Prijedlog izleta u Istri: U jednoj šetnji upoznajte gradić legendi, slavenski Olimp i skrivene slapove
Naš novi prijedlog proljetnog izleta odvodi nas u središnju Istru, točnije gradić legendi Pićan. Osebujno mjestašce na brdašcu u doba vladavine Bizanta bio je administrativno središte centralnog dijela Istre. Od kasne antike pa sve do kraja 18. stoljeća u njemu je bilo i sjedište istoimene biskupije, jedne od najstarijih, ali i najmanjih u katoličkom svijetu uopće.
Što vidjeti u mjestu? U stari dio Pićna ulazi se kroz monumentalna gradska vrata iz 14. stoljeća. Uz katedralu navještenja Blažene Djevice Marije, nedaleko od gradskih zidina, uz groblje, smještena je crkvica sv. Mihovila, poznata po vrijednim zidnim freskama iz prve polovice 15. stoljeća. Pri posjetu mjestu svakako se zaputite i na vidikovac Franje Ferdinanda. S ovog mjesta pruža se prekrasan pogled na brdoviti krajolik središnje Istre. Upravo je taj prizor oduševio austro-ugarskog prijestolonasljednika, po kojem danas i nosi ime. Na suprotnom kraju Pićna možete posjetiti vidikovac Svete Jelene nazvan po istoimenoj crkvici koja je nekada bila na tom mjestu.
Mi smo vas ovoga puta odlučili povesti na kružnu šetnju koja nas od Pićana vodi do slavenskog Olimpa, a putem nam nudi mogućnost da vidimo neke od najljepših prirodnih ljepota središnje Istre – slapova Sopot i Gavranovo krilo.
Staza sv. Roka
Iz Pićana šetnju započinjemo krećući se Stazom sv. Roka, koja započinje odmah ispod dječjeg parka kod gradskih vrata. Riječ je o pješačkoj stazi duljine 7 km, označenoj brojem 702 te nazvanoj prema zaštitniku Pićanske župe.
Staza sv. Roka sastoji se od dvije dionice. Prva dionica kružno vodi oko starogradske jezgre Pićna. Lokalno stanovništvo često ju je koristilo za obilazak svojih vrtova ili za ugodne ljetne šetnje s kojih se pruža prekrasan pogled na zeleni krajolik prepun pašnjaka, oranica, vinograda i maslinika. Ova dionica ujedno je odličan uvod u istraživanje starogradske jezgre, njenih uličica i znamenitosti.
Druga dionica proteže se od mjesta Pićan do slapa Sopot, uz alternativni povratak istom rutom. Ovaj dio staze pruža dojmljiv prikaz tipičnog brežuljkastog istarskog krajolika, obilježenog visokim stijenama, vapnencem, laporom i flišem. Mi ćemo se virtualno zaputiti upravo ovom drugom dionicom.
Spoj legendi i prirodne ljepote
Staza se spušta asfaltom do druge serpentine gdje u zavoju skreće, između dva čempresa, na poljski put u smjeru sjevera. Put vodi dalje kroz šumu te ćete naići na prve atrakcije – izvor Sv. Nicefora i Stijenu vila graditeljica. Prema legendi, sveti Nicefor bio je prvi pićanski biskup. On je na stazi svetoga Roka otvorio izvor vode žednoj nećakinji kada su pošli na daleki put da bi obranili biskupovu čast. Stijena je, prema predaji, ispala iz ruku vili na stazi svetoga Roka prigodom žurna nošenja kamenja prema Puli za gradnju pulske Arene. Nije ju uspjela podignuti i nastaviti svoj rad jer je upravo zakukurikao pijetao pri izlasku sunca.
Put nas vodi do jednog od najljepših slapova u Istri – slapa Sopot. Uz slap postoje dva vidikovca: staroslavenskog boga Peruna i njegove supruge, božice Mokoš. Vidikovac je postavljen kao spomen na to da je nekada na tom mjestu postojalo jedno od najstarijih kamenih svetišta posvećenih ovom slavenskomu vrhovnom bogu, vladaru neba, oblaka i groma.
Posjet slavenskom Olimpu
Ono što dodatno obogaćuje područje oko slapa jest višestoljetni most, sagrađen još u Napoleonovo doba kao glavna poveznica između Pićna i okolnih sela. U neposrednoj blizini nalazi se stol s klupama, idealan za odmor ili piknik. Odavde se nastavlja pješačka Staza sv. Šimuna (Istra Trails 701), koja vodi prema mjestu Gračišću, poznatom i kao slavenski Olimp.
Na Stazu sv. Šimuna otisnut ćemo se s gradskih vrata, spuštajući se makadamom sve do ostataka crkvice sv. Šimuna, skrivenog dragulja koji datira iz 14. stoljeća. Ovdje završavamo svoj spust te se vraćamo u mjesto. No, u nekoj drugoj prilici možete se odvažiti prijeći cijelu kružnu Stazu Sv. Šimuna dugačku 8,9 kilometara.
Ova staza, zavedena pod brojem 701, u cijelosti prolazi kroz područje koje je početkom 1970-ih proglašeno zaštićenim krajolikom. Raznolikost geološke podloge – lapora i vapnenca – oblikovala je osebujan reljef: u mekšim laporima razvile su se potočne doline, dok su otporniji vapnenci formirali uzdignute brežuljke i glavice koje dominiraju prostorom. Krajolik odlikuje sklad između obrađenih poljoprivrednih površina i autohtone šumske vegetacije, a dodatno je obogaćen brojnim kulturno-povijesnim spomenicima i elementima tipične lokalne arhitekture.
Gavranovo krilo
U Gračišću se možete i okrijepiti u poznatoj istarskoj konobi Marino, a potom nastaviti put Stazom svetog Nicefora, zapisanom pod brojem 716. Započinje ispred škole, prolazi kroz Pićan (u kojem ćemo se mi i zadržati) te se vraća u Gračišće, a duga je 11.1 km. Najveća atrakcija ove staze zasigurno je Gavranovo krilo. Ovaj slikoviti slap, sastavljen od niza manjih i većih kaskada te jezerca, proteže se kroz više od kilometra netaknute prirode.
Isti nosi naziv prema lokalnoj legendi kako je njegova voda imala ljekovita svojstva te svjedočanstvima o čudesnim izlječenjima ranjenih gavranova nakon što bi se napojili s istoga. Put nas vodi do mosta iznad potoka Palonšćaka, a potom stazom stazom Sv. Nicefora nastavljamo do Pićana, gdje završava naš izlet.
Predviđeno trajanje ovog izleta Pićan – Slap Sopot – Gračišće – Gavranovo krilo – Pićan je 6 do 7 sati, no nije riječ o tehnički zahtjevnoj šetnji. Svakako, važno je pokazati veliko poštovanje prema prirodi kada njome kročite te se pobrinuti da ju ostavite u najboljem izdanju.
Foto: iStock, David Matković, Središnja Istra
