Stres nam je u posljednje vrijeme sve češći suputnik u životu i borimo se s njim na svim frontovima. Ubrzan život 21. stoljeća, velika očekivanja, nepoznati virus koji nas je prisilno zatvorio, a onda i natjerao da živimo po sasvim novim pravilima pa na samom kraju i strah od rata. Sve su to stvari s kojima se svakodnevno suočavamo i trudimo se biti jači od njih. Ponekad nam ide teže, ponekad lakše, ali to je život. Sinusoida, a ne linearan pravac. U svemu tome važno je ne zaboraviti na sebe i prihvatiti činjenicu da na naše zdravlje neće misliti netko treći te da smo sami krojači svoje sreće. Jedan od načina na koji možemo odgovoriti tom silnom stresu je meditacija. Iako ponešto znamo o tome, a neki je čak i prakticiraju, odlučili smo za detalje pitati stručnjake.
Uz meditaciju do svog punog poslovnog potencijala
Žena neumornog duha i energije, uvijek nasmijana i dobro raspoložena. Ona koja uvijek odlično sluša, a još bolje priča. Direktno i inspirativno. Za koju nema nemogućeg jer sve se može onda kada se angažiramo i dobro isplaniramo. Za nju sreća i mir ne padaju s neba jer ona se za njih svakodnevno sama bori – među ostalim meditirajući. Sve ovo je naša poznata psihologinja Ana Čerenšek koja nam je u detalje objasnila o meditaciji te dala savjete i konkretne korake kako uz nju doći do svog mira i punog poslovnog potencijala.
- Za početak, kako biste s profesionalne strane objasnili što je to meditacija? Koje sve vrste postoje i koja vam je najdraža?
Meditirati znači biti prisutna u trenutku – logično je, dakle, pretpostaviti da je meditacija sve što nam pomaže upravo u tome – biti prisutna tu i sad.
Kroz naš mozak dnevno “proleti” nešto između 50 i 90 000 misli, a većinom su to misli koje su vezane za događaje iz prošlosti ili one koje će se tek dogoditi u budućnosti (barem prema našim stavovima i uvjerenjima). Ispada da smo usredotočeni na sadašnjost svega nekoliko puta u danu i to po slučaju. No, prije nego krenemo dalje pričati o meditaciji bitno je znati zašto je uopće dobro koristiti tu vježbu, zašto je dobro biti prisutan u trenutku?
Naime, kad smo s mislima u prošlosti ili budućnosti, naš je sustav opterećen “negativnim” mislima, mislima koje izazivaju osjećaje straha, brige, sumnje ili nekog drugog osjećaja koji će nas držati “na mjestu”, u zoni komfora jer glavna funkcija našeg mozga jest držati nas u zoni sigurnosti.
Strah i briga su savršeni suradnici našem mozgu u toj namjeri jer dovoljno vam je dobro, niste u životnoj opasnosti, a zbog sumnje i brige nećete “ići hrabro” u ništa nepoznato. Kad smo usredotočeni na „tu“ i „sada“ mi ćemo osjećati mir.
Dakle meditacija služi ostvarenju doze mira u životu, ali nam daje mogućnost odabira s kojim mislima se želimo baviti – daje nam kontrolu i slobodu.
Postoje razni načini meditiranja, najpopularnije su mindfulness meditacije, ali i njenih varijanti ima puno: od zamišljanja rijeke koja teče, praznine, preko gledanja u određeni objekt ili slušanja glazbe, svaka vrsta meditacije svodi se na jedno: opažaj što ti trenutno dolazi kao informacija iz okoline (što čuješ, vidiš, njušiš, osjećaš) i promatraj te informacije nekritički. Meditacija je stvar fleksibilnosti, a ne rigidnog inzistiranja na opuštenosti.
