Čarolija finske Laponije i aurore borealis kroz objektiv istarskih fotografa Viktorije & Boška
Dok se zima polako približava, a dani postaju kraći i hladniji, mnogi polako pakiraju kape, rukavice, tople čizme i debele jakne i planiraju putovanje u odredišta pokrivena bijelim snježnim pokrivačem. Vjerujemo da zimski period mnoge asocira na vruću mirisnu čokoladu i kuhano aromatizirano vino, koje nam uvijek zagrije ruke u hladnim danima, ali i pokoju toplu i slasnu fritulu ili krafnu za “dušu” i tijelo.
Viktorija i Boško (V&B Cinematography), mladi bračni par iz Istre, strastveni putoholičari, ali i fotografi sva svoja putovanja i odredišta pomno bilježe putem fotografije, ali i video zapisa. Stoga su s velikim entuzijazmom, ali i unoseći topli duh ovog ledenog raja, podijelili svoje doživljaje i znanja, ali i savjete o zemlji Djeda Božićnjaka i zemlji Aurore Borealis – Finskoj.
Koliko je uistinu Finska skupa destinacija?
Riječ skupo odnosno jeftino relativna je stvar! Prije svega zbog financijskih mogućnosti ili ne mogućnosti pojedinca, ali i želja i snova koje imamo i zbog kojih težimo prema određenom odredištu u koje želimo otputovati.
Finska je kao turistička zemlja u odnosu na neke druge južnije destinacije skupa. No, s obzirom na to da je sve traženije i turistički posjećenija, u zadnje dvije godine uvedene su brojne direktne (financijski prihvatljivije) avio linije s juga Europe. Primjerice Dusseldorf-Ivalo direktna povratna karta iznosi 100-200€ i to za dvije osobe. Od ove godine uveden je direktan let iz Beča, Hamburga, ali i Madrida i Barcelone. Najskuplji, ali i najpuniji period je svakako period u vrijeme Božića i Nove Godine. Složit ćemo se kako je tada i najmagičnije, s obzirom na to da svu djecu, ali i odrasle svakodnevno posjećuje Djed Božićnjak. Osobno bismo savjetovali posjetiti Finsku u periodu s kraja siječnja pa do početka ožujka. Snijega je u tom periodu toliko puno da možemo izgraditi i vlastiti igloo, sunce je već dovoljno visoko da možemo uživati u toplim sunčanim zrakama, a noć i dalje dovoljno duga da možemo uživati u čarima polarne svjetlosti. A avio karte upravo u tom periodu puno povoljnije!
Područje polarnog kruga poznato je po polarnim noćima, polarnoj svjetlosti, ali i polarnim temperaturama.
Polarne noći – je prirodni fenomen koji se događa u polarnim područjima, kada sunce ne izlazi iznad horizonta tijekom 24 sata ili duže. Ovaj fenomen javlja se tijekom zimskih mjeseci u regijama unutar Arktičkog i Antarktičkog kruga. Razlog za polarne noći leži u nagibu Zemljine osi. Zemlja je nagnuta pod kutom od približno 23,5 stupnjeva u odnosu na svoju orbitu oko Sunca. Tijekom zime na sjevernoj ili južnoj polutki, ovaj nagib uzrokuje da područja blizu polova budu okrenuta dalje od Sunca, što rezultira višednevnom tamom ili potpunim izostankom sunčevog svjetla. Mnogima je taj prizor nepojmljiv i nezamisliv, ali i impresivan.
Polarna svjetlost je još jedan od prirodnih fenomena, koji nastaje “udarom” sunčevih baklji na zemljin štit, koji potom privučen magnetnim poljem na polovima zemlje reflektira svjetlost različitih boja – auroru borealis. Proces započinje solarnim vjetrom, koji prenosi čestice poput protona i elektrona prema Zemlji. Kada te čestice dođu u kontakt s magnetskim poljem, one se usmjeravaju prema polovima, gdje se sudaraju s atomima kisika i dušika u višim slojevima atmosfere. Ovi sudari uzrokuju oslobađanje energije u obliku svjetlosti, koja se pojavljuje kao šareni ples svjetlosti na noćnom nebu, najčešće zelene, ljubičaste, crvene i plave boje.
