Kineska nova godina ili Proljetni festival najvažniji je i najduži tradicionalni kineski praznik. Poznata je i pod imenom lunarna nova godina, posebice izvan Kine.
Slavlje tradicionalno počinje na prvi dan prvog lunarnog mjeseca, na početku godine po kineskom kalendaru. Slavlje završava 15. dan, nakon početka kineske godine, kada je festival svjetiljki. Tada se u zrak puštaju papirnate crvene svjetiljke.
Kineskom novom godinom, proslavlja se kraj zime i početak proljeća te ima sličnosti s karnevalima na Zapadu. Slavi se u Kini i u državama, gdje ima mnogo kineskog stanovništva kao što su: Sjeverna i Južna Koreja, Mongolija, Nepal, Butan, Vijetnam. Predstavlja razdoblje godišnjih odmora u jugoistočnoj Aziji. Do 1873. Kineska nova godina slavila se i u Japanu. U zemljama kao što su: Singapur, Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland i druge sa značajnom kineskom manjinom, Kineska nova godina također se slavi među tamošnjim kineskim stanovništvom, ali nije dio tradicionalne kulture u tim zemljama.
Na kinesku novu godinu, tradicija je pomiriti se, zaboraviti sve trzavice i iskreno svakome zaželjeti mir i sreću. Predvladava crvena boja, koja u Kini simbolizira sreću, krepost, istinu i iskrenost. Kinesko je vjerovanje da period slavlja određuje cijelu sljedeću godinu te postoji običaj izbjegavanja “loših” riječi kao smrt, slomljeno, ubiti, bolest i sl.
Kineski lunarni kalendar je povezan sa kineskim zodijakom koji ima 12 životinjskih znakova: štakor, bik, tigar, zec, zmaj, zmija, konj, ovca, majmun, pijetao, pas i svinja. Svaka životinja predstavlja godinu u dvanaestogodišnjem ciklusu. Po lunarnom kalendaru, ova godina bit će godina ovce.
