Razgovarali smo s krajobraznom arhitekticom koja je uredila neke od najljepših hrvatskih vrtova
Uređenje vanjskih prostora i krajobrazna arhitektura igraju ključnu ulogu u oblikovanju našeg odnosa s prirodom, stvarajući oaze koje obogaćuju naše živote. To dobro zna i Nataša Tiška Vrsalović, vrsna krajobrazna arhitektica s bogatim iskustvom, koja se nalazi na čelu krajobrazne tvrtke Dionaea-vrtovi. U projektnom uredu njene tvrtke je tim od pet krajobraznih arhitektica, dok je za izvedbu vrtova na terenu zadužen tim iskusnih vrtlara. Ovaj dinamičan kolektiv ne bavi se, dakle, samo projektiranjem već i nadzorom te izvedbom, budući da pružaju cjelovitu uslugu krajobrazne arhitekture. Njihova stručnost i kreativnost omogućuju im da stvaraju vrtove koji su ne samo estetski privlačni već i funkcionalni te ekološki održivi.
Neki od najpoznatijih projekata tvrtke Dionaea-vrtovi uključuju projekte i izvedbu okoliša Hotela Bellevue na Lošinju, Dubrovačkih Vrtova sunca, okoliša Hotela Kempinski u Savudriji, projekt Grand Hotela Park u Rovinju… Naime, Nataša gaji emocije i strast prema prirodi, koja je, kako sama kaže, temelj njezinog profesionalnog puta.
Razgovarali smo s ovom krajobraznom arhitekticom o njezinim najdražim projektima, izazovima s kojima se suočavala tijekom karijere, osobnom stilu te ključnim savjetima za uspješno uređenje vrtova.
Koji Vam je projekt na kojem ste dosad radili posebno prirastao srcu? Zašto?
Često se, iz raznih razloga, emotivno vežem za pojedine projekte i teško mi je izdvojiti samo jedan. Ponekad je to izazovnost projekta, lokacije, zahtjevnosti izvedbe ili vrlo kratki vremenski rok, a ponekad izuzetno ugodna suradnja s Investitorom protkana obostranim povjerenjem i međusobnim poštovanjem.
Takva suradnja jako je važna kod projektiranja privatnih vrtova, što mi je posebno drago raditi. Ponosna sam kada obiteljima ostvarimo mjesto na kojem će godinama i desetljećima stvarati uspomene. No to su ujedno projekti koje zbog poštivanja privatnosti naših klijenata, najmanje javno prezentiramo.
Od javnih projekata, dragi su mi svi projekti na Lošinju gdje smo radili nekoliko uzastopnih godina. Započeli smo s projektiranjem i izvedbom okoliša Hotela Bellevue – više od 10.000 m2 parka, od čega 2.000 m2 krovnih vrtova u nemogućem roku od svega 2 mjeseca. Nastavili smo izvedbama vrtova Hotela Alhambre, Vile Hortenzije, Hotela Punta te smo obnovili zapuštene vrtove nekoliko privatnih vila na Čikatu. Mogu stvarno reći da smo za te projekte dobili pohvale od samih stanovnika Lošinja i gostiju hotela, od kojih su neki postali naši novi klijenti.
Cijelo desetljeće ugodno smo surađivali s hotelskom tvrtkom Arena Hospitality kao projektanti i izvođači krajobraznog uređenja na njihovim hotelskim objektima i kampovima. Suradnja i povjerenje koje smo dobili od Investitora rezultirala je izvedbom niza krajobrazno vrijednih površina oko Hotela Histria, Grand Hotel Brioni, kompleksa Verudela, Arena Grand Kažela Camp, Arena One99 Glamping u Pomeru i drugih.
Posebno sam ponosna na brojne krovne vrtove koje smo projektirali i izveli diljem Hrvatske, a govorimo o desecima tisuća četvornih metara betonskih površina koje smo pretvorili u vrtove.
Mogu izdvojiti i sjajne primjere suradnje na stanogradnji poput izvedbe kompleksa Park Kneževa, okoliša hotela Kempinski u Istri, kompleksa Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu i naravno projekt hotela Park u Rovinju.
Koji Vam je projekt bio najizazovniji i zašto?