Spektakularna aurora borealis
Najčešće pitanje koje možemo čuti je: Kada će biti aurora i je li ju moguće vidjeti u bilo koje doba godine? Aurora Borealis kao takva pojavljuje se 365 dana u godini, no u vrijeme ponoćnog sunca nije ju jednostavno moguće vidjeti golim okom upravo zbog 24h svijetla, tj. sunca na horizontu. Samo zato kažemo da je najbolje doba u vrijeme polarne noći jer je najmanji broj sati dnevnog svjetla. Bez obzira na 24h noći, najaktivnija je i najčešće se pojavljuje u večernjim satima odnosno iza 18h. O njezinoj pojavi i jačini ovise dva osnovna faktora, a to je aktivnost sunca i vremenska prognoza. Ako je eksplozija na suncu bila jaka, očekuje se i jaka aktivnost aurore borealis i to nakon 48h od eksplozije na suncu. No, ono što je isto bitno jest vrijeme. Ako je oblačno ili pada snijeg, polarnu svjetlost jednostavno nećemo moći vidjeti, ne barem sa tla, možda eventualno iz aviona ili svemirske postaje.
Polarna temperatura u zimskim mjesecima varira od -5 do nevjerojatnih -42C, koje su normalne za to doba godine. Dapače, poželjno je da u određenom periodu od prosinca do ožujka bude barem tjedan dana konstanta od minimalno -35C kako bi se vegetacijski svijet bolje ‘razvijao’ u ostatku godine. Barem tako govore Saami ljudi, koji su izuzetno povezani s prirodom, ali i životinjskim svijetom.
Što obući?
Brojni posjetitelji, ali i naši prijatelji/poznanici, pitaju što obući pri tim temperaturama. Nema te odjeće koja će konstantno pridonositi optimalnoj tjelesnoj temperaturi. Važno je kretati se kako bi poticali rad cirkulacije. U današnje vrijeme postoje rukavice, čarape i jakne koje imaju tzv. grijače, ali na temperaturama ispod -35C ni jedna zimska oprema vas neće spasiti od hladnoća. Istina je da grijana oprema, poput rukavica, skraćuje put do osjećaja pothlađenja, ali i baterije se na ovim hladnoćama brze prazne.
Preporuka je nošenje odjeće od vune i/ili poliestera koji ne propuštaju toplinu i zrak, već je zadržavaju. Odjeća od pamuka, svile i sl. je odjeća koju možete slobodno ostaviti u ormaru i koristiti na Mediteranu. Važno je višeslojno oblačenje i komotna obuća, koja neće prianjati uz tijelo/noge, nego dozvoliti tijelu (cirkulaciji) da se lakše prirodno ugrije.
Evo kako se mi oblačimo kada idemo na teren pri temperaturi od -35 C: potkošulja od poliestera, skijaška podmajica od poliestera, vunena majica, skijaške podhlače od poliestera, skijaške hlače, vunene čarape, grijači, podkapa, kapa, rukavice, čizme barem dva broja veće od ostale obuće. Uz sve to tajna je kretati se i razgibavati, posebice prste na nogama i rukama.
Što Finci jedu?
Ne možemo reći da su Finci gurmani poput Talijana ili Francuza, ali ima dovoljno izbora za sve ukuse, pa čak i one intolerantne na laktozu, gluten i/ili vegane/vegetarijance.
Glavna prehrambena znamenitost im je svakako meso irvasa, najčešće pripremano poput bolonjeza ili pečeno u rerni poput kotleta te posluženo s pire krumpirom i džemom od skandinavske brusnice. Meso irvasa ima okus baš poput bilo kojeg mesa divljači.
Od drugih proizvoda napravljenih upravo od mesa irvasa jesu: čips, sušene kobasice, kobasice za kuhanje ili pečenje te pašteta. Uz meso irvasa u određenim ugostiteljskim objektima također poslužuju – carpaccio od musa. Životinje slične irvasu, samo punu veće, teže i drugačijih tjelesnih proporcija. Mus može narasti i do 2 m u visinu te težiti i do 800kg. Obitavaju u gustim borovim šumama i puno se teže mogu vidjeti i pronaći u odnosu na irvase koji svakodnevno šetaju po prometnicama, resortima i dvorištima.
