Prošlo je gotovo godinu dana od razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju i ostavio traga na ljudima, arhitekturi i kulturnoj baštini. Potres je promijenio lice Banovine, no na njoj se, samo ako bolje pogledate, i dalje može nazrijeti ljepota koju joj je povijest ostavila u nasljeđe. Ono što je ključno je ne odustajati i u ovim trenutcima ostati pozitivnog mišljenja i razmišljati o pozitivnoj budućnosti. Promjene su sada nužnije no ikad, a one se definitivno očituju u koracima pojedinaca i manjih institucija koje djeluju na ovom području. Jedna od takvih je i zgrada Interpretacijskog centra baštine Banovine. Iako je nastradala u potresu i trenutno se obnavlja, ravnateljica Martina Mladenović i njezini suradnici neumorno rade na očuvanju i promociji banovinske baštine. Kako i na koji način ovi vrijedni ljudi ulažu vrijeme i trud i koliko su važni kao pokretači promjena na ovom području kojemu je to nužno saznali smo razgovarajući s Martinom. Krenite na putovanje s nama u nerazrušenu ljepotu Banovine na našoj platformi #allaboutchange.
Interpretacijski centar baštine Banovine
Interpretacijski centar baštine Banovine koji je 2016. godine osnovala Sisačko-moslavačka županija od svog osnutka brižno bdije nad očuvanjem kulturne i prirodne baštine gradova i mjesta Banovine. Ova mlada ustanova u kulturi još je snažniji zamah u svojim aktivnostima dobila 2018. godine useljenjem u svoje institucionalno sjedište u središtu Petrinje osmišljeno kao prostor muzejskog tipa koji ima edukativnu, izložbenu i istraživačku funkciju. Vrlo važan dio djelatnosti Centra predstavlja briga o prezentaciji Zavičajne zbirke lončarstva petrinjske obitelji Bešlić koja je, zahvaljujući Centru, upisana u Registar kulturnih dobara RH. Iako je zgrada Centra, nažalost, oštećena potresom i trenutno u obnovi, Interpretacijski centar baštine Banovine vrlo aktivno nastavlja s radom te suradnjom s drugim ustanovama iz područja kulture, obrazovanja i srodnim organizacijama radi unapređenja svoje djelatnosti te kreiranja ponude kulturnog turizma Sisačko-moslavačke županije.
- Recite nam nešto radu Interpretacijskog centra baštine Banovine
Partneri smo i suradnici brojnim lokalnim i regionalnim ustanovama, udrugama i zajednicama područja Banovine u njihovim programima, a ovo su neke od naših aktivnosti.
- izdali 2 knjige, 4 etno bojanke i 1 brošuru, ilustrirali 3 bajke s Banovine za izvedbu kamišibaj kazališta
- upisali Zavičajnu zbirku obitelji Bešlić u Registar kulturnih dobara RH
- organizirali i producirali preko 30 izložbi u svom i gostujućim prostorima
- uživali u desetak koncerata i glazbeno-scenskih nastupa u Centru (izdvajamo LADO i Muzičku akademiju i zbor studenata)
- domaćin i organizator 50-ak radionica predavanja i razmjena znanja i vještina, mjesto školske prakse smjera cvjećara Srednje škola Petrinja
- suorganizator Metalfesta u suradnji s Metalurškim fakultetom, izrada replike talira Zrinskih kao suvenira
- organizator likovne kolonije “Gvozdansko 440” SULIKUM-a Sisak, naručitelj skladanja Svete mise na čast Svih svetih s posvetom za sve branitelje Gvozdanskog, HPD Slavulj i mo. Josip degl’ Ivellio, izvedena u Sisku i Novskoj
- inicijator i organizator Industrijske rute Zrinski (posjet starom gradu Zrinu, Gvozdanskom i lokalitetu industrijske baštine Bešlinec-Rujevac te Starom gradu Kostajnica)
- domaćin edukaciji “Hrvatska tradicijska kultura” TZ SMŽ, skupu “Vrata Zrinske gore” Učiteljske akademije, domaćini 1.susretu likovnih stvaralaca i književnika SMŽ, domaćin brojnim posjetama studenata i učenika (Filozofskog fakulteta, smjerovi etnologija/antropologija/muzeologija, povijest umjetnosti; Glazbene akademije)
- zakapanje vremenske kapsule baštine s učenicima 1. Osnovne škole Petrinja koji su za otvorenje Centra pripremali crteže za kapsulu
- Zgrada Interpretacijskog centra baštine Banovine nastradala je u potresu, u kojoj su fazi trenutni radovi?
