Ilica
Svi koji živimo u Zagrebu često zaboravljamo na njegove posebnosti, šetnje ulicama postaju samo prolazak od točke A do točke B, niti ne podignemo pogled prema arhitekturi, ostacima vremena i svih razdoblja koja su gradom protutnjala. Pogotovo u centru gdje su detalji najživlji.
Zato vam predstavljamo rubriku Lice grada, gdje ćemo kroz istoimenu stranicu i objektiv Ivana Klindića pratiti sve novo, ali i staro što se u Zagrebu zbiva. Počinjemo sa šetnjom Gornjim gradom, jednom od najljepših i najatmosferičnijih dijelova Zagreba. Budući da se Gradec može obići s nekoliko različitih strana, ova priča donosi tri različite perspektive.
Kula Lotršćak
Centar Zagreba je poznat kao najstariji dio grada, a prema pričama i samom ambijentu, u tome prednjači Gornji grad. Gornji grad, ili Gradec, povijesna je jezgra grada koja je zasnovana u srednjem vijeku, a do 19-og stoljeća, zajedno s Kaptolom, činila je središnje urbanizirano područje grada. Šetnja počinje počinje s Ilice, podno Kule Lotrščak izgrađene u 13. stoljeću kao dio gradske utvrde Gradeca. Od 1. siječnja 1877. top smješten u Kuli Lotrščak označava podne, a jedino za vrijeme Prvog svjetskog rata top je mirovao. Zanimljiva je legenda zašto Grički top puca svaki dan u podne: naime, prema vrlo zanimljivoj priči, top je jednog dana ispalio hitac prema turskom taboru preko Save točno u podne, te je pogodio pijetla kojeg je na pladnju kuhar nosio paši. Buka je prestrašila Turke, zbog čega su pobjegli i nikada se više nisu vratili.
Podno Kule Lotrščak (a pogotovo iz vrha samog tornja) pruža jedan od najljepših pogleda na Zagreb.
Slijedi popularno Strossmayerovo šetalište koje se proteže skroz do Mesničke na zapadu, a istočna strana skriva mali dio ograde posvećen zaljubljenima s koje se pruža zaista lijepi pogled prema zagrebačkoj katedrali.
Pogled na Gundulićevu ulicu
Ograda s ljubavnim lokotima
Šetnja se nastavlja prema sjeveru, do najpoznatijeg zagrebačkog krova – onog crkve Svetog Marka. Dolaskom na trg izlazi se na veliku čistinu prekrasne arhitekture – s lijeva se nalaze Banski dvori, točnije zgrada Vlade, a s desne strane zgrada Hrvatskog Sabora.
Markov trg
Nakon Trga svetog Marka, noge vode prema Kamenitim vratima koja su jedini očuvani dio obrambene utvrde Gornjeg grada. Pretpostavlja se da su podignuta 1266. godine, a 31. svibnja 1731., izbio je veliki razorni požar na Gornjem gradu, te je u pepelu pronađena neoštećena Gospina slika iz 16. stoljeća: Majka Božja od Kamenitih vrata zbog čega postaju svetište.
Kamenita ulica i Kamenita vrata
Na Gornji se grad može uspeti i Mesničkom ulicom pa prošetati do zanimljive Basaričkove (ili Basaričekove) ulice gdje se na broju 11 snimao film ‘Tko pjeva zlo ne misli’, a na broju 9 je najstariji kafić u gradu – Pod starim krovovima. Davnih dana, ova se ulica zvala Pivarska jer je na broju 4 bila otvorena prva pivnica u gradu, a od 17. stoljeća se točila i proizvodila piva.
Mesnička ulica
Krećemo dalje prema sjeveru, Ilirskom trgu i Palainovki, još jednom kultnom kafiću. Trg tvori trokut s Jurjevskom i Radićevom ulicom, a na njemu se nalazi i Popov toranj koji je bio dio obrambenog sustava starog Gradeca.
Jurjevska ulica
Ilirski trg i Palainovka
Jurjevska ulica je nekada bila dom Antuna Gustava Matoša i Ivane Brlić Mažuranić, a vodi do istoimenog groblja koje se spominje još davne 1377. godine, no zatvoreno je nešto bliže 1876. godini kada počinje ukop na Mirogoju.
Jurjevsko groblje
Povratkom nazad, u smjeru Markovog trga, doći ćemo do Crkve svete Katarine i malo iza nje platoa Gradec od kuda puca pogled na Tkalčićevu ulicu, katedralu i skroz do Šalate. Zakmardijevim stubama vratit ćemo se u centar, do nedavno obnovljene Radićeve koja je zadržala svoj prepoznatljivi izgled.
Pogled s platoa Gradec
Radićeva ulica
Foto: Lice grada
