Primjerice, u Aristi je moguće ukloniti većinu polipa koji se nađu na endoskopskim pregledima, u anesteziji, bez nelagode za pacijenta, kao i potrebe da se kolonoskopija radi višekratno ili da se pacijenta upućuje u drugu ustanovu. Ponosni smo i na našu hepatološku službu jer možemo otkriti većinu kroničnih bolesti jetre ili sa sigurnošću isključiti iste.
Ponosni ste na vaš tim liječnika. Kako je došlo do ovakvog okupljanja pa vas danas pacijenti i struka prepoznaju kao hrvatsku gastroenterološku reprezentaciju?
Kod biranja tima za Aristu vodili smo se time da izaberemo ljude koji dijele našu energiju i viziju, a koji su se svojim radom već dokazali u struci. Isto tako vodili smo računa da damo priliku mladim, energičnim ljudima koji imaju međusobno različite profesionalne interese kako bi pacijente mogli usmjeriti u najbolje ruke.
“Svaki dan nešto novo naučim”
Što vas je privuklo medicini, a posebno gastroenterologiji? Je li to bila ljubav na prvi pogled ili nešto što se razvijalo s vremenom?
Ljubav prema medicini se razvijala u fazama, a započela je još u ranom djetinjstvu iz znatiželje za upoznavanjem ljudskog tijela. Tijekom fakulteta počinjao sam sve više naginjati kirurškim granama, ali me nikad nije napustila ona želja za otkrivanjem. Stoga je gastroenterologija bila logičan izbor s obzirom na to da objedinjuje jako puno medicine, kako one bazične, dijagnostičke, ali i manualne, kirurške.
Kako su vam iskustva iz KB Dubrava i rad u Londonu pomogla da postanete liječnik kakav ste danas? Postoji li neko posebno iskustvo koje pamtite?
Rekao bih da sam u KBD sazrio kao liječnik. Sve iskustvo kao kliničar koje imam danas stekao sam u Dubravi. Prve korake na odjelu, potom rad u hitnoj službi i odjelu intenzivne medicine, kao i ponekad cjelodnevni rad u odjelu endoskopije i gastroenterološkoj ambulanti naučili su me svemu što danas dajem svojim pacijentima. Pored kliničkih, prve znanstvene korake, kao i doktorsku disertaciju izradio sam u KB Dubravi pod mentorstvom prof. Banića. Bilo je tu mnogo međunarodnih radionica i kongresa koji su isto tako obogatili moje medicinsko iskustvo. London je bila nadgradnja, a i na neki način nagrada mog šefa, prof. Grgurevića gdje sam u vrhunskom svjetskom centru imao priliku raditi uz bok s najvećim imenima europske hepatologije.
Što vas najviše ispunjava u vašem svakodnevnom radu s pacijentima?
Dvije stvari. Prva je činjenica da je svaki pacijent drugačiji i da svaki put nešto novo naučim iako ponekad mislim da se nema više što naučiti. Kontinuirano obrazovanje, zvano cjeloživotnom edukacijom preduvjet je ako želite biti dobri u ovom poslu. Najbolji liječnici su oni koji nikad ne prestaju učiti. Druga je osjećaj da si to stečeno znanje upotrijebio da nekom pomogneš i popraviš život na bolje.
Zablude vezane za kolonoskopiju
Što biste rekli ljudima koji se boje ili odgađaju preventivne preglede poput kolonoskopije? Kako ih ohrabrujete?