Nezaobilazni dio njihove kuhinje svakako je i losos i najčešće ga pripremaju ili kao file cijele ribe u umaku od limuna ili pržen na žaru te poslužen s krumpirom.
Kavu Finci piju na hektolitre
Filter kavu piju u enormnim količinama, koja će vam vjerojatno prvih mjesec dana biti super, ali nakon toga ćete poželjeti potražiti restoran ili kafić koji će vam poslužiti kavu iz aparata za kavu. S obzirom na to da je filter kava, dosta je vodenasta, ali i jaka, s mlijekom prolazi, ali crna nakon nekog vremena više nije toliko ukusna.
Bez slatkog ne započinju dan!
Slatkiši su im jedna od najbitnijih stvari koje svakodnevno uz pivo konzumiraju, stoga u trgovinama, osim bombona koji se prodaju u rinfuzi (na gram ili kilogram), naći ćete tisuću i jednu vrstu slatkih pekarskim proizvoda; od kolača, keksa, rolada itd.
Od slastica im je najpoznatija skandinavska krafna tzv. “pulla” koja okusom i izgledom sliči našoj krafni. Zatim laplandski sir “Leipäjuusto – Finnish squeaky cheese”, poslužen sa džemom od skandinavske žute kupine “Cloudberry”, karelian pie ili kruh punjen rižom koji se prije objeda premaze namazom od kuhanog jajeta i maslaca. Što se tiče proizvoda s glutenom ili laktozom, gotovo ćete teško naći mlijeko s laktozom ili kekse s glutenom. Jednako vrijedi i za hranu halal friendly, vegane, vegetarijance i pesketarijance.
Husky safari, vožnja motornim sanjkama i finska sauna
Kada govorimo o aktivnosti, onda su za Finsku zaštitni znak definitivno motorne sanjke (iz. Snowmobile), irvasi (iz. Reindeer) i haskiji. Među ostalim aktivnostima se može naći i Snowshoeing, ledolomac, pecanje na zaleđenom jezeru, finska sauna s kupanjem u ledenoj rijeci ili jezeru, Ice karting, ali i noćne aktivnosti hvatanja aurore s kombinacijom istih aktivnosti. Cijene aktivnosti variraju od juga do sjevera i ovisno o hotelskom objektu. Na području Rovaniemia cijena husky safari bit će od 20,00 € po osobi, ali traje 15-ak min, dok recimo na sjeveru husky safari u trajanju od 3h sa slatkim snackom i toplim napitcima košta od 170,00 € – 220,00 € po osobi. Motorne sanjke od 150,00 € za 2h te 210,00 € s ručkom za 4h; snowshoeing od 70,00 € za dva 2h do 110,00 € do 4h sa ručkom. Uz dobrog vodiča možete na turama saznati jako puno informacija o Finskoj, Laponiji, kulturi, jeziku, prirodi, životinjama, ali i aurori borealis.
Ono što smo iskusili i bilo nam je jedno od najzanimljivijih doživljaja u Finskoj je ledolomac – The Icebreaker Sampo Cruise koji plovi i lomi led u Botničkom zaljevu. Nalazi se između Finske i Švedske, a gdje imate priliku plutati u specijalnim odjelima na površini tog istog zaljeva. Ovaj atipičan izlet možete organizirati samostalno, kupnjom karte na službenoj stranici The Icebreaker Sampo Cruise, minimalno tjedan ili 10 dana ranije te dođete direktno u Kemi kod hotela Ice Hotel. Treba napomenuti kako ne organiziraju svi objekti ovaj izlet, stoga se unaprijed trebate informirati s recepcijom ili prodajom objekta u kojem odsjedate, imaju li aranžmane s Icebreakerom Sampo. Organizacija u vlastitom aranžmanu je svakako jeftinija, posebice ako putujete po Finskoj.
Pecanje na zaleđenom jezeru
Pecanje na ledenom jezeru jedna je od aktivnosti u kojoj ljubitelji pecanja mogu upotpuniti svoje putovanje u Laponiju, a ostali prepustiti se divljini i tišini te možda i ugledali pokojeg divljeg polarnog zeca, lisicu ili irvasa. Rupa u ledu “buši” se posebnim drilom, koji uz prvobitne upute vodiča možete kasnije samostalno napraviti te promijeniti lokaciju pecanja. Cijena Ice Fishing je od 150,00 € za 2h pa do 190,00 € za 4h s ručkom.
