1966. godine Rashid bin Saeed Al Maktoum, emir šeik Dubaija izašao je pred svoj narod i rekao:
“Imam za vas dobru i lošu vijest, dobra je da smo pronašli naftu, a loša je da je ima malo.”
I tako je sve počelo. Dubai je nekada bio selo koje se bavilo ribolovom i vađenjem školjki, u važnoj ulozi u trgovačkim rutama, posebno za trgovinu tamjanom, začinima i biserima. Nakon otkrića nafte počinje svoju transformaciju u poslovni i turistički centar Bliskog istoka, ali i cijelog svijeta. Otkriće nafte označilo je prekretnicu u povijesti ovog grada. Ogromna količina novca od nafte počela se ulagati u infrastrukturu, uključujući ceste, škole, luke i bolnice te turistički sektor. Godine 1971., postaje član Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), što dodatno ubrzava njegov razvoj. Sve do danas.
Sinonim za tehnološki razvoj i luksuz, danas je multikulturalno sjecište, radno mjesto brojnih azijskih, europskih i američkih stručnjaka. Grad koji cijeni izvrsnost u radu i dobro to plaća. Ovdje sve mora biti bolje, veće, luksuznije, ekstravagantnije pa čak do granica grotesknog. Mi smo ga posjetili u sklopu trkačkog eventa kojeg je organizirao brend Under Armour, koji upravo u ovom gradu ima jednu od najvećih prodavaonica na svijetu, a o kojem možete čitati više u članku Trčali smo u pustinji u Dubaiju s pro trkačima – imamo savjete iz prve ruke.
Grad je na nas ostavio velik utisak, a pokušat ćemo vam prenjeti dio dojmova.
Ovako izgleda futurizam
Sam let od Zagreba do Dubaija traje između 5 i 7 sati, ovisno kojim avio prijevoznikom putujete i u koje vrijeme. Naš let nije bio direktan i išao je preko Dohe što je produžilo putovanje, no nije nam žao jer je aerodrom u Dohi svakako nešto što trebate vidjeti. Pri samom dolasku na aerodrom koji je oko 34 kilometra udaljen od Dubai Marine gdje nam se nalazio hotel, uviđamo da je ovo grad u kojem ćemo bateriju mobitela prazniti, a memoriju mobitela puniti u rekordnom roku. Sve izgleda nestvarno, futuristički, pomalo utopistički.
Svijet izgrađen usred pustinje, na rubu Perzijskog zaljeva. Sa zagrebačkih -1 na “zimskih” arapskih 24 stupnja, bila je vjerojatno najlakša prilagodba. Uz plus 3 sata koji se u emiratima dodaju na naše standardno vrijeme. Grad je ovo u kojem kretanje bez automobila i taksija nije preporučeno. Jednostavno infrastruktura to ne dozvoljava. Ako želite šetati dovest ćete se na mjesto gdje želite šetati. To može biti uz more ili posebno napravljene parkove za to, no većinom će to biti među neboderima rekordno visokih zgrada sa staklenim prozorima.
Dubai zima
Noću se ovdje temperatura ne spušta ispod 15, a danju ne prelazi 25 stupnjeva u zimskom periodu, za koji nam kažu lokalci da je jedini kada je ovdje podnošljivo živjeti. Tu se računa period od listopada do veljače. Nakon tog perioda temperature lagano kreću rasti, a ljeti one dosežu do nevjerojatnih 50 stupnjeva Celzijevih.
“Ljeti kada otvorite balkonska vrata, kao da ste otvorili pećnicu. Jednostavno tih dana minimalno vremena provodimo vani”. Kaže nam Marijana Petrović, marketing menadžerica iz Beograda kojoj je Dubai stalna adresa već 10 godina.
Ona je jedna od 2,1 milijuna stranih državljana koliko ih se procjenjuje da živi i radi u Dubaiju što čini čak 85% stanovnika ovoga grada. Većina tih stranih radnika dolazi iz južne Azije, uključujući Indiju, Pakistan, Bangladeš i Filipine, no često ćete sresti i Europljane, ali i Amerikance. Ono što im je svima zajedničko je to da Dubai vide kao grad u kojem se cijeni izvrsnost i nagrađuje dobar radnik. I to se definitivno prepoznaje.
