Oznaka SPF odnosi se samo na UVB zrake koje su odgovorne za razvoj opeklina (b-burn), tamnjenje kože i oštećenja DNK u našim stanicama. Za razliku od UVB, UVA zrake prisutne su tijekom cijele godine, prolaze kroz oblake i prozorsko staklo, prodiru duboko u kožu, ubrzavaju starenje kože (a-ageing), uzrokuju poremećaje pigmentacije i različite reakcije na koži u smislu preosjetljivosti. UVA zaštita prikazana je PPD oznakom na deklaraciji vašeg proizvoda.
Pretjerano izlaganje Suncu kumulativno oštećuje naše stanice i uzrokuje preuranjeno starenje kože (fotostarenje) uz pojavu bora, neujednačenog tena, hiperpigmentacija, premalignih i malignih promjena može.
Naša koža uistinu sve pamti. Ako ste tijekom života zadobili opekline od sunca, pogotovo u dječjoj dobi, imate povećan rizik za nastanak melanoma.
- Ljudi često prakticiraju korištenje zaštitnih krema samo dok su na moru i dok se direktno izlažu suncu jer misle da u ostatku godine to nije toliko važno. Ipak, daleko je to od istine, zar ne?
Uvijek naglašavam kako je fotoprotekcija nužna svakodnevno, 365 dana u godini i za oblačnog vremena. Sunčevo zračenje prisutno je tijekom cijele godine – na plaži, u parku i dok ispijate kavu u najdražem kafiću. Zaštitne kreme samo su jedan od oblika fotoprotektivnog ponašanja. Potrebno je zaštiti se i na druge načine, nošenjem naočala koje sadrže UV filtere, šeširom širokog oboda te odjećom koja štiti od UV zračenja (UPF oznaka).
- Koliko je važno pripremiti kožu za izlaganje suncu i na koji ćemo način to najbolje napraviti? Pomaže li nam ta priprema da ne izgorimo na suncu?
U svakodnevnom radu često čujem da je posjet solariju 1-2 puta tjedno dobra priprema kože za izlaganje suncu, pa čak i da su pojedini zdravi jer potiču sintezu kolagena. Solarij je iznimno opasan! Kada legnete u “lampu” razmislite o činjenici da se izlažete UV zračenju jačem od podnevnog sunca u mediteranskim zemljama.
O opasnosti solarija dovoljno govori činjenica da su neke zemlje u potpunosti zabranile njegovo korištenje.
Uz svakodnevno fotoprotektivno ponašanje i zdravu prehranu, dodaci koji sadrže vitamine i minerale s dokazanim antioksidativnim djelovanjem (npr. vit.C, D, E, K, karotenoidi, bakar, cink, selen) svakako su dobar izbor u zaštititi kože iznutra. U osoba koje su preosjetljive na sunčevu svjetlost učinkoviti su također pripravci na bazi ekstrakta paprati te astaksantina.
- Često muku mučimo s pronalaskom odgovarajuće kreme za lice sa SPF-om. Kako pronaći idealnu?
Danas na tržištu postoje brojni kvalitetni proizvodi za zaštitu od Sunca. Odabir ovisi o tipu i specifičnim potrebama Vaše kože. Masnijoj koži odgovarat će proizvodi laganije teksture poput fluida, dok će bogate kreme biti pravi odabir za suhu kožu. Ako imate osjetljivu ili alergijama sklonu kožu birajte preparate s mineralnim filterima poput cinkovog i titanijevog oksida koji stvaraju fizičku barijeru na koži i reflektiraju UV zračenje. Najbolja SPF krema je ona s kojom ćete biti zadovoljni i svakodnevno ju nanositi tijekom cijele godine.
- Nekada stavimo previše kreme, nekada premalo. Koja je prava količina kako bismo se dovoljno zaštitili i svako koliko bi bilo optimalno nadopunjavati SPF?
Zanimljiv je podatak da tek 20-40% ljudi nanosi dovoljnu količinu fotozaštitnog sredstva. Kako bi postigli razinu zaštite navedene na proizvodu potrebno je nanijeti 2 g kreme na 1cm kože. Za lice i vrat dovoljno je oko 1/2 čajne žličice ili količina koju nanesete cijelom dužinom kažiprsta i srednjeg prsta, dok je za cijelo tijelo potrebno 6 čajnih žličica ili puna čašica za rakiju. To odgovara količini od oko 36 ml kreme. Često zaboravimo nanijeti kremu na uši, vrat, usne i stopala.
Proizvod je potrebno nanijeti petnaestak minuta prije izlaganja suncu i obnavljati ga dovoljnoj količini svaka 2 h i nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja.
