Patricija Topić dokazuje da umjetna inteligencija može biti zabavna i ležerna. Otvara AI Institut u Zagrebu
Danas se o umjetnoj inteligenciji samo priča. Rijetko kad ljudi zapravo praktično nauče kako koristiti alate umjetne inteligencije koji su korisni u zaista svakoj industriji. To ‘praktično’ je navelo Patriciju Topić da otvori Institut za umjetnu inteligenciju u Zagrebu. Tehnološki svijet većinom ima reputaciju kao nešto ozbiljno i strogo, no vesela Patricija itekako dokazuje kako umjetna inteligencija i tehnologija može biti zabavna i ležerna. Samo jedan pogled na njezinu web stranicu Instituta, i imate dojam o čemu je riječ. Povodom otvaranja Instituta, razgovarali smo s Patricijom. Intervju donosimo u nastavku.
Za početak, predstavi se našim čitateljima. Tko je Patricija Topić privatno i poslovno i što je najviše uveseljava?
Ne znam iz kojega razloga, ali ovo pitanje mi je uvijek bilo najteže haha. Uvijek sam imala osjećaj da to tada ostane „zapisano u kamenu“, a onda se nakon par godina smiješ sam sebi jer više nisi ta osoba. Tako da odgovor na pitanje „tko je Patricija Topić“ ovisi o tome koga se pita i u kojem trenutku mojega života (spoiler alert, ovo se odnosi i na mene). Početkom ove godine sam čula jedna od najboljih pitanja ikad i odnosila su se upravo na ovaj „tko sam“ dio, a dolaze kao samo jedan isječak iz predavanja na temu razvoja umjetne inteligencije. Mikrofon u ruci u zagrebačkoj Laubi imao je Zack Kass, nekadašnji zaposlenik OpenAI-ja koji je jedan od ključnih inovatora koji je sudjelovao u stvaranju jedne od najvećih tehnoloških inovacija posljednjih desetljeća.
„Jeste li primijetili kako ljudi imaju tendenciju predstavljati se kroz svoje poslove i titule?“ – primjerice, „Poštovanje, ja sam Zack Kass, AI stručnjak i inovator, drago mi je.“. Postalo nam je normalno da naši poslovi i titule imaju apsolutno pravo nad našim identitetom. Daleko od toga da umjetna inteligencija sa sobom nosi mnoštvo izazova, ali jedan od onih većih je: „Kako ponovno biti čovjek?“. Mislim da ljudi nisu svjesni da će nam se, s većom upotrebom umjetne inteligencije, dogoditi da ćemo imati više vremena za „biti čovjek“, a to smo izgleda zaboravili.
Tako da bi se Patricija Topić prije predstavljala sa svojim uspjesima iz studentskih dana – kao dobitnica pet dekanovih nagrada, stipendistica Sveučilišta u Zagrebu, predstavnica RH na Future News Wordwide konferenciji s već jednim masterom na temu strateškog komuniciranja te skorašnjim drugim masterom na temu oporezivanja kriptovaluta u RH. Zatim bi ta Patricija Topić spomenula kako je već s 24 godine došla na mjesto voditelja marketinga u grupaciji s nekoliko automobilskih brendova, uz napomenu tadašnjeg direktora: „Ozbiljno ti govorim, u CV si moraš nadodati da si preživjela koronu u automobilskoj industriji, vjeruj mi, to je ogroman uspjeh, jer mnogi to nisu“. Onda je karijerni put nastavila u sasvim drugom poslovnom okruženju – poreznom savjetništvu i to sve kako bi ‘danas’ s ponosom rekla da je od ove godine krenula u poduzetništvo gdje radi kao savjetnica za edukaciju i implementaciju umjetne inteligencije.
Zato ću se sada pretvarati da sam kod Tarika na Milijunašu i predstaviti se samo sa: “Pozdrav svima, ja sam Patricija Topić, imam 27 godina i dolazim iz Siverića”.
Studirala si na Fakultetu političkih znanosti gdje si dobila diplomu iz strateškog komuniciranja i PR-a, no okrenula si se tehnologiji. Što te privuklo tom polju?
