Genijalna Ivana Domljanović izumila je krvni test za rano otkrivanje raka dojke. Razgovarali smo s njom

Listopad je, već znamo svi, mjesec borbe protiv raka dojke. Upravo taj tip karcinoma najčešći je kod žena, a šanse za izlječenje višestruko se povećavaju što ga se ranije otkrije. Golemu ulogu u tome imaju samopregledi, za koje imamo detaljan vodič, ali kontinuirani napori znanstvenika dijagnosticiranje i liječenje stalno unaprjeđuju. Upravo proučavanju karcinoma i DNK posvetila se naša genijalna znanstvenica Ivana Domljanović koja je završila doktorat iz Medicinskih znanosti sa specijalizacijom u nanotehnologiji, onkologiji i dijagnostici. Ona je u sklopu svog istraživačkog rada na Sveučilištu u švicarskom Freiburgu izumila krvni test za rano otkrivanje raka dojke. Što je to, kako funkcionira i o kakvoj se zapravo revoluciji radi, Ivana nam je ispričala na kavi. Nevjerojatno skromna, simpatična i posve prizemljena, rodom iz Splita, Ivana je proputovala svijet. Igrala je košarku, studirala je na Floridi, a na kraju se skrasila u Švicarskoj gdje i došla do ovog revolucionarnog otkrića.

• Za početak, recite nam kakav je to zapravo revolucionarni test koji ste otkrili?

Inovativni, brzi krvni test za rano otkrivanje i praćenje raka koji se temelji na tehnologiji – DNA origami nanosenzor, koju sam dizajnirala, karakterizirala i testirala.

• Koliko dugo je trajalo istraživanje i koji je bio onaj “aha!” trenutak kada ste znali da imate nešto bitno?

Na projektu krvnog testa za rano otkivanje i praćenje raka dojke radila sam više od šest godina. Ali, još nam je potrebno najmanje tri godine rada da bi ispunili sve kliničke propise. Taj trenutak “aha” bio je kada je nanosenzor detektirao biomarkere našeg interesa koji su bili izvađeni iz stanica raka dojke.

• Možete li nama, kao laicima, objasniti kako test funkcionira i detektira stanice raka dojke?

Moj inovativni krvni test, koristi patentirani DNA origami nanosenzor (biosesnor) za precizno otkrivanje specifičnih miRNA koje su povezane s rakom dojke. Ove male, regulirajuće RNA molekule djeluju kao ključni biomarkeri koji mogu otvoriti vrata ka ranoj dijagnostici.

Test funkcionira na jednostavan način: plazma iz uzorka krvi pacijenta se miješa s DNA origami nanosenzorom, što omogućava identifikaciju unaprijed definiranog skupa miRNA. Kada se ove miRNA vežu za nanosenzor, nastaju fluorescentni signali koji se detektiraju s pomoću optičkog uređaja za očitavanje. Napredni algoritam potom analizira te signale i generira jedinstveni fluorescentni potpis koji ukazuje na prisutnost ili odsutnost raka dojke.

• Je li moguće istu tehnologiju primijeniti i na druge vrste karcinoma?

Također, ovaj test/tehnologija se može prilagoditi za otkrivanje drugih vrsta karcinoma, kao i zaraznih bolesti poput virusnih ili kardiovaskularnih.

• Koje su glavne prednosti ovog testa u odnosu na konvencionalne metode otkrivanja raka dojke poput mamografije? Je li ovaj test samostalna metoda detektiranja karcinoma ili je nešto što bi pacijenti morali raditi u kombinaciji s mamografijom i biopsijom?

Jedna od ključnih prednosti testa je brzina. Rezultati su dostupni u samo nekoliko minuta. Osim toga, ovaj test je jeftin, siguran (jer nema izlaganja zračenju), osjetljiv i specifičan (detektira biomarkere u veoma niskim koncentracijama i jako je točan). Planiramo dodatno razviti ovaj test/tehnologiju kao Point of Care uređaj. To će ga učiniti idealnim rješenjem za zemlje s manje razvijenim zdravstvenim sustavima.