Najljubazniji ljudi
Ostali zatečeni ljubaznošću apsolutno svih ljudi koje smo imali priliku sresti, od radnika u wc-u Dubai Mall-a, preko prodavača koji su nam nosili košarice u supermarketu do konobara, vozača i osoblja u hotelu. Ovdje kao da je sve podređeno turistima i tome da se oni osjećaju ugodno. I to bez lažnog osmijeha. Dubai kao da se potpuno podredio da usluga koju pružaju ovdje ne ostavlja nimalo gorak okus, štoviše ona postaje najbolji “suvenir” koji ćete ponijeti sa sobom.
“Dubai je grad prilika. Ako si dobar radnik koji želi raditi, ovdje možeš uspjeti, a ako imaš novaca, ovo će biti tvoj grad iz snova”. Priča mi hotelski vozač dok me vozi s aerodroma u hotel. On je iz Pakistana i u Dubaiju je 3 godine. Radi s najboljim hotelima (iako smo uvjerenja da ovdje ne postoje loši) i nada se prilici života i klijentu koji bi ga odveo dalje. Njegov san je London.
“Svaki je klijent važan, ovdje nikada ne znaš tko ti može sjesti u auto. No, i bez toga ovdje su ljdui ljubazni. To je dio arapske kulture”. – govori nam pokušavajući na nas ostaviti najbolji prvi dojam pri ulasku u gradu. Uspijeva mu.
A upravo su novac i posao ono što dovodi ljude u ovaj Emirat. Danas nafta predstavlja samo 1% BDP-a Dubaija što je veliki uspjeh za vladajuću dinastiju koja je uspjela provesti svoje planove u djelo. Znali su da nafte neće biti vječno i da moraju imati plan b. Danas, imaju cijelu abecedu planova. Dubai je jedno od glavnih trgovačkih čvorišta na svijetu, regionalni financijski centar, turističko središte, sjedište svjetski poznatih aviokompanija poput Emirates Airline i velikih logističkih centara poput Jebel Ali Free Zone.
Turizam kao okosnica gospodarstva
Dubai svake godine posjete milijuni turista, a turizam generira značajne prihode. Neke od atrakcija koje svakako morate posjetiti su
Najviša zgradu na svijetu (Burj Khalifa).
Najveći trgovački centar (Dubai Mall).
Luksuzna odmarališta, poput onih na umjetnom otoku Palm Jumeirah.
No, unatoč velikom priljevu turista, Dubai je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu. Ovdje će doslovno trčati za vama ako ostavite torbicu na klupici (vidjeli smo na vlastite oči).
“Ni sama ne znam koliko sam puta ostavila mobitel u Uberu. To jednostavno nije situacija za zabrinuti se. Znam da će se vratiti i donijeti mi ga. Ovdje se nikome ne isplati krasti. Ili ljudi imaju previše novaca pa ih to jednostavno ne zanima ili su svjesni velikih kazni zatvora i deportacije ako do krađe i dođe. Takav mindset u Španjolskoj ne postoji.” kaže nam Marie iz Barcelone koja već petu godinu radi za jednu tehnološku kompaniju ovdje u Dubaiju.
No, cijeli Emirat je i dalje konstantno gradilište. Ne možete proći ni jednim dijelom grada, a da ne vidite da se nešto novo gradi. To stvara itekako velik pritisak na gradski promet i na njegov rush hour koji, kako smo i sami iskusili, traje od 16 do 20 sati, a često i duže. Veliki priljev stanovnika u kratkom roku gradu stvara veliki prometni problem, pa je pitanje vremena kako će se to izregulirati u skoroj budućnosti. Osim u samom gradu, gradi se i u pustinji, pa smo tako kroz naše trkačko iskustvo kroz Al Qudra pustinju, svjedočili brojnim novim “turističkim oazama” usred pustinje, koja će ponovno biti rezervirana za one najdubljeg džepa. Jednu od njih smo i posjetili nakon utrke te se i sami okušali u jahanju deva. U suvenirnicama možete kupiti fotografiju sebe na devi, a pristojni domaćini oduševit će se informacijom da dolazite iz Hrvatske zbog, evidentno, najvećeg ambasadora naše zemlje Luke Modrića.