Posljednje, ali ne i manje važno su ICE KARTING i FAT BIKING
Karting na snijegu je nešto što nećete moći doživjeti negdje na jugu, (ispravite nas ako griješimo), nego upravo u Finskoj Laponiji točnije u Ice Karting Saariselka. Uz programe i polarne izazove koje organiziraju, iskusit ćete pravi polarni adrenalin, dok vas u vožnji umjesto gumenih obarača, štiti snježni “zid”. Ovo je uz ledolomca aktivnost koja nas je ostavila bez daha i doslovno, ali i metaforički. Sati na Ice Kartingu prolaze kao sekunde, bilo dok voziš ili navijaš s tribina. Iako im cijena varira od 65-180 €, jednom u životu definitivno ovo treba probati, pa makar i s većom grupom koja donosi ne samo povoljniju ponudu nego i više avantura.
FAT BIKING je vožnja električnim biciklima sa specijalnim gumama koje zbog velikog gripa ne kližu, a pružaju neizmjernu zabavu. Prilikom pada, uvijek dotaknemo mekani netaknuti snijeg, koji može biti dubok i 1.5 m, pa je “vađenje” iz snijega tim više zanimljivije i smješnije. Najam bicikla s kacigom nije toliko skup 20-30 € poludnevni najam za jednu osobu. Trenutno ih nema puno u ponudi, ali Wilderness hotel Muotka ima izvanredne biciklističke puteve ili vođene ture na njihovom području.
Ono što je neizostavni dio Finske kulture je Finska sauna, a potom plivanje u “Ice holeu” ili u ‘rupi’ zaleđene rijeke ili jezera. Zvuči nevjerojatno, ali Finci smatraju da je to izuzetno zdravo te donosi puno zdravstvenih benefita (jačanje imuniteta i poboljšanje cirkulacije), stoga isto prakticiraju svakodnevno u zimsko doba, ali i ljetno doba; neovisno o temperatura i do +30C.
SMOKE SAUNA I LEDENA RUPA: sauna je nešto što ćete naći u domu svakog Finca, neovisno žive li u stanu ili kući. Osim toga, postoje i javne saune koje se najčešće nalaze uz rijeku ili jezero, pa nude mogućnost osvježavanja nakon saune. Smoke saune zagrijavaju se na peć na drva, otuda i ime “smoke” sauna ili ‘dimljena’ sauna, jer se nakon upotrebe osjećate bas dimljeno poput šunke. Iste su puno većih dimenzija pa u njih stane i do 15-ak ljudi. S obzirom na to da su velike i da se zagrijavaju na peć, potrebno je i do 24h da se zagriju prije upotrebe. Ako saune koristite upravo s Fincima, pripremite se za “pakao”, jer ih oni još dodatno ‘nakure’ sipanjem vode na vrući kamen peći, gdje temperatura doseže i do +130,00 C. Oboje smo probali taj njihov ritual i možemo iz prve ruke reći kako na prvu djeluje zapanjujuće, ali donosi nevjerojatan osjećaj kako fizički tako i mentalno.
Cijene smoke sauna u resortima na privatnoj bazi koštaju i do 1000,00 € za 5-7 osoba, no primjerice Smoke Sauna and Winter Swimming Kiilopää imaju istu u ponudi za 12,00 € po osobi, ali je rezervacija potrebna 7 dana unaprijed i može biti i preko 20 ljudi.
Noćenje u staklenom igluu je ‘must’ kada idete u Laponiju
U Laponiju sigurno ne odlazimo svake godine u posjetu, osim ako niste zaljubljenici kao mi, stoga je barem jedno noćenje u staklenom igluu (Wilderness hotel Inari) must za doživjeti. Ako se pitate kakav je to osjećaj, onda ne postoje riječi kojima bismo to opisali. Maleni, topli smještaji, krevet, vi, tišina i nebo iznad vas! Obasjani zvjezdanim nebom, ali s velikom mogućnošću i polarnom svjetlošću, obgrljeni toplinom tog specifičnog smještajnog kapaciteta u zagrljaju vaše voljene osobe – neprocjenjivo!
