Razgovarali smo s autorom jednog od najboljih švedskih krimića posljednjih nekoliko godina, Pascalom Engmanom
Novi roman koji je zapalio društvene mreže u Švedskoj “Femicid” Pascala Engmana jedan je od najboljih švedskih krimića posljednjih nekoliko godina. Njegovi trileri koji beskompromisno razotkrivaju goruće društvene probleme, već su postali fenomen i privlače sve veći broj čitatelja u Skandinaviji i svijetu. Engman je autor specifičnog stila – radnja u njegovim trilerima teče brzo, poput filmskih bljeskova, a perspektive pripovijedanja mijenjaju se kroz vizure različitih likova. Engmanovi romani otvaraju aktualne i kontroverzne društvene teme o kojima se još uvijek malo zna i, nažalost, premalo govori. Tko su muškarci koji se sastaju na tajnim internetskim forumima, a ujedinjuje ih život u prisilnom celibatu? Inceli su postali ozbiljna prijetnja društvu, a o tome se i dalje malo govori. Razgovarali smo s autorom i otkrili nešto više o romanu ali i njegovoj inspiraciji i daljnjem radu.
Femicid
Radnja se vrti oko ubojstva mlade žene u njezinom stanu u sjevernom Stockholmu. Je li krivac njezin partner kojeg je netom prije ubojstva ostavila? Policijska inspektorica Vanessa Frank započinje istragu na slučaju, ali ne može se oteti osjećaju da joj promiče nešto ključno. Naročito nakon još jednog zločina. U jeku jačanja feminizma i #metoo pokreta, digitalna mreža muškaraca-mrzitelja žena sve više se širi. Oni sebe nazivaju „incelima“ i obitavaju u najmračnijim zakucima interneta. Ujedinjeni su u svojoj želji da se osvete ženama koje su ih prezrele i nisu se udostojale ni pogledati ih. Dok Vanessa Frank propituje moguću umiješanost zlokobne mreže incela u zločine, na kocki je sve više života…
Tko je Pascal Engman kad nije novinar ili pisac?
“Ja sam Šveđanin koji voli putovati, gledati nogomet, provoditi vrijeme sa svojom djevojkom Linneom i uživati u dugim večerama sa svojim prijateljima.”
Možeš li nam reći nešto više o romanu Femicid, odakle inspiracija za priču?
“Volim termin infotainment – miješanje fikcije s činjenicama. Ovdje je u fokusu nasilna, mizogena grupa muškaraca koji se nazivaju Incel Movement. Inceli su muškarci zavjetovani na celibat. Mrze žene zato što ne mogu pronaći niti jednu s kojom bi mogli provesti život ili jednostavno imati spolne odnose. Neki su djevci, drugi nisu imali spolne odnose godinama. Puni mržnje prema ženama, nazivaju ih “Femoids” i ne smatraju ih ljudskim bićima. U najboljem slučaju smatraju ih objektima, u najgorem metama.”
Tko su Vanessa Frank i Nicolas Paredes i kakav je njihov odnos u ovom romanu?
“Vanessa je policijska istražiteljica s neobičnom pozadinom za policajku. Ona je milijunašica iz visoke švedske klase. Nicolas Paredes je švedski vojnik koji je nakon propale vojne operacije regrutiran u SOG – švedske specijalne snage. Vanessa i Nicolas imaju specijalan odnos i njihova povezanost se produbljuje u Femicidu.”
Ovo je tvoj treći i najšokantniji roman, od kud inspiracija?
“Mnogi inceli smatraju da bi trebali postojati kampovi za silovanje i da žene muškarcima duguju seks. Mnogi ljudi također razmišlja o priključenju ISIS-u samo zato da bi mogli imati seksualne robinje. Oni veličaju masovne pucnjave, pišu o svojim nasilnim fantazijama koje uključuju i silovanje, mučenje i ubijanje žena. To je mračan svijet. Prema njihovoj teoriji 20 posto muške populacije su oni atraktivni, sportski građeni muškarci koji spavaju s 80% žena. Zbog njih ostalih 80 % muškaraca ne može pronaći partnericu. Na tim forumima to stvara jedno toksično okruženje prepuno mržnje, a veliki problem s takvim okruženjem je taj da dolazi do potpune dehumanizacije žena. Dehumanizacija je psihološki obrambeni mehanizam koji dugoročno ostavlja velike posljedice i može dovesti do ozbiljnih incidenata.”
S obzirom da si novinar, što smatraš najvećim problemom u današnjem svijetu? Je li to upravo dehumanizacija?
“Upravo tako. Ružni jezik kojim se žene ponižavaju tako da se nazivaju pogrdnim imenima s vremenom dovede do toga da ih se potpuno dehumanizira i prestane ih se gledati kao ljudska bića. To nerijetko dovodi do fizičkog nasilja i ubojstava. Znanstvenici psiholozi tako su objasnili objasnili njemački princip u koncentracijskim logorima. Židove i sve ostale manjine u potpunosti dehumanizirali i u konačnici su se tako onda prema njima i prestali ponašati kao prema ljudima. Ljudima je tada postalo mnogo lakše vršiti nasilje nad njima.”
Koje je tvoje mišljenje o feminizmu u 21.stoljeću?
“Iskreno, mislim da je to normalan korak i prirodna reakcija uzimajući u obzir sve ono loše što su muškarci napravili ženama kroz cijelu povijest.”
Jedan primjerak ovog sjajnog krimića darujemo vam i mi. Sve što trebate je poslati svoje podatke (ime i prezime, adresu i broj mobitela) na ifeellucky@journal.hr s predmetom maila FEMICID do srijede 9. rujna u podne. Dobitnika ćemo objaviti istoga dana tijekom poslijepodneva i kontaktirati ga e-mailom. Sretno! UPDATE: KNJIGU JE OSVOJILA TATJANA POTKONJAK. ČESTITKE!!
Foto: PR
