U našoj se kući književni rad Igora Štiksa, mladog domaćeg autora (rođ. 1977. u Sarajevu) pomno prati. Najprije smo čitali njegov prozni prvijenac, ‘Dvorac u Romagni’, kojeg je napisao sa svega 23 godine, niz nastavili drugim romanom, ‘Elijahova stolica’, zatim je uslijedilo sjajno ‘Rezalište’, o kojem smo već detaljnije pisali, da bismo se najzad zakačili i na najnovije djelo, naizgled jednostavnog naziva ‘W’.
Svi oni koji su čitali Štiksa znaju da je on pisac koji pokriva raznolika područja: piše književnu, publicističku i akademsku prozu, dramske tekstove i pjesme, a o raznolikosti tema da niti ne govorimo. Kako piše? Pa izuzetno temeljito i ozbiljno, a njegov literarni talent prepoznat je već u prvijencu.
Prva tri romana bila su okrenuta unutarnjim previranjima i razmišljanjima likova, a ovaj treći to samo naizgled nije. Naime, roman ‘W’ počinje pronalaskom leša Waltera Stiklera, konzervativnog francuskog filozofa, na idiličnom jadranskom Otoku. Na čitanje oporuke pokojnog Stiklera, na Jadran, dolazi mladi intelektualac s pariškom adresom, Igor Štiks (dakle, naš pisac je našem junaku „posudio“ prilično od svog identiteta), i lijevo orijentirana aktivistica, zagonetna i tajnovita ljepotica, Tessa Simon. Njih dvoje u kući na Otoku, koju im je Stikler ostavio na zajedničko korištenje sljedeće tri godine, upoznaju ne samo jedno drugo, već i život i rad(t) Waltera Stiklera, ali i njegovog brata po porijeklu (obojica su siročad Drugog svjetskog rata iz tadašnje Jugoslavije), opasnog, misterioznog i neuhvatljivog lijevog terorista, Wladimira.
Kako i gdje su se Vladimir i Valter (namjerno izostavljam W) upoznali, te kako su od najprije nerazdvojnih adolescenata postali isto tako nerazdvojni politički aktivisti, odnosno Walter i Wladimir, na koji su se način razišli u uvjerenjima (iako, nikada u potpunosti), Igor i Tessa polako otkrivaju, kroz uzbudljivu pustolovinu drugom polovicom dvadesetog stoljeća, Jugoslavijom, Jadranom, Francuskom, Sarajevom…
E sad, ovaj roman mirne duše možemo okarakterizirati kao sjajan triler, pravi „page-turner“, s kratkim, uzbudljivim poglavljima, koja se prekidaju na najzanimljivijem dijelu, zbog čega jednostavno moraš nastaviti dalje, jer je znatiželja prejaka. Osim toga, ‘W’ je prepun obrata, spletki, i onih „ništa nije kako se čini“ situacija, koje se nižu jedna za drugom sve do nepredvidivog kraja. I kao takav, ‘W’ egzistira po svim kanonima žanra (iako se ne mogu pohvaliti da sam se nešto načitala krimića i trilera, ali to su mi potvrdili oni koji jesu).
Međutim, to nipošto nije sve što nam ‘W’ nudi, i bio bi pravi grijeh ne osvrnuti se na (meni osobno puno zanimljiviji) dio romana koji nam servira povijesne događaje i opreku između dvojice W-a: jedan lijevi militantni terorist, drugi konzervativni intelektualac, filozof, koji je sve ono što prvi nije – uglađen, fin, bez bombi u džepovima: „cijela ideologija revolucionarnog pokreta i borbe za ‘komunizam’ činila mu se promašenom i fundamentalno pogrešnom.“
Štiks majstorski, sa smislom za stvaranje posebne atmosfere, opisuje tu mitsku „68.“ – doba različitih previranja u Europi, s posebnim naglaskom na lijevi terorizam. Pa ćemo tako naučiti (ili ponoviti gradivo) o Crvenim brigadama, skupini Baader-Meinhof, Jugoslaviji, post jugoslavenskom periodu, studentskim nemirima, uzvicima i parolama, koje su ostale kao „uskličnici potopljenog svijeta, toliko poznati nama koji smo na njima odrasli.“ Dakle, svašta smo saznali i mnogih se povijesnih podataka prisjetili, i to upakirano u uzbudljivu priču, koju čitamo s iznimnom lakoćom.
Zapravo, roman ‘W’ je studija ljudskog društva, kroz koju se suptilno provlači pitanje da li je komunizam, u svojoj iskonskoj idejnoj biti mogao preživjeti. Komunizam, kako ga definira sveznajući Bratoljub Klaić je „viši oblik besklasnog ljudskog društva gdje nema eksploatacije čovjeka po čovjeku…“ Dakle, sama ideja komunizma u svojoj je iskonskoj (besklasnoj) biti upravo prvoklasna (nisam odoljela ovoj igri riječi), ali činjenica je da čim se u tu ideju uključio čovjek – u nedostatku bolje riječi – ideja se zasrala, kao uostalom i mnoge druge stvari u koje smo se tijekom povijesti kleli.
Da li je komunizam mogao postati dominantna, sveprisutna filozofija, ideal kojim i po kojem se mijenja svijet nabolje? Kad su krenule bombe kako bi ga se nametnulo/obranilo, kad se pretjeralo i s idejom i s idealizmom na štetu pojedinaca i društva, čiji boljitak je obećavan, da li ga je to zapravo zauvijek pokopalo? Što imamo sada? Kakvo uređenje? Kako autor ističe u jednom intervjuu, sada imamo „čudovišni kapitalizam“, dakle ne baš nešto čemu bismo stremili…I ono najvažnije pitanje: „…kako promijeniti svijet? Kako smo ga mijenjali kad smo ga mogli mijenjati? I, na koncu, kako ga mijenjati kada nam se za to ponovo ukaže prilika?“
Što uopće znači boriti se za bolji svijet? Gdje? Na nekim imaginarnim (ideološkim, salonskim) ili stvarnim frontovima? Da li mesti samo ispred svoga praga ili mesti sve oko sebe? Što je Ideja, Ideal, Ideologija, znače li nam ti pojmovi uopće išta, ništa ili nešto u potpunosti krivo? Odgovor na ova, ali i mnoga druga pitanja, kojih sam se samo ovlaš dotakla u ovome tekstu, pronaći ćete na stranicama inspirativnog, izazovnog i intrigantnog romana ‘W’, koji će vas još dugo zaokupljati nakon što stignete do posljednje stranice, stoga znate koji vam je zadatak…
