Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice. U hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji uvriježeno bojanje jaja, takozvanih pisanica. Često se uz pisanice vežu i razne društvene igre, za djecu i odrasle. Najčešća je lupanje jaje o jaje (pobjednik je onaj čije jaje zadrži cijelu ljusku) te igra bacanja jaja u krug, s istim ciljem.
Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva goluba) ili porukama, kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja.
Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje.
Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.
Nakon uskršnjeg doručka, bogatog jajima, kuhanom šunkom i mladim povrćem predlažemo jedan beauty tretman kako bi kožu probudili. Najbrže rješenje je maska od praha listova drveta nima. Prah lišća nima možete samo pomješati sa vodom ili možete napraviti mješavinu sa zelenom glinom i vodom, te koristiti kao masku za lice, oblog za ranu ili detoksikacijsko blato za cijelo tijelo. Možete staviti jednake količine nima i gline, ili omjer podesite prema osobnom nahođenju. Nim možete i piti, također je dobar za čišćenje organizma. Jednostavno prstohvat nima razmutite u 3 dcl tople vode. Nim je dostupan u svakoj boljoj prodavaonici zdrave hrane i/ili biljnim ljekarnama. Dostupan je cijenom i nakon što ga kupite, standardno pakiranje od 150g trajat će vam jako dugo.
No, nakon uskršnjeg doručka, ručka i druženja s obitelji i prijateljima poželjno je odmoriti se. Najbolje bi bilo udobno se smjestiti na kauč i posegnuti za knjigom. Predlažemo bajoslovnu i veselu pustolovinu koja nas vodi diljem Europe, kao i u postgadafijevsku Libiju, roman “Neobično putovanje fakira koji je zaglavio u Ikeinu ormaru” u izdanju Fokusa na hit. Opis radnje romana zabavan je toliko da ćete posegnuti za takvim štivom koliko vam je i šalica kave bila za buđenje neophodna. Smijeh je zagarantiran: “Bio jednom neki Adžatašatru Isomiki Patel, hinduist u sivo odjeven, ušiju urešenih naušnicama i poprilično brkat. Zvanje i zanimanje: fakir, ali i veliki žmukler koji je uživao hrdati čavle od šećera i gutati lažne oštrice. Rečeni Indijac jednoga se dana iskrcao u pariškoj zračnoj luci, s namjerom da se otputi ravno u Meku sastavljivog namještaja, u Lourdes uputa za uporabu: u Ikeu, a sve to zato da nađe slamku spasa i obnovi sredstva za rad: ležaj od čavala. Smulja jednog taksista, prođe kroz Ikeine dveri i naruči model s 15.000 šiljaka koje mora sam zašarafiti, pa ostane prenoćiti u robnoj kući savivši gnijezdo u ormaru… Ormaru koji ubrzo potom kamionom otpremaju u Veliku Britaniju. A to je tek početak…”
Foto: Rajna Raguž (RRVizual), Getty Images, Facebook
