Ovog vikenda predlažemo vam izlet samo 30 minuta od glavnog grada u Samobor, najpoznatiju izletničku destinaciju Zagrepčana. Ovaj šarmantan gradić uz granicu svoje dane službeno broji od 1242. godine i povelje kojom mu je kralj Bela IV. potvrdio status slobodnog kraljevskog trgovišta.
U relativno kratkom razdoblju iz Samobora su došle tri dobre vijesti, kako za građane tog tradicijom bogatog gradića i njegove okolice, tako i za sve ljubitelje izvorne domaće kuhinje. Nakon rudarske greblice i samoborske kremšnite, i samoborska češnofka postala je zaštićeni proizvod. Greblica je otišla najdalje i izborila zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji, kremšnita je ušla u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, dok je češnofka dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla. Zaštita na državnoj razini važan je prvi korak do zauzimanja zasluženog statusa na europskoj gastronomskoj karti. Vrijedne ruke ljudi ovog kraja pišu povijest okusa, a na nama je da ih kušamo i doživimo ovu originalnu priču svim čulima.
Iako restorani još uvijek ne rade, sve okuse samoborskog kraja možete uzeti „za van“ u kleti K Gabreku 1929. ili omiljenoj Kavani Livadić, a za nadaleko poznate kremšnite svakako zastanite u slastičarnu U prolazu. Opijeni samoborskim autohtonim okusima prošetajte glavnim Samoborskim trgom, koji je jedan od rijetkih trgova na kojem su sve zgrade zaštićeni spomenici prve kategorije. Mirisi tradicije neka vas vode ulicama ovog urbanog bisera Zagrebačke županije koji očuvanom starom gradskom jezgrom, ali i brojnim kulturnim znamenitostima oduvijek privlači izletnike i turiste.
Tik uz glavni trg pronađite kušaonu obitelji Filipec gdje možete kušati samoborsku gastro ikonu bermet, najpoznatiji liker Zagrebačkog kraja. Samoborski bermet aromatizirano je crno vino koje se radi od biranih sorti grožđa portugisca i frankovke uz dodatak pelina i južnog voća, a tajna receptura seže u doba prije Napoleona.
Šetnju nastavite prateći potok Gradna uz obvezno zaustavljanje na drvenom mostiću koji je odličan photo point za uspomenu i društvene mreže. Šetnja će vas dovesti do perivoja u kojem je i Samoborski muzej, nekadašnji dom skladatelja Ferde Livadića i okupljalište kulturnih velikana toga doba.
Šetnju nastavite do ruševina Staroga grada Samobora, koji bdije nad gradom u nizini. Ovaj nekadašnji dvorac je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno ovo zdanje je bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik razornom zubu vremena. Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara, koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina i brojnih drugih obitelji plave krvi.
Kako su se mijenjali vlasnici, tako se mijenjao i ovaj dvorac. 1902. godine, Stari grad je završio u vlasništvu Samobora za 5.293 krune. Od tada se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, možda i bolje, jer dvorac u ovoj formi ima neku čaroliju koju možda ne bi imao da nije baš u ovakvom stanju. U njemu biva neki duh vremena, krije se među zidinama i pliva među okolnim stablima. Ovo mjesto uistinu diše nekom posebnom energijom. Utvrda se nalazi u šumi na ovim koordinatama.
Samoborski stari grad skoro je bio poguban za Jackie Chana koji je ovdje umalo stradao snimajući poznati film Božji oklop. No, vi krenite dalje i spojite se na šumsku šetnicu Anindol, koja će vas vratiti u centar Samobora, a usput obratite pozornost na baroknu kapelicu svete Ane, zaštitnice grada. Kod kapelice se nalazi staro plesalište popularni tancplac pa slobodno i zaplešite.
Samo pet kilometara dalje, u Rudama, možete obići Rudnik sv. Barbare, jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza. Upravo ovo malo naselje dalo je i prvi zaštićeni gastronomski proizvod Zagrebačke županije – prhku slanu pitu zvanu rudarska greblica, nekoć skroman gablec mjesnih rudara.
Izvan Samobora uz šetnju na svježem zraku čekaju vas nezaboravni vidici uzbrdo na Samoborsko gorje, zaštićeni park prirode zajedno sa Žumberkom. Označenih staza je puno i zadovoljit će i šetače početnike i ambiciozne planinare penjače. Iako ni jedan nije viši od 1000 metara, vrhovi Oštrc, Japetić i Okić ključna su mjesta hrvatskog planinarstva.
Prvi izlet pod kapom Hrvatskog planinarskog društva organiziran je 1875. na Oštrc, a uspon književnice Dragojle Jarnević po strmoj strani Okića 1843. bio je naš prvi zabilježeni alpinistički pothvat.
Edukativnu notu izletu možete dodati tako da obiđete Eko centar Budinjak i poučnu Stazu kneževa, pretpovijesni lokalitet s nalazištem starih grobnih humaka, ili pak Etno kuću pod Okićem, seosko domaćinstvo u kojem je vrijeme stalo prije više od stoljeća.
Vjerujemo kako će vas bar neka od navedenih priča, već ovog vikenda, odvesti pravac samoborskog kraja. Vrijeme će biti gotovo proljetno pa je užitak u boravku na otvorenom uz mirise izvorne kuhinje zajamčen.
Foto: Profimedia, Josip Škof