Tijekom tih predivnih pet godina na FPZG-u, radila sam u marketingu jedne automobilske grupacije – ovo spominjem jer su te skoro četiri godine rada u autoindustriji ostavile svoj pečat u stvaranju jedne drugačije Patricije Topić. Tada sam shvatila da nakon FPZG-a slijedi još jedan masters koji u ovom trenutku samo čeka posljednje poglavlje diplomskog rada na temu oporezivanja kriptovaluta u RH. Otkud ta kombinacija? Pukom srećom, rekla bih. Uvijek sam bila okružena genijalnim ljudima pa su tako oni malo po malo ostavljali svoje tragove na moje interese, rad i način razmišljanja. No, marketing me također uveo u svijet digitalne analitike i praćenja trendova, što me dodatno potaknulo na razmišljanje o tehnologiji kao sredstvu za poboljšanje poslovanja.
A tehnologija? Početak ozbiljnijeg zanimanja se pojavilo s dolaskom teme blockchaina u mainstream medije – a kada u svojem užem krugu imaš dvojicu dovoljno strpljivih prijatelja koji ti prevode sve ono što te zanima (i ne zanima haha), učenje ide puno bezbolnije. Gotovo sve što spada u klub „drugačije“ može računati na moje vjerno članstvo. Moj interes za ‘što i kako se događa s umjetnom inteligencijom danas’ je samo nastavak priče da na svojem putu imam genijalne ljude s kojima se „spojim“ igrom slučaja. Tako je bilo i s mojim Hrvojem. Njega bih definitivno opisala kao hrvatsku verziju Larry Davida (tko nije, svaka preporuka je pogledati seriju Curb your enthusiasm, a oni koji su upoznati s likom i djelom Larry Davida znaju o čemu pričam haha). Hrvoje je apsolutni tech savvy i na moju sreću, glavni razlog zašto je umjetna inteligencija postala glavno područje mojeg poslovnog interesa.
Odlučila si otvoriti Institut za umjetnu inteligenciju u Zagrebu. Reci nam kako si došla do te odluke i o čemu je točno riječ?
Institut za umjetnu inteligenciju će postati mjesto za razvoj, primjenu i istraživanje umjetne inteligencije u Hrvatskoj (za one kojima to već nije). Trenutno poslovanje Instituta naglasak stavlja na primjenu. Mislim da je teoretiziranje o umjetnoj inteligenciji poprilično zastupljeno na hrvatskoj sceni i stekla sam dojam da se stvorila fama oko AI-ja kao da je to nešto „rezervirano za sve, osim nas ‘smrtnike’“. Ne podržavam pristup u kojemu se o umjetnoj inteligenciji razgovara isključivo s riječima koje prvo moramo guglati kako bismo otprilike uspjeli shvatiti što je pjesnik htio reći. Krenula sam od sebe. Nedostajala mi je mogućnost gdje će me netko moći naučiti kako se koristiti određenim alatima umjetne inteligencije – tako da sam bila prepuštena sama sebi i provodila jako puno slobodnog vremena kako bih istraživala kako koristiti koji alat umjetne inteligencije na što efikasniji način. Sve oko umjetne inteligencije se odvija toliko brzo – u razini da ono što je vrijedilo jučer, danas ne vrijedi. Onda razumijem da postoje ljudi kojima je UI interesantno područje, ali si jednostavno ne mogu priuštiti vrijeme za samostalno istraživanje i učenje o AI-ju općenito, a kamoli o korištenju pojedinog alata. Otvaranje Instituta za UI je, kako se ono klišejski kaže, a da, nastojanje nekoga malog da napravi nešto veliko. Bio klišej ili ne, to je priča o početku.
Kako si koncipirala model učenja u Institutu? Koje su prednosti kombinacije radionica uživo i online edukacija?
Model učenja u Institutu temelji se na tome da se odmah prelazi na praktičnu primjenu – manje teorije, više tipkanja. Danas, kad god imamo neko pitanje o umjetnoj inteligenciji, lako možemo doći do odgovora putem AI alata, kao što su ChatGPT, Perplexity i slični. Bitno je pokazati ljudima kako konkretno koristiti te alate, gdje tražiti informacije i na koji način ih mogu primijeniti.
Što se tiče radionica uživo i online edukacija, osobno najviše volim raditi jedan na jedan uživo. No, online edukacija omogućuje pristup svima, bez obzira na lokaciju. Tako netko iz Osijeka ili Rijeke ne mora fizički biti prisutan da bi sudjelovao. Grupe su ograničene na deset ljudi jer se tako najbolje zadržava kvaliteta učenja. Ovaj model omogućuje da se prilagodimo različitim stilovima učenja – neki preferiraju neposrednu interakciju, dok drugi vole fleksibilnost koju nudi online format. Na kraju, kombinacija oba pristupa osigurava sveobuhvatan pristup učenju koji zadovoljava različite potrebe naših polaznika.
