Što Hrvatice najčešće ‘popravljaju’ na licu – 2. dio: Kirurg o najpopularnijim nekirurškim zahvatima
Doktor Aleksandar Milenović jedan je od naših najistaknutijih maksilofacijalnih kirurga. Ujutro radi onkološku kirurgiju na Institutu za tumore, a popodne estetsku kirurgiju u poliklinici Kustec u Zagrebu. Također, radi i u poliklinici Lege Artis u Osijeku. Doc.dr.sc. Milenović svaki mjesec za Journal će govoriti o najzanimljivijim aspektima svoje struke. Nakon što smo prošli puta s njime prošli temu najpopularnijih kirurških zahvata kojima se Hrvatice podvrgavaju, ovog puta pričali smo o najtraženijim nekirurškim metodama. Iako ih na tržištu postoji mali milijun, dvije metode posebno su popularne i ne vidimo da će njihova popularnost nekada uskoro splasnuti.
Napopularnije nekirurške metode
Naravno, u pitanju su hijaluronska kiselina i botoks. Ovdje je bitno naglasiti, kako nam dr. Milenović kaže, da se vrsta hijaluronske kiseline koja se primjenjuje određuje s obzirom na njenu gustoću i cilj što s njom, odnosno tim preparatom zelimo postići. Ona se može koristiti za hidrataciju i pomlađivanje u rjeđim oblicima ili kao filer kada je gušća. Botoks, odnosno botulin toksin, danas je napoznatija i najučinkovitija metoda zaglađivanja bora na licu. Dodaje kako je danas većina ljudi nakon 35.-40. kandidat za jednu ili obje spomenute metode. Više o njima, objasnio je u nastavku.
Hijaluronske kiseline su na prvom mjestu
„Najpopularnije danas, bez rasprave, su hijaluronske kiseline u svim varijantama i oblicima. Ovisno o razrjeđenju koristimo ga kao skin booster, kao kožni filer s kojim želimo postići lift ili nadomijestiti volumen lica, što je danas apsolutni hit. Danas volimo reći da je to uz botoks osobna higijena. Pri tome treba biti izrazito oprezan. Činjenica je da treba početi rano, u ranim 40-im godinama i lagano se njegovati. Time postižemo da usporimo starenje. Pristojnom tj. primjerenom, ranom aplikacijom, malih količina i u pravilnim razmacima, dva puta godišnje, možemo usporiti starenje i odgoditi kirurške metode koje su radikalne, ali su i najefektnije. Ovo je „moderna higijena“ i trebala bi biti rutina, objašnjava nam.
Napominje kako je kod hijaluronske kiseline dobro to što potiče proizvodnju kolagena čija količina s godinama pada. „Praktički u 45. godini dođemo na 60 do 70 posto kolagena u koži, a hijaluronom to usporavamo“, dodaje.
“Usnice su pošast”
Osvrnuo se i na povećanje usnica hijaluronskim filerima, nešto što danas vidimo na gotovo svakom koraku.
„Što se tiče usnica, one su jedna pošast koja je zahvatila svijet i hijaluron se ovdje kao filer, odnosno punilo, pretjerano koristi i u ranijoj dobi te dovodi do nepotrebnog ‘prenapumpanog, patkastog izgleda’. To je danas nažalost činjenica. Ali kada pričamo o pomlađivanju i poboljšanju izgleda, pričamo o umjerenom njegovanju koje treba započeti u ranim 40-ima kako bi dugo izgledali odlično”.
Dotaknuli smo se i zahvata lip lift koji može biti kirurški ili nekirurški kada se postiže filerima.
“Česti su i nezadovoljavajući rezultati”
„Lip lift je nepouzdan i nepotreban kirurški zahvat koji često dovodi do ružnih i vrlo vidljivih ožiljaka ispod nosa. Moj izbor za lip lift će uvijek biti kvalitetan filer. Problem čestih nezadovoljavajućih rezultata primjene filera je višestruk. Prvo je pretjerivanje. Pacijenti misle da je hijaluronska kiselina nešto što se u potpunosti razgrađuje, no ako se to primjenjuje prečesto u velikim količinama na isto mjesto, organizam u jednom trenutku shvati da to nije nešto prirodno i ‘njegovo’ te ga ne može u potpunosti razgraditi i kao rezultat dobivamo ružne granulome.
U komunikaciji s pacijentom treba doći do idealne količine, a ja mislim da se ne treba koristiti više od 1 do 2 ml kod aplikacije, jednom do dva puta godišnje. Mi smo danas svjedoci i da farmaceutske tvrtke te medijski iskrivljena slika o ljepoti potenciraju trendove pretjeranog korištenja filera“, kaže nam.