Kolonoskopija nažalost ima tu negativnu stigmu koja je potpuno neopravdana. Previše ljudi se prekasno javi samo iz straha od pregleda. Poručio bih svima da je kolonoskopija u anesteziji najbolji ulog u svoje zdravlje iznad 45 godine života. Ovakva anestezija, kao i sama kolonoskopija iznimno su sigurne, a pacijentu omogućuju da obavi ovaj pregled bez ikakve neugode. Mnogi ljudi misle da anestezija povećava rizik od „bušenja“ crijeva i da pacijenta mora boljeti kako bi liječnik znao „dozirati“ pregled. Ovo je potpuno pogrešno vjerovanje. Kolonoskopija je tehnika koju gastroenterolozi u svom treningu uče raditi godinama. Druga zabluda koju bih htio demistificirati je opasnost od anestezije. Kratkotrajna anestezija je vrlo siguran postupak i zaista je malo kontraindikacija za istu. Uostalom, anesteziolog uvijek s pacijentom prethodno raspravi sve rizike i odluči što je pacijentu najviše u interesu.
Kako preventivni pregledi poput elastografije jetre mogu promijeniti nečiji život?
Elastografija je na neki način mini revolucija u hepatologiji s obzirom na to da omogućava detekciju fibroze, tj. oštećenja jetre bez biopsije, što ranije nije bio slučaj. Kronične bolesti jetre najčešće ne daju nikakve simptome dok bolest nije značajno uznapredovala. Običan ultrazvuk nije dovoljan da u tim ranim stadijima bolesti kažemo postoje li oštećenja, s obzirom na to da jetra može izgledati normalno. Štoviše, danas znamo da značajan dio opće populacije ima izvjesni stupanj oštećenja jetre (obično u kontekstu masne jetre), a da to ni ne znaju. To oštećenje s vremenom može rezultirati tumorom jetre ili razvojem ciroze. Tu nam elastografija jako pomaže da to detektiramo na vrijeme.
“Sve se vrti oko ljudi”
Vaš tim u Poliklinici Arista poznat je po odličnoj suradnji. U čemu je tajna te dinamike i kako to utječe na pacijente?
Kada su ciljevi jasno postavljeni onda je suradnja užitak. U našem slučaju, cilj je interes pacijenta. Sve se vrti oko ljudi koji se odluče svoje zdravlje povjeriti nama. To se odnosi na cijeli proces počevši s nemedicinskim timom koji se brine da pacijent dobije adekvatan termin što uključuje vrijeme termina, ali i trajanje termina sukladno pacijentovim potrebama. Medicinski tim je tu da učini ono u čemu smo najbolji, a to je medicinska skrb, poglavito u gastroenterologiji. No, briga ne staje tu jer se većina pacijenta vraća ili na kontrolne preglede ili imaju pitanja i nedoumice na koje rado odgovaramo i nakon što odu iz Poliklinike. Cijeli tim ljudi koji radi u Poliklinici Arista shvaća taj proces i prihvaća da je pacijentova skrb u fokusu, a zbog toga je suradnja lakša i ugodnija.
Kako izgleda vaš tipičan radni dan u poliklinici? Postoji li nešto što vas posebno veseli u svakodnevnom radu?
Radni dani se obično formiraju na tjednoj bazi, a podijeljeni su između gastroenterološke ambulante gdje primam pacijente na preglede te endoskopske sale gdje obavljamo endoskopske preglede i procedure poput polipektomija. Jako uživam u tom manualnom dijelu posla jer rezultate vidiš odmah. No, i pregledi nose svoju čar s obzirom na to da kroz razgovor s pacijentima uvijek čujem nešto zanimljivo, odnosno imam priliku biti edukator i pacijentima detaljno objasniti razloge zašto se neki problem događa. Uživam biti edukator te one „aha“ trenutke kada pacijentima rasvijetlim neke nedoumice.
Kako očuvati jetru?
Jetra je organ koji često zaboravljamo, a toliko je važna. Kako je održavati zdravom?
Jetra je tvornica koja proizvodi većinu tvari u našem organizmu koristeći energiju koju unosimo hranom i pićem. Kako je to prvi organ koji dolazi u kontakt sa sastojcima hrane koju unosimo u svoje tijelo logično je da će upravo hrana imati najveći utjecaj na njeno zdravlje. Stoga, proizlazi da najbolje što možemo napraviti za zdravlje naše jetre jest da izbjegavamo prekomjernu konzumaciju alkohola te da održavamo tjelesnu masu u željenom rangu. To postižemo redovitom tjelovježbom i svjesnim izborom namirnica kojima hranimo naše tijelo. Za sve kavoljupce imam dobru vijest, a to je da je kava po svemu blagotvorna za zdravlje jetre.
