Vikend polako kuca na vrata, a najviše ga volimo provesti negdje vani, na izletu. Iako nam pravo proljeće još nije stiglo, sve toplije vrijeme mami nam osmijeh na lice. Da bismo napunili baterije i pobjegli od užurbane svakodnevice, ne trebamo ići daleko – na samo pola sata vožnje od glavnog grada kriju se divne lokacije kao stvorene za jednodnevni izlet. Ovog vikenda predlažemo da se uputite u uvijek šarmantni Samobor, jednu od najpoznatijih izletničkih destinacija Zagrepčana.
Samoborski fašnik
Jedan od razloga svakako je 198. Samoborski fašnik – Od mamuta do robota, koji je započeo 2. veljače i traje sve do 13. veljače. Fašnički spektakl započeo je kada je gradonačelnica Petra Škrobot predala ključeve grada i proglašava se Slobodna Fašnička Republika. Maskirane grupe brojnih sudionika pretvorit će grad u mjesto stalne dvotjedne zabave. Stoga, pripremite svoje najbolje maske i provedite vikend u veselom raspoloženju.
Razgledavanje Samobora započnite na glavnom gradskom trgu
Samobor je uvijek dobra ideja za jednodnevni izlet. Ovaj pitoreskni gradić udaljen 20-ak kilometara od Zagreba nudi pregršt zanimljivosti pa ne čudi što je mnogima omiljeno mjesto za kratki predah od užurbane svakodnevice.
Razgledavanje Samobora najbolje je započeti na glavnom gradskom trgu – Trgu kralja Tomislava. Sve zgrade uređene su u kasnobaroknom, klasicističkom ili secesijskom stilu i zaštićeni su spomenici. Uz to, svaka od njih ima i zanimljivu povijest. Recimo, zgrada na broju 1 podignuta je oko 1800. godine, a danas je poznata kavana i hotel Livadić. Zgrada na broju 3 nekada je bio hotel Gradu Trstu, a u kavani hotela osnovana je prva čitaonica u Samoboru.
Na broju 5 gradska je vijećnica, građena prema nacrtima poznatog zagrebačkog graditelja Bartola Felbingera, a na pročelju, u razini prvoga kata, postavljeni su reljefi u čast gradonačelnika F. Livadića i Lj. Šmidhena. Na broju 13 nekada je bila obiteljska kuća Cantilly iz koje potječe i Julijana, poznata Ljubica iz zbirke Đulabije pjesnika Stanka Vraza, dok je na broju 14 nekada bila kavana u kojoj je često sjedio A.G. Matoš dok je stanovao u Samoboru.
Svoj današnji izgled, stvoren 2002. za uživanje na terasama uz kavu i kremšnite, Trg zahvaljuje arhitektima Vanji Ilić, Ivani Ergić, Zorislavu Petriću i Vesni Milutin.
Počastite se kavom i poznatim samoborskim kremšnitama
Kavana Livadić nadaleko je poznata kavana u sklopu koje se nalazi i slastičarnica. Sa svojom jedinstvenom ljetnom terasom mjesto je održavanja mnogobrojnih kulturnih i društvenih događanja. Ovdje tijekom godine možete razgledati razne izložbe, poslušati recitale tijekom književnih večeri poezije itd.
Uz samoborske kremšnite, ovdje možete pronaći veliki izbor svježih torti, kolača i sladoleda. U stalnoj ponudi su slastice poput New York style cheesecakea, karamel banane, chocolate passion torte, a obavezno probajte i zapečene štruke.
Samoborska kremšnita jedan je od najprepoznatljivijih simbola ovog grada, a 2021. dobila je i status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. Originalan recept osmislio je 1920-ih godina slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer, originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, a tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u ovim slastičarnicama i dan danas.
Ispred slastičarnice U Prolazu nije neobično vidjeti kako se stvara red ljudi jer mnogi žele ovom kraljicom samoborskih slastica počastiti i one koji ih čekaju kod kuće. Ipak, preporučujemo da barem jednu pojedete na licu mjesta – osim što je kremšnita specifična po pripremi i po okusu, najposebnija je po tome što je se treba kušati u samoborskom ambijentu.
Prošećite uz potok Gradna
Nakon kave i kremšnita krenite dalje u istraživanje. Slikovita šetnica uz potok Gradna koji žubori u pozadini ispunit će vas nevjerojatnim mirom. Kada pređete preko drvenog mostića sa ‘samoborskom Venecijom’ u pozadini, ispred sebe ćete uočiti poznati hotel Lavica koji je nastao kao dopuna Hidropatskog kupališta iz 19. stoljeća koje se nalazi dalje niz šetnicu.
Tu je i Samoborski muzej koji je nekada bio dom Ferde Livadića, a čiju okolicu danas krase spomenici i velebna stabla. Šetalište uz Gradnu vodi sve do podnožja Starog grada, a ako imate vremena i volje, možete krenuti stazom u šumu sve do njegovih ruševina.
Vrijeme je za ručak i poznate samoborske delicije
Nakon šetnje vrijeme je za ručak. Samobor nudi bogatu i raznoliku gastro ponudu pa sigurno nećete ostati gladni. Preporučujemo restoran Gabreku, jedan od najstarijih restorana na području grada u kojem možete pronaći prepoznatljive specijalitete samoborskog i okolnog područja poput samoborskih kolteta, pastrve i muštarde.
Još jedno poznato mjesto za uživanje u finim zalogajima je Samoborska klet, obiteljski restoran smješten na glavnom trgu. Interijer objekta uređen je u tradicionalnom samoborskom štihu 110 godina starom hrastovinom, a uz zatvoreni prostor tu je i velika terasa na samom trgu. Teletina ispod peke, paprikaš od divljači i domaće češnjovke samo su neki od specijaliteta koje možete ovdje probati.
Nakon dobrog ručka, preostaje vam jedino ponovno navratiti po kremšnite – ovoga puta da biste ih uzeli na doma.
Foto: Sanja Jagatić, Samoborski fašnik