Ovogodišnja Web3 Tales konferencija u organizaciji neprofitne udruge Alice in Blockchains u potpunosti je posvećena temi decentraliziranih financija. Razgovarali smo s Teom Ćurković Fabijanić, jednom od govornica na ovogodišnjem izdanju, domaćoj stručnjakinji i pravnici, ambasadorici jedne od najvećih europskih fintech asocijacija European Women Payment Network te direktoricom sektora za usklađenost u Aircashu.
Tea Ćurković Fabijanić povodom Web3 Tales konferencije u organizaciji Alice in Blockchains
Financijski svijet se ubrzano mijenja, tradicionalne financijske institucije (TradFi) više ne mogu zanemarivati transformacijski potencijal blockchain tehnologije, a decentralizirane financije (DeFi) i blockchain sve se više integriraju u tradicionalni financijski sustav. Veliki igrači poput J.P. Morgana, Vise, PayPala, Mastercarda, Raiffeisen Bank Internationala, Société Généralea, Googlea, Applea, Microsofta itd. pokazuju kako TradFi ne samo da može koegzistirati s tim inovacijama, već i ostvariti korist od njih. Uz dolazak regulatornih okvira poput MiCAr (Markets in Crypto-Assets) uredbe u Europi, postaje jasno da je ova tehnologija nezaustavljiva. Štoviše, blockchain i DeFi otvaraju put financijskoj inkluziji na globalnoj razini, čineći digitalne financije dostupnima populacijama koje su tradicionalno isključene iz financijskog sustava.
1. Kao ambasadorica europske asocijacije European Women Payment Network EWPN, koliko je važna rodna raznolikost u financijskom sektoru koji se brzo razvija, osobito uz porast fintech i blockchain tehnologija? Koje korake treba poduzeti kako bi se osiguralo veće sudjelovanje žena u TradFi i DeFi sektorima?
Različitost pojedinaca u nekom sustavu znači različitost ideja i različitost pristupa, tako i rodna raznolikost u fintech i blockchain tehnologijama znači stvaranje dinamičnog, inovativnog i uključivog financijskog sustava. Dostupnost znanja i iskustava povećava vjerojatnost da će ih pojedinci prihvatiti, a znanje znači i veću odvažnost uključiti se u razvijajuće nove sektore i tehnologije, posebno ako znate da možete očekivati podršku tamo gdje idete. Žene imaju i znanja i sposobnosti, dakle pitanje je kako to znanje usmjeriti i prema financijsko-tehnološkim industrijama u kojima je još uvijek dominantno muška populacija. Realno, okolina u kojoj nema puno žena može djelovati obeshrabrujuće, tako da bi osnovni korak većoj zastupljenosti žena bilo stvaranje prilika za stjecanje i razmjenu znanja i networking, i to je ono gdje EWPN kao organizacija podržava žene – kroz mrežu profesionalaca i stvaranje prostora za dijeljenje iskustva, izazova i uspjeha, mentorske programa i izgradnju mreže podrške.
2. Uz sve veću primjenu DeFi rješenja, raste i razina opreza vezana za zaštitu potrošača. Iz perspektive usklađenosti, koje mjere treba poduzeti kako bi se osigurala zaštita korisnika na decentraliziranim financijskim platformama?
U ovom segmentu je nesporno da TradFi nudi rješenja koja DeFi može preuzeti uz određene prilagodbe, od višefaktorske autentikacije, sustava za zaštitu, upravljanja rizicima i uvođenjem zahtjeva revizije sustava. Uzmimo recimo kao jedan od bitnijih parametara zaštite autentikaciju transakcija – Strong Customer Authentication (SCA), koji je uveden u TradFi s PSD2, a koji se može primijeniti u kontekstu decentraliziranih financijskih platformi. Pojednostavljeno, radi se o zahtjevu više slojeva autentifikacije kako bi se zaštitili korisnici prilikom provođenja transakcija. DeFi operira bez posrednika, ali može uzeti SCA načela za osiguranje zaštite, npr. na tragu već postojećih multi-sig walleta ili zero knowledge proof, korisnici bi mogli autentificirati transakcije koristeći svoj identitet temeljen na blockchainu. TradFi regulatorni zahtjevi isto tako postavljaju standarde za praćenja neuobičajenog ponašanja, transakcija neobičnih iznosa, s novog mjesta ili uređaja. U DeFi-u bi se slične tehnike mogle primijeniti putem analize ponašanja na lancu, npr. pametni ugovori mogli bi pratiti ponašanje korisnika tijekom vremena i zahtijevati dodatne provjere ako detektiraju neobične aktivnosti. Što se tiče upravljanja rizicima i uvođenja zahtjeva revizije sustava, to su mehanizmi koji osiguravaju funkcionalnu i stabilnu infrastrukturu pružatelja usluge i štite korisnika, s tim da za pružatelja usluge to znači benefit stjecanja povjerenja korisnika u poslovnom smislu. Činjenica je da za svakodnevna plaćanja, korisnici idu prema sustavima u koje imaju povjerenja, a to su i dalje regulirane financijske institucije.
3. Tea, s obzirom na to da si direktorica sektora usklađenosti u Aircashu i da si na Web3 Tales konferenciji panelistica na raspravi “TradFi vs DeFi”, što smatraš da su najveći izazovi, ali i prilike kada pričamo o suradnji ili integraciji tradicionalnih financija s decentraliziranim financijama?