“Problem je i što danas svatko, nakon jednog završenog tečaja misli da je key opinion leader te krene aplicirati hijaluronsku kiselinu neispravno vrlo često koristeći nekvalitetan filer. Kvalitetan filer je izrađen od najčišćeg oblika hijaluronske kiseline i on ima svoju cijenu”, dodaje dr. Milenović.
“Pacijentice znaju koje gume imaju na autu, ali ne i koji filer u usnicama”
Pričali smo i o migriranju filera, pojmu koji je zahvaljujući društvenim mrežama, sve poznatiji široj javnost. Dr. Milenović kaže kako se ispravnom tehnikom apliciranja filera to ne događa.
„Neispravnom upotrebom lošeg filera dobit ćemo loš rezultat – naravno. S druge strane, Često se događa i da pacijenticu pitate koji je filer dobila i da ona ne zna o kojem se radi, a kamoli količinu. Često znaju koje gume imaju na autu, ali ne i koji filer u usnama. Pacijenti se moraju informirati što im se aplicira i kome idu na zahvat. Osobno uvijek pazim na vrstu filera koji apliciram i moj prvi izbor je Restylan”, kaže.
Botoks je na drugom mjestu
Na drugom mjestu najpopularnijih nekirurških metoda pomlađivanja svakako je botoks, odnosno botulinum toksin.
“Kod pojave prvih bora na čelu treba krenuti s botoksom, koji je ujedno i najbolja nekirurška metoda zaglađivanja bora koja je danas opće prihvaćena. Bilo je otpora u povijesti jer su ju ljudi nazivali zmijskim otrovom. Botulinum toksin nije 0smišljen za pomlađivanje već za tretiranje nekih neuroloških bolesti, ali se shvatilo da paralizom mišića čela i onih oko očiju postižemo sporije stvaranje bora na licu te zaglađeniji izgled.
Po meni je to najrevolucionarniji osmišljeni preparat. Činjenica je da su danas te nekirurške metode puno češće i jako su u ekspanziji i to je danas neminovno jer je život postao brži i ljudi nemaju uvijek vremena za oporavak nakon ozbiljnijih invazivnih zahvata. Ipak, moramo naglasiti da se kirurške i nekirurške metode međusobno ne isključuju, štoviše one se nadopunjavaju. S nekirurškim metodama započinjemo proces pomlađivanja, a kirurškim nastavljamo i nadopunjavamo u zrelijoj fazi života kada su one neophodne.
Botoks može biti i lijek
No botoks se ne koristi samo za „peglanje“ bora, mnogi u njemu nalaze spas za bruksizam, odnosno škripanje zubima.
„To je odlična indikacija za primjenu. Bruksizam je sigurno vrlo česta pojava. Ono što mi radimo je da paraliziramo mišić koji se zove maseter i to s 3 do 4 točke u svakom maseteru. Prije smo to radili i kod tzv. anđeoskih mišića. To je fenomen kod kojeg ljudi imaju jako nabildane masetere pa izgledaju kao anđeli. Mi botoksom dovodimo do atrofije tih mišića i mijenjamo oblik lica“, objašnjava nam.
Za koga su hijaluronske kiseline i botulinum toksin?
Što se našeg doktora tiče, ove metode su primjenjive kod velike većine, ovisno naravno o dobi.
„Danas gotovo da ne postoji čovjek koji nije kandidat za botoks. I ne postoji čovjek koji nije kandidat za hijaluron nakon 40. godine. Stvar je toga da netko mora biti odgovoran za vašu ljepotu i mora napraviti odličan plan kada, kako, umjereno i redovito raditi zahvate. Ako vam je stalo do vašeg izgleda, a znamo da je svima stalo, posebno kod dama, kod kojih dolazi i do hormonalnih promjena nakon menopauze, što kod muškaraca nije slučaj“.
Pitali smo i kako brinuti o koži nakon ovih zahvata. Nakon primjene filera, hladni oblozi 1. dan, kaže dr. Milenović, uvijek pomažu, a postoje i antiedematozne kreme koje sprječavaju nastanak edema i podljeva. Dodaje i kako su tehnike apliciranja danas takve da nakon njih najčešće ne nastaju podljevi. Osim botoksa i hijalurona, postoje i neke laserske metode pomlađivanja, ali one su se u puno slučajeva pokazale preagresivne. Ipak, napominje doktor, one mogu biti nadopuna botoksu i hijaluronu ako ih rade educirani kolege.
Baby botoks?
Na kraju, pitali smo ga i o baby botoksu, pojmu koji se sve češće pojavljuje.
„Mini lifting lica i baby botoks su marketinški trikovi doktora koji žele nešto prodati svojim klijentima ili ne znaju napraviti pravi facelifting pa naprave mini. Ne znam gdje je granica u količini između normalnog i baby botoksa, to valjda znaju kolege koji koriste ovaj pojam“, zaključuje.
Foto: Martina Movrić, Unsplash