Sport i umjetnost
Kako u svemu žele biti najbolji (svakako bolji od susjednih Emirata) tako nisu zakinuti ni sport i umjetnost. Dubai je poznat po organizaciji prestižnih sportskih događaja poput Dubai Tennis Championship, utrke konja Dubai World Cup, te golf turnira Dubai Desert Classic. Također, postaje sve popularniji centar za ekstremne sportove, poput padobranstva (Skydive Dubai) i sportova na vodi. Grad ima moderno opremljene stadione i sportske komplekse, uključujući Dubai Sports City, koji obuhvaća kriket, nogomet i akademije za druge sportove. No isamo trčanje ili joga na Dubai Kite plaži iskustvo je kakvo ćete željeti ponavljati u životu. Ovdje su izlasci i zalasci sunca jednostavno očaravajući.
Dubai je također središte suvremene umjetnosti i kulture u regiji. Alserkal Avenue poznato je umjetničko područje s brojnim galerijama, dok muzej Etihad Museum prikazuje bogatu povijest UAE. Jedna od ikoničkih građevina posvećenih umjetnosti je Muzej budućnosti, koji spaja inovacije i umjetničke izričaje. Dubai svake godine organizira i Art Dubai, međunarodnu umjetničku izložbu koja okuplja umjetnike iz cijelog svijeta. Ovdašnjim moćnicima tako nije strano angažirati i hrvatske umjetnike da im oslikavaju fasade. Tako primjerice u Dubaiju možete vidjeti mural po narudžbi (od strane vladine tvrtke Brand Dubai s posredništvom San projects) zagrebačkog umjetnika Lonca (Wallz Collective).
Suveniri i gastronomija
Dubai je poznat po svojoj raznovrsnoj gastronomskoj ponudi koja odražava njegovu multikulturalnu zajednicu i status globalnog grada. Od autentične bliskoistočne kuhinje do luksuznih međunarodnih restorana s Michelinovim zvjezdicama, Dubai nudi iskustva za sve ukuse i budžete. Poznat je po restoranima koji nude spektakularan pogled:
At.mosphere: Restoran na 122. katu Burj Khalife, savršen za fine dining uz panoramski pogled na grad.
Pierchic: Smješten na molu, ovaj restoran nudi nevjerojatan pogled na Perzijski zaljev.
Mi smo imali priliku večerati u restoranu Zuma, koji je dio lanca najpoznatijih svjetskih restorana koji nude japansku kuhinju i koji slovi za jedan od najboljih u regiji. Osim u dubaiju Zumu možete posjetiti u gradovima poput New Yorka, Hong Konga, Istanbula i slično.
Za autentično iskustvo, tržnice i ulični štandovi nude lokalne poslastice kao što su šavarma, manakish (arapska verzija pizze) i svježe pečeni khameer kruh. Također, datulje i začini poput šafrana i kardamoma dostupni su na tradicionalnim tržnicama poput Spice Souka. Ovdje se kupuju zlato, začini, mirisi i kašmir.
Na kraju, kako i priliči desertu, ne možete se iz Dubaija vratiti bez lokalnih delicija kojima oduševljavaju cijeli svijet. Arapska kava, datulje, šafran i neizostavna Dubai čokolada. Pripremite se samo da ćete iskustvo putovanja u ovu zemlju poprilično dobro platiti, jer ipak ovdje je sve rađeno tako da udovolji potrebama najvećeg luksuza.
Ipak, nemojte se obeshrabriti, sjajni hoteli nude smještaj već od 100 dolara za noć, što i nije toliko strašno s obzirom na one koji se smatraju najskupljima na svijetu kao što je novi luksuzni resort Atlantis The Royal koji nudi penthouse pod nazivom Royal Mansion, gdje noćenje može doseći i do 100.000 dolara.
Sretan put.
Foto: Ana-Marija Topolčić, dupephotos.com, Unsplash