Umjetna inteligencija je još uvijek mnogim ljudima nepoznanica koja nije dovoljno istražena. Mnogi ljudi su i skeptični po pitanju koliko nam ona zapravo može pomoći. Kako bi ti najjednostavnije razuvjerila neku osobu koja misli da umjetna inteligencija nije potreban? Koje su zapravo njezine pogodnosti?
Ljude često odbija nešto novo, bilo zbog straha, nepovjerenja ili jednostavno zato što nisu spremni mijenjati svoje navike. To možemo usporediti s letenjem – mnogi ne znaju kako avion funkcionira, ali ga koriste jer im značajno skraćuje putovanje ili im omogućuje da dođu na mjesta do kojih drugačije nikako ne bi mogli doći.
Isto je i s AI – oni koji prepoznaju potencijal možda su isprva skeptični, ali kad počnu koristiti te alate, brzo uviđaju prednosti. AI možda nije još do kraja istražena, ali se razvija već desetljećima, samo što je u posljednjih par godina postala dostupna široj publici. Sve ovo što danas koristimo u AI-u zapravo ima korijene iz prošlog stoljeća, a tehnologija kakvu danas poznajemo počela se intenzivnije razvijati 2017. s transformerima.
Kako će Institut pomoći u različitim industrijama u primjeni tehnologija umjetne inteligencije u poslovnim procesima?
Svaka firma je priča za sebe, zato ne postoji jedan način primjene umjetne inteligencije u poslovanju. Zato s tvrtkama uvijek prvo obavimo uvodni razgovor, da shvatimo njihove potrebe i onda prilagodimo program baš njima. Dobar primjer je situacija iz jedne tvrtke gdje su pokušavali definirati razlike između project ownera, product ownera i project managera. Tri osobe su potrošile sat i pol na diskusiju, a mogli su jednostavno pitati ChatGPT i dobiti ‘točan’ odgovor za minutu. ChatGPT je proučio stotine dokumenata na tu temu i nema potrebe otkrivati toplu vodu. Sve se to zna, samo je potrebno pronaći informaciju. Upravo tome služe alati umjetne inteligencije.
Nakon što ljudi prođu edukaciju, većina njih ubrza svoj rad za barem 50%, ako ne i više. Naučimo ih da koriste AI alate kako bi smanjili utrošeno vrijeme, umjesto da samo “googlaju” kao prije. I ono najvažnije, alati umjetne inteligencije se toliko brzo razvijaju da možemo reći da ono što je vrijedilo jučer, danas ne vrijedi. Iz tog razloga svi koji prođu edukaciju pridružuju se zatvorenoj Telegram grupi pod nazivom “AI ćakulaj” gdje će svakodnevno dobivati nove informacije iz područja umjetne inteligencije, dijelit će se iskustva i stvorit će se zajednica ljudi koji će i po “završetku” edukacije nastaviti učiti.
Što misliš o trenutnom stanju edukacija umjetne inteligencije u Hrvatskoj i koje praznine planiraš popuniti kroz svoj Institut?
Potražnja za stručnjacima u umjetnoj inteligenciji raste, ali edukacija to još uvijek ne prati dovoljno. Nije da nema volje, nego mnogi stručnjaci u tom području su samouki i sada je vrijeme da se napravi ozbiljan obrazovni sustav za AI. Trenutno je edukacija u Hrvatskoj još u povojima, dok je potražnja daleko veća. Važno je učiti tvrtke kako da praktično koriste AI u svom svakodnevnom radu, jer teorija bez prakse nije dovoljno korisna. Upravo tu vidim prostor za naš Institut – želimo pružiti ne samo teoretska znanja, već i konkretne alate i metode koje se mogu odmah primijeniti u poslovanju.
I za kraj, kako vidiš budućnost upotrebe umjetne inteligencije u Hrvatskoj?
Mislim da je AI već dobro prisutna u našem poslovnom okruženju. Nismo možda najdalje otišli, ali vjerujem da smo na dobrom putu. Uostalom, ovo je revolucija, baš kao kad je došao parni stroj ili internet. Sve će ovisiti o tome koliko su ljudi spremni mijenjati svoje navike i prilagoditi se novim tehnologijama. AI nije nešto što možemo ignorirati, događat će nam se htjeli mi to ili ne.
U nastavku donosimo i Patricijine MidJourney fotografije generirane umjetnom inteligencijom.