Proces i tijek obnove zgrade nakon potresa započeli smo već u veljači kada su statičari izvršili temeljiti pregled i donijeli mišljenja o postojećem stanju sa zaključcima za dalje. Trenutno smo proveli proces jednostavne javne nabave i ugovaramo glavni projekt. Nakon ugovaranja i dobivanja dozvola i potvrda javnopravnih tijela, nabave robe i materijala bit ćemo spremni i za početak radova, nadamo se već u 2022. godini.
- Koliko rad Centra može biti primjer drugima i pokazatelj promjene u vremenima koja nisu laka, pogotovo za ovaj kraj?
Rad i Centra, a i ostalih kulturnih, poslovnih, zdravstvenih, socijalnih i ostalih subjekata uvelike je otežan jer smo mnogi ostali bez svojih sjedišta. No, svi smo se jako brzo ponovno dignuli na noge nakon početnog potresnog šoka i na sve moguće načine pronalazili puteve za nastavak svojih redovitih djelatnosti i usluga. Rad Centra može biti pokazatelj kako se kulturne suradnje, aktivnosti i događanja mogu organizirati unatoč objektivnim nedostacima prostora ili drugih resursa. Tko želi raditi uvijek ima posla. Nama je ovaj način rada donekle i poznat, Centar je 2016. osnovan, no u zgradu sjedišta smo uselili u jesen 2018. nakon sanacije koju nam je financirao Osnivač, Sisačko-moslavačka županija te sufinanciralo Ministarstvo kulture i medija. Te dvije godine radili smo na sličan način današnjem – produciramo program samo kod partnerskih ustanova i suradnika u njihovim prostorima. Ujedno je to i pokazatelj dobrih suradnji, prije četiri godine umrežili smo se s puno javnih i civilnih (udruge, zaklade, udruženja itd.) partnera i danas opet s jednakom radošću, iako u objektivno teškim okolnostima, stvaramo program kako bi naša Banovina i lokalne zajednice imale priliku za uživanje u svojoj baštini.
- Kakvi su uvjeti rada nakon potresa, jeste li optimistični?
Uvijek – u bilo kakvim okolnostima ljudi i kolektivi s idejom i vizijom mogu učiniti čudo! Ili barem zažmiriti na jedno oko na stvari koje su nepovoljne, a širom otvoriti drugo na neke nove pravce i smjerove, koliko ide i izvrnuti nepovoljnosti u moguće nove prilike, sve je stvar perspektive. Potres je Centru donio i novi smjer razvoja u smislu opremanja ustanove stalnim postavom na temu lončarstva i keramike, a naša Zavičajna zbirka Obitelji Bešlić pruža divan pregled na povijest našeg kraja od prahistorije do danas, kao i na izuzetno vrijednu i važnu tradiciju lončarstva u Petrinji. Obnova zgrade ujedno će biti i dodavanje nove vrijednosti /stalnog postava ustanovi, gradu Petrinji, Osnivaču i, možda i najvažnije, građanima i našoj publici grada Petrinje, Banovine, ali i cijele Hrvatske za koje se nadamo kako će posjećivati kulturno-turističke sadržaje našeg prostora koji doista nudi divne doživljaje.
- Kakvi su planovi za 2022.?
Uz prioritet projekta cjelovite obnove zgrade sjedišta razvijamo izradu stalnog postava što je također ogroman projekt koji zahtjeva istraživanje, definiranje i dizajniranje predmeta i prostora, stavljamo Zavičajnu zbirku Obitelji Bešlić pod trajnu zaštitu Ministarstva kulture i medija, za kraj siječnja dogovaramo promociju Pukan’ce (dio muške narodne nošnje župe Čuntić) koja je ove godine zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro u Registru kulturnih dobara RH u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Nadamo se gostovanjima naših gotovih izložbi u partnerskim institucijama tako da za veljaču planiramo gostovanje izložbe o dr. Radiću u Kulturnom centru braće Radić u Trebarjevu Desnom, a možda i u kojem zagrebačkom muzeju. Također, s osnovnim školama na području Banovine razvili smo oblike redovne suradnje gdje kroz pedagoške programe kroz cijele školske godine približavamo našu baštinu najmlađima – onima zbog kojih se i isplati upravo ovoliko truditi i razvijati ljubav prema našim tradicijama i identitetu jer oni su ti koji će sve ovo nakon nas naslijediti, nadamo se i cijeniti te dalje promicati kroz budućnost.
Sadržaj članka nastao je u suradnji s našim partnerima. Za više informacija, pogledajte naše Uvjete korištenja.
Foto: Interpretacijski centar baštine Banovine