Stakleni iglui se razlikuju od resorta do resorta. To je tako jer žele odskakati jedni od drugih, a neki su naprosto zaštitili svoj dizajn iglua, pa su tako nastali različiti oblici, dizajn i veličine. Osim kao smještajni kapaciteti za noćenje, isti se mogu koristiti i za druge namjene: za saunu (Slika gore), za bar ili restoran ili pak salu za sastanke. Cijena noćenja kreće se u privatnom vlasništvu pojedinca od 120,00 € noć do 1000 € na noć.
Finska – zemlja Djeda Božićnjaka
Ear Mountain Korvatunturi Fell je dom Djeda Božićnjaka, koji se može posjetiti isključivo motornim sanjkama ili pješke. No i za to je potrebna posebna dozvola općine jer usko graniči s Rusijom, a dosta je i nepristupačna. Stoga imamo sreću da Djed Božićnjak u vrijeme prosinca posjećuje svu dječicu i njihove roditelje diljem Finske.
U tome mu vjerno služe i pomažu razigrani, ali i vrijedni vilenjaci – Lumpi & Lumi. Svojim radoznalim karakterom svakodnevno otkrivaju svijet i razveseljavaju malena dječja srca u Wilderness hotel Inariju.
Posjet Djedu Božićnjaku jedan je od doživljaja koje svako dijete najviše pamti iz Laponije. Najčešće se rezervira u vidu paketa “Santa Claus package”, ali se može rezervirati i van paket ili pak prilikom dolaska. Cijena je otprilike 200 € za obitelj s dvoje djece. Osim što će vilenjaci Lumpi i Lumi doći po svako dijete u njihov smještaj te zajedno krenuti u potragu za Djedom Božićnjakom, pamtit će taj prvi susret s njim i poklon koji će osobno dobiti od Djedice.
Posjeta traje otprilike 30-ak minuta, iako se dječica i tijekom svog boravka mogu družiti s vilenjacima kroz druge aktivnosti koje se organiziraju kroz dan. Sanjkanje i igranje na snijegu, crtanje, modeliranje i pečenje paprenjaka itd. Zaista je Wilderness hotel Inari predivno zamislio, ali i organizirao Božićni period za sve goste hotela, a posebice mališane.
Kako uhvatiti polarnu svjetlost fotoaparatom ili mobitelom?
Današnji mobiteli su napredovali u odnosu na prije 10 godina, stoga gotovo svaki posjetitelj uz pomoć pametnog telefona može uslikati auroru borealis. Naravno, fotografija polarne svjetlosti uhvaćena mobitelom nikada ne može biti kao ona uhvaćena fotoaparatom. No, ako nemate fotoaparat, a zaista biste željeli imati profesionalnu fotografiju, tu su za sve vas V&B Cinematography, koji su uvijek na raspolaganju za mini, ali i maxi slikanje.
Mnogi se pitaju kako namjestiti postavke da bi postigli one fotografije koje vidimo na internetu ili društvenim mrežama. Ono što je uz mobitel/ fotoaparat bitno jest tripod ili stativ kako bi slika bila što čišća. Osnovne postavke fotoaparata koje opet ovise o jačini same polarne svjetlosti jesu sljedeće: ISO: 1600-3200 / F min 1.4-1.8 / shutter: 1 sek do 4 sek.
Ono što je izuzetno bitno jest širokokutni objektiv od 14 mm do 24 mm kako biste uhvatili što širu površinu neba te što manji `f ` odnosno otvor blende (f1.4-1.8). Osim klasičnih fotografiranja, imali smo i nekoliko upravo kako bismo objasnili kako uhvatiti polarnu svjetlost fotoaparatom.
Posljednja, ali ne i zadnja stavka je lokacija na kojoj želimo vidjeti Auroru Borealis
Svako svjetlosno zagađenje izazvano javnom rasvjetom, kućama, autima itd, narušavaju mračni prostor, stoga svi profi aurora hunteri odlaze dalje od naselja i gradova kako bi pronašli što tamnije područje i time čim bolje vidjeli polarnu svijetlost. Stoga se preporuča iznajmiti auto te uputiti na neke od lokacija (koje vam je netko preporučio ili ste ranije tamo bili) ili rezervirati neke od brojnih aktivnosti koje su vođene te jednostavno uz vodiča uživati u čarolijama polarne svjetlosti.
