Matija Švaljek o projektu Festival tata: Što danas muči tate i kako bi se odgoj trebao mijenjati

Dan očeva posebno je vrijedan trenutak kada slavimo sve uloge koje očevi imaju u životima svoje djece. Ovaj dan podsjeća nas na važnost očeve prisutnosti, ljubavi i podrške, te na to kako tata nije samo roditelj, već i učitelj, prijatelj i uzor. Očevi, kroz svoje svakodnevne uloge, oblikuju budućnost svoje djece, a kroz njihove geste, riječi i djela, djeca uče kako biti odgovorne, empatične i snažne osobe.

Jedan od takvih očeva, koji svojim primjerom nadahnjuje mnoge, je Matija Švaljek – otac sina od 5 godina i očuh kćeri od 9 godina. Matija je inženjer naftnog rudarstva, no njegova ljubav prema obitelji i strast prema kuhanju ističe se iznad svega. Osim što svakodnevno balansira između posla i obiteljskih obaveza, Matija je kroz svoj Instagram profil Tata u kuhinji, pokušao približiti kuhanje muškarcima kroz brze i jednostavne, a opet zdrave recepte.

Tata – prijatelj, učitelj i podrška

Za Matiju, kuhanje nije samo svakodnevni zadatak, već prilika za zajedničko druženje s djecom. Uključujući svog sina i kćer u pripremu obroka, Matija ih uči vještinama kuhanja, ali i pokazuje važnost timskog rada i zajedničkog provođenja vremena. Kroz jednostavne i zabavne korake, omogućuje im da rastu u okruženju u kojem je ljubav prema hrani, obitelji i zajedništvu temelj.

Matija je primjer modernog tate koji razumije važnost ravnoteže između karijere i obiteljskog života, te koji svojim osobnim angažmanom i ljubavlju prema obitelji i kuhanju, čini svakodnevicu ljepšom. Njegova priča podsjeća nas na to koliko očevi mogu biti snažna podrška u životima svoje djece, a Dan očeva je prilika da zahvalimo svim tatama koji nesebično ulažu u svoje obitelji, vodeći ih kroz život s ljubavlju, smijehom i, naravno, dobrom hranom. S Matijom smo razgovarali i o projektu Festival tata, dok je Noah nesmetano uživao u omiljenim aktivnostima u parku. U nastavku možete pročitati cijeli intervju.

• Kako je nastao projekt Festival tata i o čemu je riječ?

Festival tata je manifestacija koju organizira Organizacija Status M. Festival tata započinje foto natječaj kojim pozivamo tate da nam pošalju fotografije sebe u svakodnevnim situacijama s djetetom kojima ilustriraju izazove i radosti obiteljskog života, brige i zajedničkog provođenja vremena. A nakon foto natječaja, svake godine organizira se i izložbu nagrađenih fotografija. Izložba je do sada bila postavljena u galerijskim prostorima i drugim javnim prostorima u Zagrebu, Varaždinu, Dubrovniku, Makarskoj, Splitu i Osijeku.

Festival tata naslanja se na projekt švedskog fotografa Johan Bävmana – Swedish Dads – koji je proveden kao izložba s dodatnim događanjima u nekoliko desetaka država diljem svijeta. Cilj projekta u svim je zemljama inspirirati očeve na aktivno uključivanje o odgoj. Upravo je u tijeku izložba fotografija koja je postavljena u City Centeru one West do 22. ožujka, a 22. ožujka organiziramo brojne aktivnosti za djecu i tate. Društvene mreže Festivala tata koristimo i za promociju drugih aktivnosti i sadržaja koje organiziramo za očeve i djecu poput našeg podcasta  S tatama za tate, informiranja o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, kamp za tate i djecu, radionice kreiranja uspavanki, refleksivne radionice o očinstvu i brojne druge aktivnosti.

• Koja je Vaša uloga u tom projektu?

