Mediteranska prehrana desetljećima se pokazuje kao najuspješniji način kreiranja zdravih životnih navika. Međutim njeno mjesto bi mogla zauzeti nova prehrana i to ona nordijska. Prema US News and Word Report, nordijska dijeta našla se na devetom mjestu najboljih dijeta s dugotrajnim učinkom. Dijetu su kreirali znanstvenici na sveučilištu Kopenhagen u suradnji s vlasnikom danskog restorana Noma, čiji restoran isključivo poslužuje hranu koja je sezonski i lokalno uzgojena.
Što je nordijska dijeta?
Nordijska dijeta bazira se na hrani koja je u sezoni i koja se uzgaja prirodnim putem. Ono što je specifično za nordijsku dijetu jest da zagovara obroke koji se jedu za stolom uz društvo prijatelja ili obitelji, što je vrlo specifično za većinu skandinavskih zemlja. Mnogi stručnjaci uspoređuju nordijsku dijetu s paleo dijetom. No, za razliku od paleo dijete, nordijska stavlja veći naglasak na konzumaciju voća i povrća uz morsku hranu iz prirodnog uzgoja. Naglasak se stavlja na prirodan uzgoj hrane jer takva hrana sadrži više hranjivih sastojaka, samim time je i ukusnija. Brojni stručnjaci tvrde kako održavanje nordijske dijete dovodi do smanjenog krvnog tlaka i poboljšava zdravlje srca.
Osnovna načela nordijske dijete
Ključne namirnice koje se konzumiraju u nordijskoj dijeti su svježe i sezonsko voće i povrće, cjelovite žitarice, morska hrana i kvalitetno meso poput teletine, govedine i peradi (bez kože). Cilj je unijeti hranu prema 2:1 omjeru ugljikohidrata naspram proteina. Mnogima veći unos ugljikohidrata ne zvuči kao obećavajući način gubljenja kilograma. No, važno je istaknuti kako se ova dijeta ne bazira na kratkotrajnom gubitku kilograma, već na kreiranju zdravih i održivih navika koje će dovesti do dugotrajnog gubitka kilograma. Međutim, u nordijskoj dijeti važno je da ugljikohidrati imaju nisku razinu glikemijskog indeksa. Glikemijski indeks označava brzinu pri kojoj nivo šećera u krvi poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane. Hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput datulja, riže i bijelog kruha, trebala bi se konzumirati u ograničenim količinama. Ali, unos hrane s umjerenim i niskim glikemijskim indeksom preporuča se s obzirom da sporije otpušta inzulin u krvi.
Kod nordijske dijete ‘dozvoljena’ hrana je gotovo svo povrće. Najviše se preporuča korijenasto povrće poput repe, luka i rotkvice. Voće poput jabuka, kruška, bobičastog voća, svježih smokva, manga, svježih nektarina, naranče i breskve ima niski glikemijski indeks i dozvoljeno je. Prehrana se uvelike bazira i na ugljikohidratima poput integralne riže, integralne tjestenine, ječma, raža, graška, crvenog graha, batata, heljde te zobenih pahuljica – ovi proizvodi također imaju nisku razinu glikemijskog indeksa. Pošto je veći naglasak na morskoj hrani preporuča se unos sardina koje su bogate omega 3, bijele ribe i lososa koji je bogat prirodnim mastima. Zasladiti se možete čokoladom s 70% ili više udjela kakaa. Stručnjaci ističu kako bi svakako trebali pokušati uvesti neka načela nordijske dijete u naš život i pokušati promijeniti naše navike nabolje.
Foto: Instagram, Pexels, Unsplash
Tekst: Dorotea Gubić