Kroz više od trideset godina koliko se bavim ovim poslom bilo je stvarno puno izazovnih projekata i pojedinih elemenata zbog kojih je bilo i neprospavanih noći. Mogu posebno izdvojiti, na početku karijere 1995., vrlo izazovnu postavu ogromnog kamenog križa na Njemačko vojno groblje u Vrapču, pri izvedbi krajobraznog uređenja obnove zapuštenog groblja. Križ je dopremljen helikopterom zbog nemogućnosti drugačijeg pristupa. Idući veliki izazov bilo je sudjelovanje na svjetskoj izložbi EXPO u Hannoveru sad već davne 2000. g. gdje smo unutar hrvatskog paviljona izradili izložbu Hrvatska zemlja ispod staklenog poda površine 550 m2 unutar svega 36 cm visine.
Projekti izvan Hrvatske također su nosili svoje zanimljivosti i iskušenja poput projekta ekskluzivnog resorta u Ruandi, otvaranje podružnice i projektiranja u UAE… Ne manje izazovne bile su izvedbe na teško dostupnim terenima i objektima te izvedba hotelskih kompleksa u gotovo neizvedivo kratkim rokovima.
Ponekad su izazovi bili i borba na gradilištu za svako vrijedno stablo koje je bilo moguće očuvati, a prijetilo mu je stradavanje od građevinskih strojeva ili nedovoljne prilagodbe iskopa za infrastrukturnu. Svako spašeno stablo bila je mala pobjeda i veliko zadovoljstvo zato što stogodišnje stablo nije moguće samo zamijeniti novoposađenim. Poštovanje prema okolišu trebao bi biti važan prioritet u svakoj novoj gradnji.
Svi ti izazovi dodatna su draž ovome poslu i neizmjerno zadovoljstvo pri njihovom uspješnom dovršetku.
Znamo da svaki arhitekt ima neki svoj osobni stil koji je svima prepoznatljiv. Koji je Vaš ‘potpis’ koji je prisutan u svim Vašim projektima?
Važno mi je da je svaki projekt krajobraznog uređenja prvenstveno prilagođen specifičnostima pojedine lokacije i namjeni objekta. Poveznica svih projekata na kojima sam radila mogla bi se opisati kao stil koji spaja jednostavnost dizajna s visokim standardima zaštite prirode uz naglašenu estetsku komponentu koja je u skladu s arhitekturom objekta. Također, svaki element u vrtu ima svoju svrhu i doprinosi cjelokupnom doživljaju. Težim da je svaki projekt vizualno privlačan, funkcionalan, ekološki održiv te da poštuje prirodne resurse i lokalni kontekst.
Na koji način odabirete i gdje nabavljate biljke koje ćete saditi u vrtovima koje uređujete?
Biljke za naše projekte osobno biram. Točno znam kakve biljke želim i ciljano odabirem najkvalitetnije biljke za pojedini projekt. Obilazim rasadnike diljem Europe – u Italiju (Toskana, Lazio, Apulija, Sicilija) odlazim po biljke za vrtove u Istri i Dalmaciji, dok za kontinentalne vrtove stabla i veće grmlje odabirem u Njemačkoj i Nizozemskoj. Radi se o ogromnim specijaliziranim rasadnicima s kojima imamo odličnu suradnju, a veličine su od nekoliko hektara do više desetaka hektara. Svaka nabava biljaka uključuje nekoliko dana intenzivne ‘potrage’.
S obzirom na to da u projektima koristimo velika razvijena stabla (neka i viša od 12 metara) i grmlje za koje nema domaće proizvodnje, u Hrvatskoj nabavljamo tek dio trajnica i travni busen.
Pri odabiru stabla gledam je li deblo ravno i je li krošnja pravilna, zdrava i dobro razraštena sa svih strana. Također, dobro pregledam koru i proučim ima li oštećenja na deblu. Dva stabla mogu biti iste veličine, imati istu cijenu, ali tek dobrim proučavanjem vidi se da nisu iste kvalitete. Zato je važno ‘imati oko’ za odabir te iz cijelog sklopa odabrati najbolje biljke.
