Razgovarali smo s jednom od rijetkih žena u neurokirurgiji u Hrvatskoj koja prkosi predrasudama
U sklopu ovogodišnje Women’s Weekend konferencije imali smo priliku razgovarati s nekim od govornika. Jedna od njih je i dr. sc. Marina Raguž, jedini neurokirurg u Hrvatskoj s ESSFN diplomom iz stereotaktične i funkcijske neurokirurgije i jedna od rijetkih neurokirurginja u Hrvatskoj uopće. Sudjelovala je u brojnim važnim znanstvenim projektima i dobila nagrade, a na Women’s Weekendu pričat će o upornosti, znanosti i razbijanju stereotipa u medicini. Nešto o čemu zna vrlo dobro. U nastavku donosimo naš intervju.
Jedini ste neurokirurg u Hrvatskoj s ESSFN diplomom iz stereotaktične i funkcijske neurokirurgije. Možete li nam objasniti što to točno znači i kako ste došli do te prestižne kvalifikacije?
Diploma Europskog društva za stereotaktičnu i funkcijsku neurokirurgiju predstavlja najviši stupanj edukacije u navedenom području neurokirurgije. Radi se o operativnim zahvatima koji koriste precizne tehnologije poput stereotaksije, koja omogućuje neurokirurzima da ciljaju specifična područja mozga s izuzetnom preciznošću, što je posebno korisno u liječenju neuroloških poremećaja. Stereotaktična neurokirurgija omogućuje liječenje neurodegenerativnih stanja kao što su Parkinsonova bolest, tremor, epilepsija, pa čak i određene vrste boli te poremećaje svijesti, bez potrebe za velikim otvorenim operacijama, što značajno skraćuje vrijeme oporavka bolesnika.
Funkcijska neurokirurgija obuhvaća i duboku mozgovnu stimulaciju, koja je revolucionirala liječenje Parkinsonove bolesti i drugih neuroloških stanja. Kroz ovu vrstu neurokirurgije, električni impulsi se šalju u specifična područja mozga kako bi se modificirali abnormalni moždani signali, čime se bolesnicima omogućava značajna poboljšanja u kvaliteti života. Do ove kvalifikacije došla sam kroz intenzivan i dugotrajan proces obrazovanja i profesionalnog razvoja. Nakon završetka Medicinskog fakulteta, doktorata i specijalizacije iz neurokirurgije, imala sam priliku usavršavati se na međunarodnoj razini. Kroz brojne seminare, kongrese i praksu, stekla sam detaljno razumijevanje metoda i tehnika koje se koriste u ovom području. Ova diploma omogućava pristup međunarodnim standardima i najboljim praksama, čime mogu bolesnicima pružiti novije tretmane. Također, otvara vrata za suradnju s vodećim stručnjacima iz cijelog svijeta, čime kontinuirano unapređujem svoje vještine i znanje.
Neurokirurgija je dugo smatrana isključivo muškom profesijom. Kako ste se odlučili za ovaj izazovan poziv i jeste li se suočavali s predrasudama?
Neurokirurgija je doista dugo bila percipirana kao isključivo muška profesija, no srećom, ta se slika mijenja. Odluka da krenem tim putem proizlazila je iz fascinacije neuroznanošću i želje da razumijem, ali i izravno pomognem bolesnicima s najkompleksnijim neurološkim stanjima. Predrasude su, naravno, prisutne, no smatram da je najbolji odgovor na njih izvrsnost. Kada pokažete kompetenciju, predanost i rezultate, spol postaje manje bitan. Ipak, važno je da postoji podrška sustava i mentora kako bi se talenti razvijali bez nepotrebnih barijera.
Vaša karijera obuhvaća i kliničku praksu i znanstvena istraživanja. Kako uspijevate uskladiti ta dva svijeta?
Klinički rad i znanstvena istraživanja nisu odvojeni svjetovi, naprotiv, jedno nadopunjuje drugo. Svaka klinička situacija nosi nova pitanja koja traže dublje razumijevanje i mogu postati poticaj za istraživanje. Organizacija vremena je ključna, ali i motivacija. Kada radite nešto što vas istinski zanima, istraživački rad nije teret nego prilika za unaprjeđenje liječenja. Ponekad je izazovno uskladiti sve obaveze, ali krajnji cilj, bolje razumijevanje mozga i poboljšanje ishoda za bolesnike, uvijek je najveća nagrada.
Objavili ste 60 publikacija i sudjelovali na brojnim znanstvenim skupovima. Postoji li neka studija ili projekt koji vas je najviše inspirirao?