Za Festival tata sam prvi puta čuo prije 4 godine preko Facebook grupe koju mi je preporučila supruga te sam odlučio sudjelovati na Foto natječaju. Odabirom stručnog žirija, osvojio sam jednu od glavnih nagrada te je fotografija sina i mene slučajno postala zaštitni logo Festivala. Dogodine smo ponovo sudjelovali i ponovo osvojili nagradu za jednu od pobjedničkih fotografija. Kako se suradnja Festivala i mene počela razvijati, postao sam jedan od promotora Festivala kroz svoje Facebook i Instagram profile (tata u kuhinji) te sam prošle godine bio jedan od članova žirija u odabiru najboljih fotografija koje su tate slali sa svojom djecom. Osim toga, s udrugom Status M sam posjetio švedsku organizaciju MÄN gdje sam naučio više o načinima uključivanja muškaraca u aktivno očinstvo. A svoje iskustvo očinstva podijelio sam putem podcasta S tatama za tate.

• Ističete važnost otvorenosti u odnosu prema djeci. Kako osobno integrirate emocionalnu iskrenost u svom odgoju?

Ja sam odrastao u obitelji i društvu gdje se za dječake govorilo da trebaju izrasti u “muškarce” i biti jaki, čvrsti i da znaju kontrolirati (ne pokazivati) svoje emocije, pogotovo one neugodne. Plakanje je bilo nešto što se u društvu karakteriziralo kao slabost te nije bilo prihvatljivo. Danas svoju djecu potičem da ako osjećaju potrebu za plakanjem, da slobodno plaču. Bilo to zbog tuge ili sreće, nije bitno, ako žele plakati, slobodno. Nakon toga, kada se smire, pokušavamo kroz razgovor doći do razloga plača (uglavnom zbog tuge) i razumjeti jedni druge na razini kojem se možemo shvatiti, i djeca i mi odrasli.

Bitno nam je da svi znamo izraziti emocije, prvo one instinktivne (plač, vika, reakcije), a onda razgovorom i objašnjenjem zaključiti zašto je do tih emocija došlo. Smatram da je jako bitno da djeca nauče izražavati sve vrste emocija prema van, a ne da ih zadržavaju za sebe i tako se s godinama zatvaraju u sebe. Mislim da tako kasije ne mogu u potpunosti i opušteno pokazati što osjećaju kada bi to htjeli. Želimo djeci pokazati da imaju povjerenja u nas, u majku i u oca i da nam bez straha mogu ispričati svoje emocije.

• Što za Vas znači biti “brižan tata” u kontekstu moderne obiteljske dinamike?

Već odavno je prestalo vrijediti pravilo da je isključivo muškarac/otac taj koji donosi novac u kuću, a sve ostalo radi žena/majka. Danas je jako bitno da tata bude taj koji sudjeluje u odgoju djece, ne samo kroz novac i igranje nego i kroz svakodnevne obaveze. Kuhanje, čišćenje, peglanje već su odavno kod nas prestali biti poslovi koji su strogo podijeljeni između majke i oca, već sve te poslove radimo zajedno i tako se nadopunjavamo. To gledaju i naša djeca i time im pokazujemo da mama može sastaviti ormar ili raditi popodne za posao i da tata može kuhati ili peglati i da to nije ništa čudno niti novo. Kada to vide doma, u svojoj obitelji, to mogu primijeniti i kod sebe u svojoj viziji odraslijeg (su)života.

• Kroz svoja iskustva, kako vidite da se rodne uloge mijenjaju u kontekstu očinstva? Koje su najveće promjene koje ste primijetili u društvu?

Rodne uloge se mijenjaju na očigled. Slušao sam priče gdje su nečiji pradjedovi govorili da oni samo rade djecu, a za ostalo se brinula žena. Već je moj otac bio puno prisutniji u odgoju mog brata i mene i u kućanskim obavezama, a danas je to već postalo puno normalnije. Danas uopće nije čudno vidjeti tatu koji gura kolica ili mijenja pelene djetetu. Puno tata se danas odlučuje provoditi vrijeme s djecom dok su mala i ostvarivati bliski odnos s djecom od najranijih dana djetetova života. Evo, baš sam ovaj tjedan čuo da će kolega iz ureda do mojeg koristiti roditeljski/očev dopust za svoje dijete.

Moj sin je rođen u doba prve pandemije i lock-downa zbog koronavirusa i u to vrijeme smo svi radili od kuće. To je za mene bila „win“ situacija, jer sam od prvog dana bio potpuno prisutan uz svoje dijete. Od supruge sam učio sve oko djeteta, prematanje, hranjenje, uspavljivanje, brigu, baš sve. To mi je kasnije puno značilo u samostalnosti, a i u odnosu sa sinom sada kada je malo stariji.

• Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima se suočavaju očevi u odgoju djece?

Osobno smatram da se i danas tate nose s dosta velikom stigmom društva. Bez obzira na to što smo svi otvoreniji i imamo više znanja i snalažljivosti, ipak se nalazimo u situacijama da se ženu kada ode na posao ili u kino ili bilogdje drugdje pita „Pa s kim ti je dijete?“. Na odgovor „S ocem!“ nastaje muk ili nevjerica, „Pa kako on to može?“, „Jesi li sigurna ostaviti ga samog s ocem?“, „Brineš li se?“ i slična pitanja koja dosta omalovažavaju ulogu oca u odgoju djece. Tate u tim situacijama mogu izgubiti samopouzdanje i vjeru u sebe. No srećom, toga je ipak sve manje i očevi su svjesni da i oni zaslužuju biti prisutni u odgoju svoje djece.

• O čemu se premalo govori kada je očinstvo u pitanju, a smatrate da bi se trebalo više isticati?

Očevima treba dati priliku. Tate nisu nesposobni i tate se žele brinuti i biti uključeni u odgoj djece. Većina tata s kojima sam se susretao i s kojima sam razgovarao aktivno su uključeni u odgoj djece i svi oni su veoma sretni zbog toga. Cijela premisa oko uključenosti tata se mijenja i postaje sve normalnija.

S druge strane, treba uzeti u obzir i pitanje financija. Naknade za roditeljske ili očinske dopuste su i dalje male i nerijetko se događa da otac ima veća primanja nego majka, pa se u tim situacijama gleda tko će manje izgubiti financijski. Tada u većini slučajeva majka uzima roditeljski dopust, a otac nastavlja raditi. Trebalo bi naći neku ravnotežu gdje mladim obiteljima i roditeljima neće biti financijski upitno tko će ostati s djetetom doma, a tko raditi. Oboje zaslužuju biti uz svoje dijete.

• Mnogi se i dalje opterećuju tradicionalnim prikazima ‘muškosti’. Koji biste savjet dali očevima koji osjećaju pritisak tih normi? Kako možemo potaknuti još veću promjenu u tom pogledu?

Kao što sam ranije naveo, srećom jako puno smo se odmaknuli od početnog mišljenja da muškarac samo „napravi“ djecu, a ostalo je briga majke. Prema mojem mišljenju, na to su dosta utjecale edukacije, ravnopravnost i želja za uključenosti. Smatram da temeljni odgoj dolazi iz doma. Ako je doma uključen otac, i muško dijete će kasnije biti uključeno jer je takav odgoj ponio iz svog doma u svoj budući dom.

Isto tako, danas ima puno udruga koje se bave promoviranjem uloge tate u odgoju djeteta te radionica gdje su se tate samoorganizirali kako bi razgovarali o svojim iskustvima u odgoju, u obitelji, u društvu. Također se unutar dječjih vrtića organiziraju radionice za tate da ih se više „približi“ djeci i malim sitnicama na koje ne obraćaju pažnju kod odgoja.

• Kakvu ulogu smatrate da Festival poput ovog može imati u promjeni društvenih normi i poticanju muškaraca na veću uključenost u roditeljstvo?

Sve ovo što sam ranije spomenuo promovira uključenost oca u odgoj djece i uz društvene mreže, promotivne akcije, festivale, razne aktivnosti dopire do sve više ljudi. Emotivne poruke koje se mogu vidjeti na plakatima Festivala Tata gdje je tata prisutan uz svoju djecu, ne samo kroz igru već i kroz teže trenutke, gdje dijete osjeća da svoje osjećaje može podijeliti i s ocem, stvara taj mali korak da se i mi muškarci možemo i moramo više uključiti u odgoje. Na kraju krajeva, sve uključene strane imaju izrazite benefite od toga. Emocionalno snažne i jako povezane obitelji prenose taj sklad s koljena na koljeno. Festival tata naglašava koliko je bitan taj sklad i ravnopravnost u odgoju djece kako bi što više tata pokazalo svoje primjere i trenutke koje provode sa svojom djecom i obitelji.

Foto: Martina Movrić