Bit će korišten za rano otkrivanje što će spasiti više života, ali i za praćenje liječenja i pacijentovog odgovora na terapiju. To će nam dati uvid u učinkovitost liječenja, pomoći će nam u otkrivanju minimalne rezidualne bolesti (MRD) i predviđaju mogućeg relapsa. Uz sve to, u budućnosti ovakav test bi nam mogao dati informacije o molekularnim karakteristikama tumora bez potrebe za invazivnom biopsijom tkiva, što bi olakšalo izbor ciljanih terapija ili imunoterapija.

Za sad planiramo koristiti ovaj test kao postupak koji je namijenjen za mjesečnu primjenu tijekom rutinskih konzultacija pacijenta s liječnikom opće prakse. U slučaju pozitivnog rezultata testa, pojedinac mora biti podvrgnut ultrazvuku, mamografiji ili magnetskoj rezonanci, jer će to omogućiti kirurgu da točno locira tumor za kasniju kiruršku intervenciju.

• Možemo li se nadati da će ova metoda otkrivanja raka dojke postati široko dostupna?

To je moj, odnosno, naš krajnji cilj.

• Što vas je potaknulo da se bavite baš ovim segmentom ljudskog zdravlja i da istražujete baš u ovom smjeru? Stoji li iz toga neka osobna priča?

Medicina i DNK su zapravo područja koja istinski rasplamsavaju moju strast. Potaknuta željom da moje istraživanje pozitivno utječe na život ljudi, počela sam istraživati načine kojima možemo unaprijediti medicinu koristeći DNK i pozitivno utjecati na ishode pacijenata, osobito u ranom otkrivanju bolesti.

Cilj mi je dublje razumjeti i unaprijediti personaliziranu (osobnu) medicinu, nastojeći poboljšati i personalizirati postojeće tretmane. Također sam željna nastaviti istraživati mogućnosti koje mogu pridonijeti revolucionarnom napretkom u zdravstvu sto bi spasilo više života i dalo bolju  i kvalitetniju njegu za pacijenta.

Čvrsto sam uvjerena da smo odgovorni za rješavanje pitanja javnog zdravlja, jednakosti u zdravstvenoj skrbi i financijskih prepreka u zdravstvenoj skrbi, jer nema svaki pojedinac u svijetu pristup osnovnim zdravstvenim alatima.

U konačnici, moju motivaciju da poboljšam dijagnostiku raka potiče osobna strast, društvena odgovornost, znanstvena znatiželja i iskrena želja da značajno utječem na ljudsko zdravlje.

Donijeti osmijeh u svaki život i pokušati spasiti živote je prekrasna motivacija.

• Kako je medicinska zajednica reagirala na vaše otkriće? Kako su reagirali vaši najbliži?

Odgovor medicinske zajednice na moje istraživanje i inovacije bio je nevjerojatno pozitivan i bilo mi je uistinu drago svjedočiti tome.

Moj bliski krug je moj nepokolebljivi sustav podrške koji mi pomaže na svakom koraku mog putovanja. Svakome od njih neizmjerno sam zahvalna, a posebno tati Viktoru, mami Dragici, bratu, sestri i svim prijateljima.

• Koji su sljedeći koraci u istraživanju i što se sve mora dogoditi da bi ova metoda zaista postala jedna od dostupnih u javnom zdravstvu?

Sljedeći koraci uključuju više razine kliničkih studija, koje bi trebale biti dovršene u roku od 2 do 3 godine. Nakon toga bi moja tehnologija trebala biti spremna za uvođenje na tržište.

• Kada razmišljate o budućnosti, kakav utjecaj želite da ovaj test ima na detekciju i liječenje raka dojke?