Moja najdraža vrsta meditacije je zamišljanje praznine: izvedba je jednostavna. Zatvorite oči i pokušajte se fokusirati na prazninu (zamislite nebo, prazan papir ili samo crnilo ispred sebe) i svaku misao koja vam padne na pamet “spremite” na rub praznine uz riječi “čekaj svoj red”. To je otprilike to! Ako vam se učini jednostavnim, sjetite se da je bit ove meditacije u prihvaćanju, a ne u opuštenosti pa probajte.
- Kako meditacija utječe na naše raspoloženje, fokus i hormone?
Kao što sam već spomenula, meditacija izaziva osjećaj mira, možda ne isprva jer nekim ljudima zna biti nelagodno u početku uvođenja meditacije u vlastite rutine (i to je normalno!). Meditacija na duge staze izaziva promjene u funkcioniranju mozga, pa čak i strukturalne promjene u građi mozga, a mi postajemo tolerantniji, više u kontroli vlastitih emocija i gradimo bolje odnose. Fokus postaje bolji jer sad imamo opcije usmjeravanja pažnje na ono s čim se želimo baviti, dakle fokus postaje izoštreniji, a mi vladamo našom pažnjom. Studije također potvrđuju da meditacija ima značajan utjecaj na količinu lučenja hormona i neurotransmitera: primjerice, smanjuju kortizol, a povećavaju serotonin i melatonin.
To znači da ćete uz meditaciju bolje upravljati stresom, osjećat ćete se sretnije, ali ćete i brže utonuti u san.
- Stres je sve prisutniji u našim životima, osobito sada, kada se osjećaju posljedice pandemijske krize. Iako nam je corona dala priliku da stvorimo kvalitetnije odnose s najbližima, izrazito nas je otuđila i maksimalno distancirala od većine ljudi. Radno vrijeme se izgubilo, djeca su se školovala od kuće… Kako vi gledate na cijelu tu situaciju? Koliko duboko uočavate te razlike u razini stresa danas i prije dvije godine?
Naša tolerancija na stres je smanjena jer izloženost pandemiji, potresu, mogućnosti rata i ostalim velikim stresorima vodi jednom ishodu za većinu, a to je potrošnja pričuvnih resursa. Pojednostavljeno rečeno, svi mi imamo naš spremnik za stres i generalno se dobro nosimo s njim ako ga nije previše. E sad ga je bilo previše i mi smo potrošili i spremnik i rezerve, a većina više nema ni “pare” na kojima bi “vozila” svoj život. Stanje je dosta loše i ljudima će trebati vrijeme da svoje zalihe opet napune. Strpljenje i vrijeme.
- Kako nam meditacija može pomoći u poslovnom životu? Možemo li biti uspješniji uz nju?
Meditacija apsolutno pomaže u poslovnom smislu zbog svih benefita koje sam već nabrojala, e sad stavimo ih u poslovni okvir.
Zadovoljstvo poslom uvelike je povezano uz dojam sreće u životu, a zadovoljstvo poslom je najveće kad imamo dojam upravljanja vlastitom karijerom i dobre među kolegijalne odnose. Odnosi na poslu su već dugi niz godina faktor broj jedan kad je zadovoljstvo poslom u pitanju, a vidimo da meditacija uvelike baš to unaprjeđuje.
Svakako je i bitan fokus koji je bolji pa ćemo i bolje odrađivati svoje zadatke, ali ćemo i biti osvještenije po pitanju vlastitih vrijednosti i imati priliku kroz karijeru živjeti svoj smisao.
- Kojim se još načinima može graditi otpornost na stres?
Otpornost na stres možemo graditi kroz još neke alate Mentalnog treninga, poput vježbi disanja, ali i kroz kvalitetnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Rekla bih da jedno ne ide bez drugog ni trećeg. Za početak trebamo znati koje je područje najviše narušeno za nas same, a onda napraviti strategiju kako to područje unaprijediti. Primjerice, ako vam je prehrana loša i ne dobivate puno energije iz hrane koju svakodnevno konzumirate, pokušajte prvo unaprijediti svoj doručak, a onda “napadajte” ostale obroke.
