Prvi sarajevski boutique hostel, Franz Ferdinand otvoren je u srcu grada, tik uz Katedralu Srce Isusovo i čuvenu Baščaršiju, prije nepune 2 godine. I već je postao svojevrstan brend grada Sarajeva. Razlog tome je neoubičajena priča i drugačiji pristup hostelskom smještaju i turstičkoj usluzi, što su vlasnici, rođene Sarajlije, od samog starta željeli ostvariti. U moru hostela, nekih dobrih, nekih manje dobrih, želja je bila napraviti jedinstven objekt koji će svojim dizajnom i dušom pričati jednu crticu iz bogate sarajevske povijesti.
A upravo po turbulentnoj povijesti, Sarajevo je i najprepoznatljivije. Odabrana je priča o Sarajevskom atentatu, koji je grad po prvi put svrstao na mapu svijeta, a kako su tematski i boutique hosteli svjetski trend, tima iza hostela znao je da neće pogriješiti. Domaći arhitekti i dizajneri, rukotvorci i čudotvorci napravili su u, stotinu i više godina staroj austrougarskoj zgradi spoj secesije i moderne, kako bi gostima ipak upriličili udobnost i komfor. Dvanaest unikatnih, grupnih ili privatnih, soba dobilo je ime po akterima atentata, na jednom, i po bitkama u Drugom svjetskom ratu, na drugom katu. Baš kao što se pažljivo pristupilo uređenju, pomno je rađena i prezentacija, te odabir mladih i otvorenih ljudi, koji će prikazati dušu Sarajeva, ali istovremeno zadržati profesionalnost i u svakom trenu izaći u susret svojim gostima. I upravo takav pristup rezultirao je velikom posjećenošću i sjajnim rejtinzima na relevantnim turističkim sajtovima i blogovima, stalnim gostima i odjekom u svim svjetskim medijima.
“Radujemo se svakom gostu i svakom nastojimo pokazati zašto su Sarajlije tako posebni, te šta znači biti istinski dobar domaćin. Gosti iz cijelog svijeta cijene svaki osmijeh, svaki dodatni napor da se osjećaju u vašem gradu dobrodošlo. Hostel je i inače, za razliku od hotela, toplije i srdačnije mjesto, mjesto gdje se duša nudi na dlanu i gdje se stječu prijateljstva. S mnogim gostima ostvarili smo ona doživotna. A oni stižu ponajviše iz regije, na čelu s Hrvatskom. Sarajevo je kod komšija na dobrom glasu i mi se trudimo opravdati ukazano povjerenje. Mnogo je gostiju iz Njemačke, Austrije, Turske, Italije, Velike Britanije, a ljeti sve više iz Amerike, Australije, Kanade i dalekih azijskih zemalja. Sarajevo generalno postaje sve posjećeniji grad, a mi najposjećeniji hostel u njemu”, govori tim hostela.
Tim hostela smo upitali koja mjesta preporučuju svojim gostima da ih posjete, jer tko bolje zna takve informacije od lokalaca u turističkoj djelatnosti. “Sarajevo je mali grad i ma koliko to ponekad smetalo lokalcima, turisti njegovu veličinu smatraju optimalnom. Sve je nadohvat ruke, turisti su stopljeni s domaćim stanovništvom, a tako najbolje osjete ritam grada. Stoga i nisu tako jasno razdvojena mjesta na koja idu domaći i strani. Svi smo naši.”
Period od ’92 do ’95 i dalje najviše zanima ljude iz cijelog svijeta, te ćemo i mi uvijek preporučiti turu koja govori o opsadi i famozni Tunel spasa. No, najviše volimo gostima preporučiti planine i izletišta nadomak Sarajeva. Pa to se rijetko viđa. Bjelašnica, Jahorina, Igman, Trebević, Vodopad Skakavac… Olimpijske planine samo pola sata vožnje od grada. Ljeti ili zimi, one su čudesne i veličanstvene.
Jahorina
Kad nas pitaju gdje jesti ne možemo ne preporučiti ćevape, jer ih i sami mnogo volimo. Lokalcima je kultna ćevabdžinica Ferhatović omiljeno mjesto za desetku s lukom u cijelom somunu. Može i jogurt. A kome se da odmaći u Novi Grad, restoran Princeza rastura sa ćevapima. Šteta je ne probati i ostale domaće specijalitete, klepe, dolme ili dobro meso, a za to ćemo uvijek odabrati mali restoran Dženita u srcu Baščaršije, gdje se godinama okupljaju Sarajlije.