Kad razmišljam o budućnosti i kakav utjecaj bi voljela da moj test ima, to bi bilo podijeljeno u sedam različitih aspekata, u kojima bi se vidio napredak:

1. Ranije i točnije otkrivanje bolesti

2. Personalizirano i ciljano liječenje

Rak dojke sastoji se od više podtipova, od kojih svaki zahtijeva različite tretmane. Molekularna dijagnostika može točno identificirati podtip, usmjeravajući liječnike da koriste najučinkovitije liječenje od samog početka. To dovodi i do smanjenja prekomjernog liječenja, odnosno, bolja dijagnostika smanjuje vjerojatnost prekomjernog liječenja.

3. Poboljšana prognoza i praćenje.

4. Razvoj novih terapija

Poboljšano razumijevanje molekularne podloge raka dojke dovodi do otkrića novih meta za lijekove.

5. Smanjeni troškovi zdravstvene skrbi i poboljšana raspodjela resursa

Isplativost: Rano otkrivanje putem molekularne dijagnostike smanjuje potrebu za invazivnijim i skupljim dijagnostičkim postupcima, kao što su biopsije i napredno snimanje. Smanjenje nepotrebnih tretmana: Točnim identificiranjem koji pacijenti trebaju agresivno liječenje, a koji ne, molekularna dijagnostika može spriječiti prekomjerno liječenje, smanjiti ekonomski teret za zdravstvene sustave i poboljšati kvalitetu života pacijenata.

6. Unaprjeđenje preventivnih strategija.

Provjera genetskog rizika: Molekularni testovi mogu identificirati osobe s visokim genetskim rizikom za rak dojke. To omogućuje rizičnim pojedincima da poduzmu preventivne mjere, kao što je pojačani pregled.

7. Minimalno invazivno testiranje – tekućine biopsije:

Jedan od napredaka u molekularnoj dijagnostici koji najviše obećava je razvoj tekućih biopsija, koje mogu detektirati DNK povezane s rakom ili druge biomarkere jednostavnim testom krvi. Ti su testovi daleko manje invazivni od tradicionalnih biopsija, što olakšava praćenje raka tijekom vremena bez podvrgavanja pacijenata invazivnim postupcima.

Sveukupni učinak: veći broj preživjelih, poboljšana kvaliteta života, globalna zdravstvena jednakost.

• Spomenuli ste i ulogu načina života u borbi protiv agresivnih bolesti poput raka dojke. Kakvom načinu života bismo se zapravo trebali prikloniti kako bismo optimizirali prevenciju pojave takvih bolesti?

Ključno je dati prioritet zdravom načinu života. Trebamo postati aktivni, više hodati i manje sjediti. Jesti mediteransku prehranu, hranu bogatu hranjivim tvarima, s ograničenim crvenim mesom, šećerima, alkoholom i duhanom za podršku zdravog tijela, prevenciju raka, a posebno kada se suočavamo s dijagnozom i borbom protiv raka.

Pravilna prehrana i ciljana suplementacija mogu biti ključni u poboljšanju ishoda za pacijente koji se bore protiv raka. Rak često ostavlja tijelo iscrpljenim, a istraživanja i praksa su pokazali da su pravilna prehrana i suplementacija ključni za obnovu snage, podršku imunološkom sustavu, sprječavanje ponovnog pojavljivanja, uspostavljanju ravnoteže i osiguravaju zdraviji oporavak nakon tretmana.

Zato sam počela intenzivno govoriti i istraživati važnost personalizirane prehrane i suplementacije prilagođene jedinstvenoj vrsti raka i cjelokupnom zdravstvenom profilu pacijenta. I u skoroj budućnosti ću početi raditi s pacijentima gdje ću im pokušati pomoći da postignu sto ljepši i bolji opravak od bolesti kao što je rak.

• Spomenuli ste i kako se počeli raditi na promoviranju boljeg načina života koji bi dugoročno trebao smanjiti broj oboljelih od raka dojke. Kakav je to bolji način života, što on uključuje?