Radi perspektive, usklađenost u kontinuirano napredujućem financijsko-tehnološkom okolišu više nije reaktivna funkcija koja se bavi pridržavanjem pravila i odgovaranjem na propise nakon što su implementirani. Umjesto toga, moderna usklađenost postala je proaktivna i ima važnu ulogu u razvoju poslovanja i inovacijama unutar ekosustava financijskih usluga – predviđa regulatorne promjene, sudjeluje u oblikovanju poslovne strategije i koristi regulatorni okvir kao temelj za unapređenje poslovanja.
Iz te perspektive, za Aircash kao instituciju za elektronički novac i fintech u jednom, možemo reći da predstavlja svojevrsni most između tradicionalnog i decentraliziranog, s obzirom da je Aircash licencirana financijska institucija koja posluje u skladu s platnom regulativom, a korisnicima inovativnim tehnologijama donosi brz, siguran i jeftin pristup plaćanjima globalno online i offline kroz jednu aplikaciju. Općenito, netradicionalne, a ipak financijske institucije mogu biti neka vrsta pristupne točke između TradFi i DeFi svijeta, počinju uvoditi blockchain tehnologiju i integrirati kriptovalute nudeći usluge poput stablecoina ili suradnje s DeFi protokolima, a djeluju u skladu s regulatornim pravilima.
Tradicionalne financije pružaju stabilnost, regulaciju i povjerenje kroz institucionalne okvire, dok decentralizirane donose inovativne, pristupačne i transparentne financijske usluge bez posrednika. Primjer hibridnih proizvoda koji kombiniraju elemente obaju sustava, poput stablecoina koji su vezani uz tradicionalne valute ili financijske instrumente koji koriste blockchain tehnologiju za povećanje efikasnosti. Ključ će biti održati balans u kojem će se zaštiti potrošač i financijski sustav, a neće ograničiti inovacija. Jedan od primjera, TradFi zahtijeva identifikaciju korisnika kroz „know your customer“ procedure, dok DeFi često koristi pseudonimne ili anonimne transakcije. Drugi primjer je isto tako multi-jurisdikcijska inter-operabilnost, u kojoj se postavlja pitanje kako uskladiti DeFi protokole s različitim regulatornim okruženjima, a da se ne ugrozi pristupačnost.
4. S obzirom na tvoje iskustvo u payment industriji, kao i uvid u TradFi i DeFi sustave, kako predviđaš razvoj budućnosti plaćanja u sljedećih 5-10 godina? Hoćemo li vidjeti konvergenciju tradicionalnih i decentraliziranih sustava ili će oni nastaviti postojati paralelno?
Svakako će se u sljedećih pet do deset godina tradicionalne financije suočiti s ubrzanim razvojem decentraliziranih financijskih sustava, s tim da konvergenciju vidim više u proširenju ponuda proizvoda i usluga i tehnološkim inovacijama nego u ulasku decentraliziranih financija izravno u „retail“ tržište, odnosno izravno u platne usluge. Financijske institucije već implementiraju nove tehnologije koje su došle iz DeFi svijeta i prepoznaju važnost fleksibilnosti i 24/7 poslovanja. S druge strane, DeFi su pokazale velik napredak u decentralizaciji dijelova tržišta kapitala, poput kreditiranja, no kada su u pitanju platne usluge, još uvijek nisu ostvarili značajniji ulaz. Postoje decentralizirani stablecoini, ali prvenstveno se koriste kroz “lending” protokole, a tek u specifičnim nišama možemo govoriti o upotrebi u platnim uslugama, i to posredno. Da bi korisnici u potpunosti iskoristili potencijal stablecoina, potrebno je u praksi povezivanje s tradicionalnim platnim sustavima, poput kartičnih shema Mastercarda. Na taj način dobivamo decentralizirano izdavanje stablecoina putem decentraliziranih protokola, dok se stvarne platne usluge i dalje oslanjaju na tradicionalne sustave, tako da konvertira stablecoin u fiat valutu pri samom plaćanju. Za „retail“ tržište, pitanje je potrebe potrošača za stablecoinom ili tokenima u svakodnevnim plaćanjima. Posebno će biti zanimljivo promatrati kako će regulativa MiCA, koja uskoro stupa na snagu, oblikovati ovu dinamiku. Na tržištima gdje postoje kapitalne kontrole, poput Argentine ili Turske, stablecoini su pokazali prednost jer omogućuju građanima pristup dolarima. Međutim, u Europskoj uniji, pitanje je koliko su ovakvi stablecoini korisni za prosječne korisnike u svakodnevnim transakcijama. U svakom slučaju, tradicionalni financijski sustavi i decentralizirane financije će nastaviti koegzistenciju, svaki sa svojim specifičnim prednostima, za TradFi su to stabilnost i regulatorna sigurnost, za DeFi inovativnost i fleksibilnost, a konvergencija će se vjerojatno i dalje razvijati kroz hibridne modela koje i sad imamo. Svaki od ova dva sustava zadovoljava neke specifične potrebe korisnika, i tu ne vidim razlog da ne nastavi paralelno.
Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva financija, podršku Veleposlanstva Kanade u Hrvatskoj te uz veliku pomoć i partnerstvo globalnih i domaćih tech i payment kompanija poput Base58, Neuralab, Studio Size, Circle, A1 Hrvatska, Lost Hex, ChainSafe, Infobip, Woom, NAKA, BitGet, Go2Digital, Aircash, Monri, ASEE, Zg Holdinga, Blockchain Alliance Europe te brojnih drugih.
Više o konferenciji dostupno je na www.web3tales.io
Foto: PR