Pri odabiru biljaka vrlo sam zahtjevna i temeljita te nikad nisam u žurbi. To volim i u tome uživam, svako stablo već tada dobiva u mojim mislima svoje konačno mjesto sadnje u vrtu koji uređujemo. Na odabrane biljke tada vežem pripremljene trake s natpisom tako da nam uvijek dođu točno te odabrane biljke. Po spomenutim europskih rasadnicima s kojima surađujemo često se šale da nikada nisu upoznali nekoga tko toliko temeljito pregledava svaku biljku. Obično svi dolaze samo kupiti biljke, dok moj detaljan shopping, šale se prodajni savjetnici, uvijek prijeđe u quality control.
Kako će Vaše stranke biti sigurne da im biljke koje ste posadili neće propasti?
Nakon dovršetka posla na sve biljke dajemo jednogodišnju garanciju koja omogućuje zamjenu stradale biljke ako stradanje nije prouzročeno nekim vanjskim faktorom, poput oštećenja od ljudi, životinja ili vremenskih nepogoda. Godinu dana znači da će biljka proći potpuni vegetacijski ciklus u kojem se jasno može vidjeti je li se biljka uspješno adaptirala novom životnom mjestu. Na taj način štitimo klijenta da može biti siguran da će u konačnici dobiti potpuno sigurne biljke za daljnji uspješni rast i razvoj. Naravno, sve je to pod uvjetom da nastavi redovito i kvalitetno održavati vrt.
Jeste li ikad odbili nekog klijenta?
Moram reći da postoje neke granice preko kojih ne mogu ići, odnosno ne mogu prihvatiti neke zahtjeve klijenata koji nisu u skladu s profesionalnim standardima uređenja vrta i našim estetskim normama koje smo postavili kroz dugogodišnji rad.
Također, nikada ne želim pristati ni na nepotrebnu devastaciju prirode te ću projekt koji bi podrazumijevao nešto u suprotnosti s mojim osnovnim vrijednostima o zaštiti prirode odbiti. To mi je vrjednije od financijskog rezultata koji bih ostvarila radom na takvom projektu.
Što je ključ dobrog vrta?
Suradnja između arhitekta objekta, investitora i naše krajobrazne struke, gdje se međusobno poštujemo, uvažavamo međusobna, ponekad različita mišljenja i gdje barem donekle imamo otvorene ruke pri izradi projekta krajobraznog uređenja.
Važno je započeti krajobrazni projekt u ranoj fazi arhitektonskog projekta pojedinog objekta kako bi se dodatno očuvala postojeća vegetacija i kako bi se arhitektonskim projektom predvidio prostor za kvalitetan rast biljnog materijala, posebice ako se radi o krovnim vrtovima.
Kako ste se odlučili baviti krajobraznom arhitekturom i što Vas je posebno u tome privuklo?
Oduvijek sam voljela i poštovala prirodu te sam željela pronaći posao koji bi mi omogućio da je ne samo promatram već da i aktivno sudjelujem u njenom oblikovanju i očuvanju. Stoga sam već krajem gimnazije čvrsto odlučila da će to biti moj profesionalni izbor.
Imala sam i obiteljske uzore u tome. Moj djed, čija me ljubav prema prirodi i vrtu fascinirala još kao djevojčicu, čistio je golet oko kuće na otoku Silbi te ju je vrijednom sadnjom i predanom dugogodišnjom brigom pretvorio u gustu borovu šumu. Tako je uredio vrlo ugodan i osmišljen vrt za boravak. Dodatno sam uređenje vrta zavoljela uz mamu Dubravku koja je bila izuzetno predana vrtlarstvu te je samostalno uredila lijep vlastiti vrt uz obiteljsku kuću. Radila je u njemu s ljubavlju i pažnjom, a ja sam uz nju tako stjecala svoja prva vrtna iskustva, upijajući njezino znanje i strast prema biljkama i vrtlarstvu.
Kojem se projektu posebno veselite u budućnosti, ako smijete otkriti?
Upravo smo započeli uređenje vrta oko novog Yoga retreata u Istri koji nas, zbog atraktivnih mikro zona i sadržaja koje smo osmislili te zahtjevnosti izvedbe i okruženja u kojem je smješten, izuzetno veseli. Uskoro počinjemo uređenje okoliša oko novog hotela Argentina i Vile Argentina u Dubrovniku koji sam za sebe predstavlja izazov lokacije i zahtjevnost projekta. Također me vesele i uređenja nekoliko privatnih vrtova ‘razbacanih’ po cijeloj Hrvatskoj koji su u različitim fazama gotovosti i svaki sa svojim specifičnostima i izazovima.