Aktivnosti na području Laponije
One koje smo mi do sada probali su Aurora Camp: aktivnost u kojoj sjedite u saonicama i tijekom vožnje uživate u pogledu na zvjezdano nebo dok nestrpljivo iščekujete da se pojavi upravo ona – aurora borealis.
Ako volite malo avanture, onda je Aurora s motornim sanjkama definitivno za vas! Dok prolazite kroz snježne pejzaže zamrznute divljine možete očekivati da će vodič svaki tren pokazati znak da se stane jer je na nebu započeo ples aurore.
Za one koji ipak vole sigurnije i komotnije, čitajte toplije, onda je Aurora by Car izbor za vas. Hvatanje Aurore autom, organizirano vodičem koji jako dobro poznaje područje, omogućuje vam da što dalje, pa čak i do 100 km, otputujete sjeverno i time dobijete veću mogućnost da vidite auroru.
A sada malo o cijenama istih. Cijene se kreću od 75,00 € pa do 200,00 € po osobi i u prosjeku traju 2.5-3.5h. Ono što sigurno znamo, ako se polarna svjetlost pojavi, nijedan vodič vas neće tjerati da se vratite u hotel, pa čak i ako je prošlo 3h od početka aktivnosti, nego će dopustiti da uživate u tom fenomenu koji ste toliko dugo očekivali.
SAAMI KULTURA
Saami su autohtoni narod sjevernih regija Europe, koji uglavnom živi u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i dijelovima Rusije (poluotok Kola). Tradicionalno, Saami su živjeli od uzgoja sobova, ribolova, lova i rukotvorina. Procjenjuje se da ih ima oko 80.000 do 100.000, a govore nekoliko različitih saamskih jezika koji pripadaju uralskoj jezičnoj porodici. Saami se dijele u različite skupine na temelju geografske lokacije, kulturnih praksi i jezika, pri čemu su sjeverni, luleški, južni i inari Saami neki od najistaknutijih. Svaka skupina ima svoje dijalekte, tradicije i način života. Unatoč suvremenim izazovima, i dalje čuvaju svoje bogato kulturno nasljeđe, uz snažne napore da očuvaju svoj jezik i tradicionalne prakse.
Pearl Clouds: Polarni Biserni oblaci
Stratosferski ili perla oblaci su fenomen koji se nerijetko viđa na južnom dijelu Europe, ali svake godine u siječnju ili veljači na području polarnog kruga. Pearl clouds – stratosferski, perla ili sedefasti oblaci rijetki i vrlo visoki oblaci, poznati uglavnom po obojenoj svjetlosti koju reflektiraju nakon zalaska i prije izlaska sunca. Boje podsjećaju na boje koje se reflektiraju od tankog sloja ulja na vrhu vode, učinak poznat kao preljev.
Sedefasti oblaci nastaju u donjoj stratosferi iznad polarnih područja kada je Sunce točno ispod horizonta. Čestice leda koje tvore sedefaste oblake puno su manje od onih koje tvore uobičajene oblake. Ove manje čestice raspršuju svjetlost na drugačiji način, što je ono što stvara prepoznatljiv luminiscentni izgled.
Zbog svoje velike nadmorske visine i zakrivljenosti Zemljine površine, ovi oblaci su osvijetljeni sunčevom svjetlošću ispod horizonta i reflektiraju je na tlo, svjetleći jako puno prije zore i nakon sumraka. Najvjerojatnije će ih se vidjeti kada je Sunce između 1º i 6º ispod horizonta i na mjestima s višim geografskim širinama, poput Skandinavije i sjeverne Kanade. Zbog toga su ponekad poznati kao polarni stratosferski oblaci. Sedefasti oblaci nastaju samo ispod -78 °C pa se najvjerojatnije pojavljuju tijekom polarne zime.
Sedefasti oblaci mogu biti lijepi, ali su štetni za ozonski omotač.
Foto i tekst: V&B Cinematography
