Okupili smo savjete kako si pomoći ako se cijelo vrijeme osjećate kao na iglama zbog potresa
Kraj 2020. godine bio je traumatičan za Hrvatsku i razoran potres koji je stotine ostavio bez doma i sigurnosti ostavio je i psihički trag. Ono što su mnogi od nas primijetili je tjeskoba od novog potresa, osjećaj nemoći i strah od običnih svakodnevnih aktivnosti pa čak poput tuširanja jer ‘što ako bude novi potres?’ Nelagodi ne pomaže činjenica da smo još uvijek usred pandemije koja je također teret i sama po sebi širi strah.
Sve su te emocije sasvim normalne, razumljive i trebali bismo si ih dopustiti. Nedavno smo vam prenijeli i ‘listu rješenja’ profesorice psihologije Andreje Bubić za prvu pomoć nakon traumatičnog događaja.
Logično nam se postavlja pitanje kako dalje i kako se vratiti ‘normalnom životu’ nakon teških prizora kojima još uvijek svjedočimo?
Emocije nakon potresa i prvi koraci
Potresi izazivaju jake emocionalne reakcije koje variraju od tjeskobe, straha, napadaja panike do post-traumatskog stresa. Takve se reakcije mogu javiti odmah nakon traumatskog događaja ili se pojaviti nakon nekog vremena. Normalno je da se teže koncentriramo, izoliramo, osjećamo tugu i manjak energije. Kako bi si pomogli, dozvolite si da proživite te emocije, budite u stalnom kontaktu s drugima koji osjećaju slične, pazite na svoje fizičke potrebe i nemojte se kriviti što ne možete razmišljati o poslu i sličnim svakodnevnim stvarima koje su inače prioritet.
Posebno je važno naglasiti da pazite na medijski sadržaj i vijesti koje konzumirate. Ako stanujete u pogođenom području, budite informirani kako biste saznali gdje možete dobiti pomoć i gdje je sigurno boraviti. Ako niste izravno pogođeni i ne trebate nužne informacije, kontrolirajte što čitate i gdje. Iako imamo povećanu potrebu za aktualnim vijestima i podacima o potresu, izbjegavajte konstantno provjeravanje aplikacija za potres.
Nakon izvjesnog vremena, prema organizaciji CUSEC (program u koji su uključene osam američkih država najčešće pogođenih potresom), korak po korak bi se trebali ponovno povezivati sa stvarnošću.
Kako nastaviti život i nositi se sa strahom od novih potresa?
Činjenica je da će tlo još neko vrijeme podrhtavati i događat će se manji potresi. Očekivano je da na svaku manju trešnju sada skačemo, ali zato je važno racionalizirati si stvari koliko je to moguće. Kako je i seizmolog Marijan Herak za Jutarnji list nedavno objasnio, “vjerojatnost da nakon potresa uskoro uslijedi jači je oko pet posto.” Nadodao je i da činjenica da će tlo kod Petrinje podrhtavati ne umanjuje niti ne povećava vjerojatnost novog potresa u Zagrebu ili drugim dijelovima Hrvatske.
Pripremite se – ne zbog panike, već za smirenje
Kako bi si smanjili osjećaj panike i brige, informirajte se što je najbolje učiniti u slučaju potresa u prostoru u kojem najviše boravite. Pakiranje ruksaka za hitne slučajeve i njegovo odlaganje u blizini vrata od stana svakako će vas malo umiriti, donekle znajući da u slučaju potresa koji bi mogli uslijediti imate plan kako djelovati. O tome što sve vaš emergency ruksak treba sadržavati pisali smo ovdje. Odgovore na mnoga konkretna pitanja u vezi ponašanja za vrijeme potresa pronašli smo na stranicama Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Ipak, jednom kad prođete plan sa svojom obitelji i u osnovi se pripremite, nemojte konstano ponovno prolaziti plan, mijenjati ga i ulaziti u sve detalje.
Kako se nositi s tjeskobom od potresa?
Mala podrhtavanja izazivaju u nama dodatan stres. No, prihvaćanje takve situacije (racionalizacija situacije), spremnost (plan u slučaju potresa) i polako zaokupljanje rutinom mogu vam pomoći da lakše prebrodite strah. Držanje dnevne rutine i druženje s ljudima oko kojih se osjećate sigurno usmjeravaju nam fokus na ‘normalan’ život.
Centar Proventus za savjetovanje i psihoterapiju na svojim stranicama nudi korisne savjete za nošenje sa tjeskobom, a neke vam prenosimo u nastavku.
“Korisno je razumjeti kako pravilno disati. Kada smo uznemireni imamo tendenciju početi disati plitko i ubrzano dok zapravo trebamo činiti upravo suprotno, disati polagano i duboko. Tehnika koja kratkoročno može smanjiti razinu anksioznosti u stresnim situacijama je preusmjeravanje pažnje na druge aktivnosti primjerice fizičku aktivnost (npr. vježbanje uz treninge na internetu ili čišćenje), mentalnu aktivnost (npr. čitanje) ili usmjeravanje na okolne podražaje (npr. broj crvenih automobila koje vidimo vani).
“Također, korisno je naučiti prepoznati vlastite pogreške u mišljenju i preispitati ih. Dobar način prepoznavanja pogreški u mišljenju su riječi kojima generaliziramo stvari poput „uvijek“, “nikad”, „svi“, „nitko“, „sigurno“… Ako prepoznamo misli poput „Sigurno ću se razboljeti“ ili „Sve se u mom životu promijenilo“ ili „Ovo nikada neće završiti“ dobro je pokušati „omekšati“ ih i preoblikovati u realističnije misli poput „Ne mogu znati hoću li se razboljeti, ali činim sa svoje strane sve što mogu da se to ne dogodi“, „Iako se dosta stvari u mom životu promijenilo, neke stvari su ipak iste i usmjerit ću se na njih“ i „ Iako ne znam kada, vrlo je vjerojatno da će i ova situacija proći.“
Kome se obratiti?
Ono ključno za zapamtiti jest da je u redu potražiti podršku i to onu stručnu. Bez obzira na brojne savjete koji se mogu pronaći online, na savjete prijatelja ili obitelji, ako osjetite potrebu za trećom osobom, trećim izvorom informacija i podrške u ovom neobično teškom periodu – to je razumno i odgovorno. Platforma Psihološka pomoć je, recimo, nastala je upravo s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju i važnosti istog. Na svojim su se društvenim mrežama specijalizirano angažirali i nakon jučerašnjeg potresa i počeli dijeliti korisne i konkretne informacije koje nam mogu pomoći. Dijele kratke upute i smjernice koje su sastavili psiholozi o tome što su normalne reakcije nakon ovakve nepogode, što očekivati od sebe, kako pomoći drugima i slično. Ovdje smo izdvojili ostale otvorene linije, telefone i kontakte kojima se možete obratiti.
Foto: Unsplash, Instagram
