Hiperpigmentacija kože jedna je od onih vrućih beauty tema koja se na rasporedu svake godine iznova nađe u ljetnoj sezoni. Nije ni čudno, jer upravo tada naša je koža najviše izložena suncu, a kao uspomenu na ljeto, lica mnogih žena odjednom nose one mrske tamne mrlje kojih se i nije tako jednostavno riješiti. Znamo da postoji kozmetika koja ciljano djeluje na njih i umanjuje njihov dojam, no ovog smo puta poželjele provjeriti s dermatologinjom ima li pomoći kod hiperpigmentacije kože?
Dr. sc. Željana Bolanča, dr. med, specijalist dermatovenerologije odgovorila je na nekoliko naših pitanja, a njeni odgovori, nadamo se, pomoći će vam lakše živjeti s hiperpigmentacijom.
Koliko je česta hiperpigmentacija?
Hiperpigmentacija kože pojavljuje se kod više od 90% odraslih osoba starijih od 50 godina i radi se o značajnom estetskom problemu koji kao posljedicu može imati negativan psihološki i emocionalni utjecaj na kvalitetu života bolesnika. Tamne mrlje uglavnom se pojavljuju na dijelovima tijela koji su izloženi suncu (tzv. fotoeksponirani dijelovi) i teško ih je sakriti od tuđih pogleda.
Što uzrokuje hiperpigmentaciju?
Hiperpigmentacija kože uzrokovana je povećanom proizvodnjom melanina, pigmenta odgovornog za promjenu boje kože. Prekomjernu proizvodnju melanina izaziva niz čimbenika, od kojih su najčešći izlaganje suncu, genetska predispozicija, trudnoća, lijekovi, hormonalne promjene te ozljede ili upale na koži, a koje čak mogu biti i posljedica estetskih tretmana.
Koje vrste hiperpigmentacije razlikujemo?
Nekoliko je vrsta hiperpigmentacija. Najčešće su sunčeve (solarni lentigo) i staračke pjege (seboroične keratoze), post–upalne (inflamatorne) hiperpigmentacije (PIH) i melazme. Melazma je poznatija i pod nazivom „trudnička maska“, ali se može pojaviti neovisno o trudnoći, čak i kod muškaraca. Glavni čimbenik rizika razvoja melazme je izlaganje suncu za vrijeme trudnoće ili za vrijeme uzimanja oralnih kontraceptiva ili nekih drugi lijekova (antibiotici ili sl). Zbog neprekidnog procesa melanogeneze (proces nastanka pigmenta u stanicama kože), postupci liječenja preparatima su dugotrajni, a hiperpigmentacije ponekad ne nestanu u potpunosti i često se vrate. U svega 6 % bolesnika, promjene se mogu povući spontano, bez liječenja.
U koje doba godine nas hiperpigmentacije najviše smetaju?
Bolesnici s hiperpigmentacijama se najčešće javljaju dermatolozima u ranu jesen jer su ljeti, za vrijeme intenzivnog izlaganja suncu najviše izražene. Solarni lentigo i staračke pjege se jednostavno liječe ili pilinzima, laserskim tretmanima, elektrokoagulacijom ili ekskohleacijom. Prije bilo kojeg estetskog tretmana potreban je dermatološki pregled kako bi se kliničkim pregledom i dermatoskopjiom isključilo da se radi o melanomu (zlućudnom tumoru kože).
Ostale hiperpigmenatcije kao što su melazma i postupalne hipepigmentacije (nakon estetskih tretmana) se teško liječe i predstavljaju frustraciju kako za bolesnika tako i za dermatologa.
Kako liječiti hiperpigmentaciju?
Liječenje melazme počinje prvo s postavljenjem točne dijagnoze, određivanjem etiološkog čimbenika nastanka hiperpigmentacije, određivanje MASI indeksa (stupanj zahvaćenosti površine kože) uz obaveznu fotodokumentaciju (idealno je učiniti fotodokumentaciju s plavim svjetlom ili VISIA aparatom koji kompjuterski određuje stupanj zahvaćenosti kože, određuje dubinu smještaja pigmenta u koži i prati uspješnost liječenja). Glavni cilj liječenja je ukloniti postojeće hiperpigmentacije i spriječiti nastanak novih.
Osnovni temelj liječenja hiperpigmentacija je zaštita od sunca koji blokira UVB, UVA ali i vidljivi dio spektra koju je potrebno nanositi svakodnevno neovisno o godišnjem dobu. Osim nanošenja zaštitnog sredstva, potrebno je nositi i široko obodni šešir, sunčane naočale, ali i izbjegavati sunce od 11-16 h. Također je potrebno odmah prekinuti uzimanje oralnih kontraceptiva ili lijeka na koji je postavljena sumnja da je mogući urok nastanka hiperpigmentacija.
Liječenje je zahtjevno i može se provoditi lokalna, sistemska terapija i estetski tretmani i kombinacija svega navedenoga.
Do nedavno, zlatni standard u liječenju melazme je bio 4 % hidroquinon, međutim zbog niskog rizika pojave depigmentacija i plavičaste obojenosti kože, zabranjen je u EU 2001. godine.
Sastojci koji čine razliku?
Najučinkovitiji sastojci lokalne terapije su: tretinoin (vitamin A) i niske doze kortikosteroida, azelaična kiselina, kojična kiselina i vitamin C.
Od prirodnih sastojaka može se pokušati s aloe verom, zelenim čajem i crvenim lukom te brojnim drugim sastojcima, ali su značajno manje učinkoviti.
Pomažu li i na koji način estetski tretmani?
Što se tiče estetskih tretmana najboljim su se pokazali posebno dizajnirani pilinzi za hiperpigmentacije, a koji sadrže kombinaciju različitih kiselina (Dermamelan, Cosmelan), ali se može pokušati i sa bilo kojim drugim pilingom. Uz piling se može kombinirati mezoterapija, micronidling (Dermaroller) i plazma bogata trombocitima (PRP). Kod uklanjanja hiperpigmentacija može se pokušati i s laserskom terapijom, ali se ona pokazala manje uspješnom.
Zaključno, hiperpigmentacije su najčešći estetski problem koji predstavlja veliki izazov dermatolozima, a druge strane, zahtjeva veliku upornost i strpljenje od strane pacijenta.
Tekst: dr.sc. Željana Bolanča
Foto: Unsplash, Pexels