Njihove klepe će vas raspametiti. Imamo mi i pitu. Ne burek s mesom ili sirom, nego burek, zeljanicu, sirnicu, tikvenicu, krumpirušu i one su glavni krivac za pokoji kilogram viška kod lokalaca. Po dobru pitu ne morate daleko – samo 5 minuta od Franz Ferdinanda je Bosna, mjesto sa najboljom pitom na svijetu. Nećete požaliti ni ako probate čuvenu učkur pitu u maloj buregdžinici u Mula Mustafe Bašeskije.
Za nešto internacionalnije, pravi užitak je retoran Tavola u Titovoj ulici. Uvijek svježa, vrhunski pripremljena hrana s naglaskom na talijansku kuhinju učinila je ovo mjesto omiljenim među lokalcima. Odnedavno Sarajevo ima i jako dobar riblji restoran – Luku, koje je vrlo brzo postalo jedno od omiljenih mjesta, a nalazi se u blizini Akademije likovnih umjetnosti. A ako hoće da vas počasti Sarajlija će vas odvesti kod Kibeta, na kolačiće, janjetinu, pitu i fantastičan pogled na grad.
Kod Kibeta
Za brzu hranu, s nogu, dovoljno je da zađete u uličicu kraj mosta Čobanija i sigirno ćete se najesti. Jeftino. Mada je u Sarajevu u donosu na neki evropski standard sva hrana prilično pristupačna. Za dnevnu kafu i susrete preporučujemo popularni Izlog na Obali. Svježe, mladenački, neposredno uz Akademiju scenskih umjetnosti. Autentični kafić Ribica u blizini Vječne vatre skoro nikad nema mjesta. Vole ga i turisti i lokalci, a zašto – bit će vam jasno čim uđete. Takav osjećaj za detalje, tako divna kava uz kolačiće, tako dobra vibra, rijetko se sreće. A ako volite špicu, Radio Caffe je u špici špice i pravi je mjesto za popiti kafu ili piće.
Ribica
Uvečer ćete se zabaviti u Operi kod Faruka, u Podrumu kod Ivana ili najliberalnijem mjesto u Sarajevu, Pussy Galore u srcu Baščaršije. Dobar jazz slušajte u Monumentu. Ne zaboravite ni Cheers u ulici Muvekita, odmah prekoputa Jelića ulice, u kojoj je smješten hostel Franz Ferdinand. Ako ste za tamburaše idite kod Tope u Titovu, kod Vlade u Malu pivnicu ili u Stare Vrbe. A dobru zabavu ćete naći i u Radićevoj pored BBI Centra, u Galeriji Boris Smoje, Spaziu ili Dekanteru. Dobra klubska zabava je i uvijek punom The Pubu na Dolac Malti.
Cheers
Sarajevo odiše istorijom i neobičnošću, spojem istoka i zapada, spojem nespojivog. Hodajte Sarajevom, pričajte s ljudima, uđite u sakralne objekte, oslušnite njihov sklad. Begova džamija, Stara Pravoslavna crkva na Baščaršiji, Katedrala Srce Isusovo i Sinagoga, iza leđa hostela, nešto je što ćete rijetko sresti. Slušajte ezan i zvona. Izvrnite se u nekom vrtu po lijepom vremenu i osjetite sarajevski mentalitet. Posjetite Despića kuću ili Svrzinu da vidite kako su živjele stare bosanske porodice u skladu i ljubavi. Iako rijeka nije impresivna, mostovi nad njom čudesni su i pričaju neobične priče, popt one o Sarajevskom atentatu. I moramo se pohvaliti, Vijećnica, ta ogromna žrtva surovog rata, nam je obnovljena, pa svakako uđite u nju.
Begova džamija
Ako možete dođite za vrijeme festivala, ponajbolje Sarajevo Film Festivala, jer tad je sve još blistavije, mi smo odlične volje, a grad tako inspirativan, internacionalan, mjesto sureta, odličnih filmova pod vedrim nebom i zabavama do jutra. Popnite se iznad. Na Bijelu ili Žutu tabiju, može i pješke, na olimpijski Trebević sa bob stazom ili kod Bibana i bacite pogled na nas. Osvojit ćemo vas i natjerati da se vratite.
Baščaršija
Foto: Franz Ferdinand, Creative Commons