Svaka studija donosi nešto novo i vrijedno, ali posebno su mi inspirativna istraživanja u području funkcionalne neurokirurgije, posebice primjena duboke mozgovne stimulacije u liječenju poremećaja svijesti. To je područje koje još uvijek nosi mnogo nepoznanica, ali ima potencijal transformirati živote pacijenata koji su godinama smatrani beznadnim slučajevima. Sudjelovanje u takvim istraživanjima, gdje svaka nova spoznaja može otvoriti vrata terapijama budućnosti, za mene je izuzetno motivirajuće.
Dobitnica ste prestižne stipendije „Za žene u znanosti“. Koliko su takve inicijative važne za poticanje mladih istraživačica?
Inicijative poput stipendije „Za žene u znanosti“ igraju ključnu ulogu jer ne samo da prepoznaju i nagrađuju trud i uspjeh, već i pružaju vidljivost znanstvenicama, što je posebno važno u STEM području. One potiču mlade istraživačice da ustraju, pokazujući im da njihov rad ima vrijednost i podršku. Znanje i inovacije ne poznaju rodne granice, i upravo kroz ovakve programe šalje se snažna poruka da znanost treba sve talentirane ljude, bez obzira na spol.
Trenutno ste docentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Koliko vam je važno prenošenje znanja mlađim generacijama?
Prenošenje znanja mlađim generacijama za mene je jednako važno kao i klinički rad ili istraživanje. Smatram da je mentorstvo ključni dio akademske i stručne karijere – znanje je moć, i ne bi se smjelo zadržavati, već dijeliti i nadograđivati. Kroz poučavanje i rad sa studentima imamo priliku oblikovati buduće stručnjake, poticati ih na kritičko razmišljanje i osposobiti ih da jednoga dana možda naprave i veće iskorake nego mi.
Kako vidite budućnost neurokirurgije u Hrvatskoj? Jesu li potrebne određene promjene ili poboljšanja u sustavu?
Neurokirurgija u Hrvatskoj ima izniman potencijal, ponajprije zahvaljujući visoko obrazovanim stručnjacima, kvalitetnoj medicinskoj tradiciji i sve većoj prisutnosti inovativnih tehnika. Međutim, suočavamo se s nizom izazova koji mogu utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Ključni problemi uključuju nedovoljnu dostupnost suvremene opreme, ograničene mogućnosti za edukaciju te odljev mladih stručnjaka. Bez kontinuiranog moderniziranja operacijskih dvorana i dijagnostičkih tehnologija teško je pratiti svjetske standarde. Poticaji za usavršavanje, uključujući stipendije i međunarodne edukacije, ključni su za razvoj budućih neurokirurga.
Također, nužno je poboljšati uvjete rada, smanjiti administrativno opterećenje te poticati interdisciplinarnu suradnju. Jačanje međunarodne suradnje kroz istraživačke projekte i stručne kongrese dodatno bi unaprijedilo struku. Uz strateški pristup reformama, pametna ulaganja i sustavnu podršku mladim stručnjacima, hrvatska neurokirurgija može ne samo pratiti, već i postati prepoznatljiv lider u regiji i šire. Vjerujem da imamo znanje, ambiciju i potencijal, a ključno je stvoriti uvjete koji će omogućiti da se taj potencijal u potpunosti realizira.
I za kraj, što biste poručili djevojkama koje razmišljaju o karijeri u neurokirurgiji ili znanosti, ali se boje prepreka i predrasuda?
Prepreke i predrasude postoje u svakom području, ali one ne bi smjele određivati nečije ambicije i snove. Povijest je pokazala da su mnoge žene unatoč preprekama uspjele ostaviti neizbrisiv trag u znanosti i medicini, rušeći barijere i otvarajući put novim generacijama. Važno je shvatiti da uspjeh ne dolazi preko noći, on je rezultat predanog rada, učenja i neprekidnog usavršavanja. Ključ uspjeha leži u ustrajnosti, znanju i podršci pravih mentora. Kvalitetno mentorstvo može biti presudno jer pruža ne samo stručno vodstvo već i emocionalnu potporu u trenucima sumnje. Pronalaženje inspiracije u onima koji su već prošli taj put može pomoći u prevladavanju nesigurnosti i jačanju samopouzdanja.
Ako volite znanost ili kirurgiju, ne dopustite da vas strah ili stereotipi obeshrabre. Svaka predrasuda koju razbijete otvara vrata ne samo vama, već i onima koji dolaze nakon vas. Svijet treba više žena u ovim područjima jer raznolikost donosi nove perspektive, drugačiji pristup problemima i inovacije koje mogu promijeniti tijek medicine i znanosti. Najvažnije je vjerovati u sebe, raditi s entuzijazmom i nikada ne odustajati pred izazovima. Svaki uspjeh, ma koliko malen bio, korak je bliže ostvarenju cilja. A kada naiđete na prepreke, sjetite se da ih nisu postavili oni koji žele vidjeti vaš uspjeh, već oni koji sumnjaju, a najbolji odgovor na sumnju je uspjeh sam po sebi.
Foto: Marina Raguž