Zdrav način života za prevenciju raka dojke usredotočen je na kombinaciju prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti, održavanje zdrave tjelesne težine i minimiziranje čimbenika rizika. Evo ključnih preporuka temeljenih na istraživanju:

1. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.

Pretilost i prekomjerna tjelesna težina, osobito nakon menopauze, povećavaju rizik od raka dojke. Masno tkivo proizvodi estrogen, a više razine estrogena povezuju se s razvojem raka dojke.

2. Redovito vježbajte.

Tjelesna aktivnost ima zaštitni učinak protiv raka dojke.

3. Ograničite konzumaciju alkohola.

4. Usvojite zdravu, uravnoteženu prehranu.

Iako nijedna posebna hrana ne može jamčiti prevenciju raka dojke, preporučuje se mediteranska prehrana koja uključuje puno nemasnih proteina i proteina biljnog podrijetla te je bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama. Konkretno, hrana bogata antioksidansima poput bobičastog voća, lisnatog povrća i povrća iz skupine Cruciferae (npr. brokula, cvjetača) također je dobra. Omega-3 masne kiseline nalaze se u masnoj ribi (npr. losos i skuša), koja ima protuupalna svojstva. Ograničite zasićene masti (koje se nalaze u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima) i prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i trans-masti.

5. Ograničite hormonsku nadomjesnu terapiju (HNL).

Dugotrajna primjena hormonske nadomjesne terapije, posebno kombinirane terapije estrogen-progesteron, može povećati rizik od raka dojke.

6. Izbjegavajte pušenje

7. Idite na redovite preglede.

Rano otkrivanje putem redovitih mamografija i samopregleda dojki može pomoći da se rak dojke otkrije rano kada je najizlječiviji.

8. Upravljajte stresom

9. Smanjite izloženost toksinima iz okoliša.

Izbjegavajte izloženost štetnim kemikalijama, uključujući pesticide, industrijske zagađivače i spojeve koji ometaju rad hormona, a koji mogu biti povezani s rakom dojke.

10. Ograničite izloženost zračenju

• Kako se može poboljšati kvaliteta života ljudi tijekom i nakon liječenja?

Ono što je jako bitno, je da moramo pričati više o životnom stilu za oboljele od raka i životu općenito nakon izlječenja. Liječenje raka, poput kemoterapije, zračenja i operacije, može uzeti značajan danak u tijelu, uzrokujući umor, oslabljeni imunitet i nedostatke u prehrani. I zato uz ovo sve sto sam nabrojala iznad jako je bitno uzimati prehrambenu potporu.

Naprimjer: Liječenje raka može utjecati na sposobnost tijela da apsorbira bitne hranjive tvari. Dodaci prehrani, kao što su vitamini, minerali i antioksidansi, mogu pomoći u popunjavanju nedostataka u prehrani, osiguravajući da pacijenti primaju potrebne hranjive tvari za podršku vitalnim funkcijama, kao što je popravak stanica i zdravlje imunološkog sustava. Dodaci poput vitamina C, vitamina D i cinka mogu podržati i ojačati imunološki sustav, pomažući tijelu da se bolje brani tijekom i nakon tretmana.

Kemoterapija i terapija zračenjem mogu dovesti do kroničnog umora, koji je čest među oboljelima od raka. Dodaci poput vitamina B, željeza i magnezija mogu pomoći u povećanju razine energije i smanjenju umora, poboljšavajući kvalitetu života tijekom i nakon tretmana. Tretmani poput operacije ili zračenja mogu oštetiti zdrava tkiva. Omega-3 masne kiseline, proteinski dodaci i aminokiseline poput glutamina mogu pomoći u obnavljanju tkiva, smanjiti upalu i podržati procese zacjeljivanja

Zaključak je da iako suplementi nisu lijek za rak, oni igraju ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete života pacijenata podržavajući njihov imunološki sustav, razinu energije i cjelokupno zdravlje. Pravilno vodstvo osigurava sigurnu i učinkovitu upotrebu dodataka, pomažući pacijentima da ostanu zdraviji i jači tijekom i nakon liječenja raka.

