Facebook je odavno prerastao ideju društvene mreže i u posljednjih se petnaestak godina transformirao u jedan od najmoćnijih alata komunikacije – kako privatne, tako i poslovne. Činjenica da je na njemu trenutno gotovo 3 milijarde aktivnih korisnika automatski u fokus stavlja i golemu odgovornost ove kompanije koja je istu posljednjih godina nekoliko puta izbjegla. Djelomično ponukan idejom o novom početku kompanije, a svakako novim tehnologijama, Mark Zuckerberg krenuo je u rebranding firme koji je jučer i službeno objavio
Facebook je postao Meta – točnije, Meta Platform Inc., a taj je korak puno više od samog imena. Od jučer neprestano slušamo o tzv. metaverseu koji nova Meta želi uskoro postaviti na noge.
Metaverse – o čemu se zapravo radi?
Najjednostavnije objašnjeno, metaverse bi označavao ideju da se stvarni i digitalni svijet međusobno integriraju intenzivnije nego ikad uz tehhnologije poput virtualne (VR) i proširene (AR) stvarnosti. U pitanju nije iznenadna odluka, štoviše, kao uvertiru u istu možemo definirati Facebookovo preuzimanje Oculusa 2014. godine, VR kompanije koja proizvodi headsetove za virtualnu stvarnost. I to je tek jedan u čitavom nizu sličnih projekata u koje se Mark Zuckerberg dao.
O metaverseu možemo razmišljati kao o dodatnoj stvarnosti u 3D-u, Zuckerbeg ga je opisao kao ‘virtualnu okolinu’ što znači da bismo u nju fizički mogli ući. Umjesto da gledamo u ekran, u Facebookovom metaverseu mogli bismo raditi sve ono što radimo u našoj stvarnosti – nalaziti se prijateljima, raditi u virtualnom uredu, ići na koncerte. Koliko god distopijski zvuči, metaverse podrazumijeva da virtualni život živimo na isti način kao fizički.
Najveći bi trag ovo moglo ostaviti na način na koji danas shvaćamo koncept odlaska na posao i u ured. U metaverseu bi Zoom pozivi mogli zaživjeti na drugačiji način jer, umjesto da kolege vidimo na ekranu, vidjeli bismo ih uživo – ili barem njihovu virtualnu inačicu. Avatari o kojima je Zuckerberg govorio predstavljali bi nas u virtualnoj stvarnosti, a u njih bismo mogli ulagati baš kao što ulažemo u sebe. Osim što će ih biti moguće virtualno odijevati, naši bi avatari trebali biti usavršeni do mjere da prikazuju sve naše izraze lica i ekspresije, karakteristične pokrete i slično. Sve ovo, ipak, nije realna opcija za većinu biznis korisnika, a posebice privatnih jer jedan Oculus VR set iznosi 300 dolara ili više, a ovakvoj inačici metaversea trebalo bi se pristupati uz VR ili AR setove.
Facebook nove generacije kreće u pogon, ali pitamo se može li se doista na taj način udaljiti od sijaseta optužbi s kojima se posljednjih godina, a posebice mjeseci, suočava? Naposljetku, kako onda, u metaverseu koji želi Facebook toliko personalizirati, planiraju čuvati podatke, anonimnost i sve ono zbog čega su odavno sišli s pijedestala?
Foto: Profimedia.hr