Koji su znakovi da nešto nije u redu s jetrom, a koje ljudi često ignoriraju?
Istaknuo bih da se kada govorimo o zdravlju jetre ne možemo previše pouzdati na simptome. Ako znate da imate prekomjernu tjelesnu težinu ili šećernu bolest velika je šansa da imate i masnu jetru te bi bilo uputno učiniti ultrazvuk i elastografiju jetre. Simptomi koji svakako upozoravaju na potencijalno ozbiljan problem s jetrom jesu pojava žutice (kože i sljepoočnica) te pojava jako tamnog urina. Jetrene bolesti se najčešće otkrivaju na rutinskim sistematskim pregledima kada se zabilježi poremećaj jetrenih enzima. To nikako ne treba ignorirati te je preporuka da se javite hepatologu te da se učini nužna obrada kako bi se utvrdio uzrok takvim nalazima.
Kako prehrana i način života mogu utjecati na zdravlje jetre i cijelog probavnog sustava?
Hrana utječe na zdravlje svih organskih sustava pa tako i jetre i probavnog sustava. Tu prvenstveno mislim na konzumaciju alkohola te brzu, masnu hranu te zaslađenih pića što rezultira kalorijskim suficitom i akumulacijom masnog tkiva. Jetra u tom slučaju postaje masna što zovemo steatoza jetre. Masna jetra doprinosi razvoju inzulinske rezistencije i šećerne bolesti, a kod dijela ljudi može rezultirati i cirozom jetre. Drugi mehanizam kojim nezdrava, jednolična prehrana utječe i na zdravlje jetre, ali i probavne cijevi jest mijenjanje crijevne flore, što može rezultirati prekomjernim prerastanjem bakterija u crijevima ili izazivati upalu jetre. Isto tako, pretjerana konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina, kao i smanjeni unos vlakana povećava rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva.
Poliklinika Arista ponosi se naprednom tehnologijom
Kako napredna tehnologija u vašoj poliklinici pomaže pacijentima da na vrijeme prepoznaju i liječe probleme s jetrom?
Kako kronične bolesti jetre često ne daju simptome, već jedini indikator da se nešto događa s jetrom služe jetreni enzimi, napredna tehnologija nam jako pomaže u objektivizaciji stupnja oštećenja jetre. Tu prvenstveno mislim na multimodalni ultrazvuk koji uključuje B-mod prikaz, color-doppler te elastografiju. Služeći se svim ovim modalitetima moguće je pronaći tvorbe u jetri, ispitati jetrenu cirkulaciju te izmjeriti njenu tvrdoću. Kombinirajući ove rezultate s dodatnim krvnim pretragama moguće je dijagnosticirati većinu jetrenih bolesti. Ponosni smo da posjedujemo čak dva ovakva moderna uređaja koji nam omogućavaju da našim pacijentima pružimo najbolju hepatološku skrb.
Mnogi zaziru od pregleda poput kolonoskopije. Kako pomažete pacijentima da se osjećaju opuštenije tijekom tih postupaka?
Ovisi o pacijentu. Neki ljudi dobro reagiraju na humor, dok drugima pomaže ako im detaljno objasnimo cijeli postupak i otklonimo neke strahove. No, u svakom slučaju pacijenti se uvijek osjećaju ugodno kada dođu fizički u polikliniku jer je cijeli ambijent podređen upravo njima. Rekao bih da je pacijentima zahtjevniji postupak pripreme za kolonoskopiju, nego sama kolonoskopija. Ako se kolonoskopija radi u anesteziji onda najčešće i nema straha, pacijenti imaju zasebne prostorije gdje se u miru mogu razbuditi uz svoju pratnju.