• Je li svijest ljudi o raku dojke dovoljno visoka? Jesmo li napravili pomak što se tiče odaziva i odlaska na preventivne preglede?

U Hrvatskoj, stopa sudjelovanja žena u testiranju dojki je relativno niska, sa samo oko 60-65% kvalificiranih žena koje sudjeluju, u usporedbi s puno višim stopama u zemljama poput Švedske, Nizozemske i Finske, gdje sudjelovanje može doseći 80-90 %.

Stoga, Hrvatska je među višim stopama mortaliteta u Europi, ponajviše zbog kasne dijagnoze i manje uključenosti u program za testiranje. Petogodišnje preživljenje od raka dojke u Hrvatskoj je približno 70%, niže nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, gdje može premašiti 85%.

Ako možemo zaključiti, Hrvatska je napredovala u svijesti i otkrivanju raka dojke, ali još uvijek postoji značajan prostor za napredak u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama. Povećana svijest, bolji pristup pregledima, rano otkrivanje, bolje i modernije terapije presudni su za smanjenje relativno visoke stope smrtnosti od raka dojke u zemlji.

• Što mislite kako bi se svijest mogla poboljšati?

Mislim da moramo kao društvo učiniti sve sto je u našoj moći da osvijestimo sve žene oko nas koliko je jako bitno ići na pregled,a to možemo na načine:

1. Rješavanjima mitova i stigme:

Treba razbiti zablude o čimbenicima rizika te razbiti strahove da su mamografije bolne ili opasne.

2. Kampanje za javno zdravlje za podizanje svijesti i obrazovanje:

• Ciljano slanje poruka. Prilagođavanje kampanja podizanja svijesti određenim populacijama, kao što su mlađe žene, ruralne zajednice ili skupine s nižim prihodima. To može pomoći u povećanju razumijevanja važnosti ranog otkrivanja.
• Putem društvenih medija i digitalnih platformi. Korištenje kampanja na društvenim mrežama i digitalnih alata za dopiranje do mlađih generacija i izoliranije populacije s informacijama o rizicima od raka dojke.
• Edukacija o zdravlju dojki u školama.
• Workplace Wellness program (Suradnja s poslodavcima kako bi se ponudila edukacija o raku dojke i inicijative za probir na radnom mjestu).
• Kampanje visokog profila. Mjesec podizanja svijesti o raku dojke (listopad) za pokretanje visoko vidljivih kampanja na medijskim platformama može podići svijest i potaknuti više žena da sudjeluju u programima probira.

3. Pristup zdravstvenim ustanovama:

Hrvatska ima centralizirani zdravstveni sustav, ali razlike u pristupu između ruralnih i urbanih područja utječu na dijagnozu i liječenje. Možda bismo mogli postaviti mobilne jedinice testiranje.

• Koje su tri osnovne promjene životnog stila koje možemo napraviti da bismo smanjili rizik od pojave karcinoma?

Kao što sam ranije spomenula, može se poduzeti nekoliko mjera za prevenciju, uključujući održavanje zdrave prehrane, redovito vježbanje i izbjegavanje duhana i alkohola.

• Što se tiče istraživanja u budućnosti, koje nove tehnologije su vam posebno uzbudljive i obećavajuće?

Ovo su nove tehnologije koje su obećavajuće: jednostanično sekvenciranje, tekuća biopsija – DNA nanotehnologija u dijagnostici, sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), organoidi i 3D modeli tkiva.

Ove nas inovacije približavaju personaliziranoj medicini, gdje su tretmani prilagođeni specifičnim molekularnim karakteristikama raka pojedinca, poboljšavajući ishode i smanjujući nepotrebne tretmane.

Foto: Martina Movrić

Zahvaljujemo Boogie Labu u Areni što su nam ustupili prostor za snimanje.