- Možete li našim čitateljicama objasniti najvažnije korake uz koje i one mogu meditirati?
Odaberite način meditacije koji vam najviše paše: pogled na objekt, slušanje glazbe, zamišljanje rijeke ili praznine. Nakon toga odredite vrijeme u danu kad ćete provoditi vježbu (upišite ju u kalendar!) i educirajte se kako bi se točno vježba trebala provoditi. Nakon toga krenite s vježbom ne više od 5 min dnevno (mali koraci!) i sjetite se da je potrebno biti strpljiva ako nešto mijenjamo u životu. Ne očekujte savršenstvo izvedbe isprva. Budite otvoreni za jedno novo iskustvo.
- Postoje li neki alati koji mogu pomoći na putu ka uspješnoj meditaciji?
Planiranje i učenje! Bez znanja o meditaciji kao ni bez planiranja kako uvesti meditaciju u život, spotaknut ćemo se na banalnim neznanjima i manjku iskustva, a to uistinu nije potrebno. Neka vam ovaj intervju bude prvi korak u određivanju strategije za meditaciju.
- Vrijeme je često najveći izazov današnjice pa svi mi „nemamo vremena“ za puno prioritetnije stvari kao što je naše zdravlje. Kako pronaći vremena za meditaciju i zaista je prihvatiti kao svoju rutinu?
Trebamo uvoditi meditaciju “na mala vrata”, korak po korak i smanjiti očekivanja na minimum. Ukoliko niste nikad meditirale, vaša očekivanja ne trebaju biti nikakva jer nemate vlastitog iskustva, a tuđa iskustva su i dalje tuđa. Krenite s interesom i to onim dječjim, a sve što se putem događa prihvatite kao dio tog iskustva i budite dosljedne!
- Meditirate li i vi? Uočavate li razliku u svom svakodnevnom životu kada je prakticirate više, odnosno manje?
Meditiram već godinama i uživam u plodovima meditacije. Počela sam uživati u malim stvarima, u razgovoru s djecom, igri, šetnji ili samo lijepom pogledu. Više mi nije nelagodno biti sama, a odnose s drugima gradim na temeljima prihvaćanja, ljubavi i iskrenosti. Uvijek više – manje jednako meditiram, ali se trudim sve više kroz dan biti prisutna u trenutku ma čim se bavila. Neki dani su mi rasterećeniji i lakši pa je i meditacija laka, a nekad imam osjećaj kao da se tisuću pčela roji po mojim mislima i meditirati mi je jako izazovno. No i tome služi moja meditacija – stati, udahnuti trenutak i dati si ono što trebam, a ne samo bezglavo juriti iz trenutka u trenutak bez kompasa i mira.
- Briga o mentalnom zdravlju još uvijek je dosta stigmatizirana u društvu. Hoćemo li je ikada prihvatiti i percipirati kao Amerikanci kod kojih je mentalna higijena jednaka, primjerice oralnoj? Na koji se način može utjecati na naš mentalitet kako bi bili što bliže tome?
Vjerujem da smo već krenuli putem veće osviještenosti po pitanju mentalnog zdravlja i da je sve više ljudi svjesno kako kod psihologa mogu dobiti podršku, ali i naučiti bolje funkcionirati u svakodnevici. Nije pitanje hoćemo li doći tamo gdje je Amerika nego želimo li.
Mislim da krojimo jednu lijepu budućnost u našem “balkanskom” stilu i to je O.K.
Ono što bi poručila za kraj je: stvarajte svoje bolje priče i već ćemo utjecati na budućnost bez da se opterećujemo s njom. Svaki korak je bitan, ma kako sitan bio, a zajedno onda imamo potencijal i promijeniti svijet!
Foto: Mateja Vrčković, Instagram