Nekoliko ključnih savjeta prilikom uređenja vrta?
Dugogodišnje iskustvo me nekako potiče da na prvo mjesto svih savjeta o uređenju vrta stavim mogućnost dugoročnog održavanja vrta. Naime, to bi trebao biti važan kriterij za odluku o veličini dijela parcele koja bi se intenzivno uređivala, kao i samom dizajnu vrta i odabiru biljaka. Kako su biljke živi organizmi koji se razvija i raste, potrebna im je hrana (gnojidba), voda, i redovita njega. Računajte na tjedni, a ponekad i dnevni angažman oko vrta! I najljepše osmišljen i izveden vrt ako se ne održava redovito, vrlo brzo može postati zapušten. Bolje je intenzivno urediti samo dio vrta za koji imate fizičke i financijske resurse održavanje, a u slučaju da veličina vaše parcele premašuje navedene resurse, preostali dio parcele moguće je urediti ekstenzivno, primjerice u livadu koju će biti dovoljno samo nekoliko puta godišnje pokositi. Većina ljudi je u fazi planiranja vrta vrlo entuzijastična s mišlju kako će se sami baviti održavanjem (velikog) vrta, ali u stvarnosti prvotni polet znade splasnuti.
Vrt bi trebalo planirati na način da je prilagođen životnom stilu korisnika i načinu korištenja vanjskog prostora te samim korisnicima vrta – djeci, starijim teže pokretnim osobama i sl. Dobro je znati hoće li se vrt koristiti samo pogledom (iznenadili biste se koliko ima takvih načina korištenja vrta!) ili planirate u vrtu boraviti, odmarati se, družiti se. Prije projektiranja važno je, stoga, znati koje vrtne elemente želite u vrtu, potrebno je razmisliti o svim potrebama (i mogućnostima) i napraviti odgovarajući popis željenih vrtnih struktura. Želite li vrtnu kuhinju, dječje elemente za igru, koš za košarku, vodeni element, želite li svoj mali povrtnjak, nasad bobičavog voće, želite li skrivene zone boravka… Jasna svrha novog vrta pomoći će u planiranju.
Što se tiče odabira biljnog materijala, odabir biljnih vrsta treba biti prilagođen određenom podneblju i dodatnim mikroklimatskim uvjetima unutar vrta – je li lokacija osunčana ili sjenovita, je li izložena prevladavajućem jačem vjetru ili je mjesto zaštićeno. Nadalje, odabrane biljke trebale bi zadovoljiti i funkcionalne potrebe. Primjerice, brzorastuće i otporne biljke za visoku živicu, stabla pogodna za zasjenu, niskorastuće biljke za pokrivače tla.
Razmislite trebate li neprohodnu ogradnu živicu za koju možete odabrati i pikave biljke ili pak imate malu djecu, pa bi bilo uputno da unutar vrta ne sadite biljke s bodljama ili otrovne biljke da ne morate stalno biti na oprezu.
Sad kad smo nabrojali dosta praktičnih savjeta, svakako treba spomenuti i estetsku komponentu pojedinih biljaka. Volite li razigrani kolorit birat ćete biljke koje bojom cvijeta, ploda, lišća ili kore doprinosi sezonskim koloritnim promjenama. Za kontinentalne vrtove možete odabrati primjereni omjer listopadnih i zimzelenih biljaka. Vrt može biti znatno reduciranog kolorita jer je i na taj način moguće stvoriti elegantni i minimalistički dojam.
Ne treba zaboraviti da su biljke živa bića te treba predvidjeti da će biljke rasti, da će se razvijati, što će s njima biti za 10, 20 ili 50 godina. Stoga je preporučljivo da u mini vrt ne sadite stablo čiji će promjer krošnje u konačnici premašiti 10 ili 15 metara.
Puno je još stvari o kojima je potrebno voditi računa, ali možemo se zadržati na ovim najvažnijima. Krajobrazno planiranje i projektiranje kompleksna je struka, teško ju je svesti na nekoliko savjeta.
Foto: PR