Unatoč tome što većina Hrvata ljeta provodi i voli provoditi na obali, upijati sunce, kupati se u moru i uživati u noćnom životu, ima i onih koji spas od vrućina ne traže u moru već u gorju naše lijepe Hrvatske. Ljeto u gorju, uz izvore rijeka svakako je drugačije ljeto nego što većina nas može zamisliti, no ono je uistinu pravi odmor za dušu i tijelo.
Po mojem skromnom mišljenju, iako turizam u gorju nije toliko razvijen, ima uistinu predivnih mjesta i prirodnih atrakcija koje vrijedi posjetiti. Ako ste ljubitelji lova, ribolova, aktivni na biciklu onda je ovaj dio Hrvatske pravo mjesto za vas zbog mnogih pješačkih i biciklističkih staza, te mnogih lokacija pogodnih za ribolov, a naravno i za lov.
Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osnovan je 1949. godine. Park se prostire na 300 četvornih metara, području prekrivenom jezerima i šumama, a od 1979. dio je UNESCO-ova popisa svjetske baštine.
Plitvička jezera, poznatija kao Plitvice definitivno su naš najpoznatiji nacionalni park o kojem pričaju svi strani mediji, ali i turisti koji dolaze u Hrvatsku ili su već bili. Ljepota Plitvica je neupitna, njeni veličanstveni vodopadi uistinu se rijetko gdje mogu vidjeti. Unutar parka se nalazi 16 jezera, a posjetitelji parka se mogu kretati brojnim stazama, drvenim mostićima, a nekim dijelovima i vlakićima (električnim autobusima). Naravno, tu je i električni brod koji plovi najvećim jezerom.
Risnjak i izvor Kupe
Prostrana visoravan Gorskog kotara odvaja Hrvatsku od Slovenije i pruža se sjeverno od Rijeke. Kako bi se zaštitile šume te prirodni okoliš i ekološka ravnoteža, dio područja je proglašen nacionalnim parkom. Park, osnovan 1953. godine, izvorno je pokrivao 34 četvornih kilometara. Danas je njegova površina dvostruko veća jer uključuje šume i livade s mnogo vapnenca. Klimatski uvjeti poprilično se razlikuju kroz park, ovisno o nadmorskoj visini svakog dijela.
1993. osmišljena je staza Leska kako bi posjetitelji mogli vidjeti i naučiti što je više moguće o posebnostima ovoga područja. Lako je dostupna od strane Crnog Luga, a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od Uprave parka. Projektirana je i izvedena tako da je svakom posjetitelju omogućeno da je samostalno prijeđe. Niz od 23 informacijskih tabli, okupljenih na svega 4,2 km dužine staze, prava su prilika za upoznavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ovog nacionalnog parka.
U samom području Risnjaka, nalazi se i izvor Kupe. Područje je proglašeno zaštićenim 12. prosinca 1963. godine i uistinu je vrijedno posjeta. Izvor rijeke Kupe, jedna je od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno od najjačih, najrasprostranjenijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na nadmorskoj visini od 321 m, vodena je masa oblikovala tirkizno jezero zeleno-plave boje koje će vas očarati svojim izgledom. Gornji tok rijeke Kupe je zbog bogatstva flore i faune prozvan Čudesnom dolinom leptira.
Velebit
Park prirode Velebit i nacionalni park Sjeverni Velebit dio su najduže hrvatske planine – Velebita. Za vedra vremena Velebit se iz zraka, s visine 8000 m, vidi cijeli. Doima se kao glomazan, malo razveden, ali naboran bedem koji se u luku izbočio u more. Padine su mu strme, a hrbat širok. Primorska padina, kojom se spušta do mora, mnogo je viša od kopnene padine. Visinska razlika primorske padine od mora do najnižeg prijevoja iznosi oko 700 m, a do najvišeg vrha čak 1757 m.
S kopnene strane Velebit se samo 150 do 1150 m uzdiže iznad ličke visoravni, jer ona već leži na nadmorskoj visini oko 500 do 600 m. Obje se padine međusobno bitno razlikuju i izgledom. Primorska je padina vrlo krševita i gola, mjestimično poput Mjesečeva krajolika, sive ili žućkastosive boje, prošarana sitnim zelenilom. Kopnena padina, iako strma, doima se pitomija, gotovo je sva obrasla šumom, pa je tamnozelene boje.
Ako se zaputite prema Velebitu, prije svega budite svjesni da je riječ o planini gdje se vremenski uvjeti vrlo brzo mogu promijeniti. Udobna odjeća, obuća i dovoljno tekućine su tri najbitnije stvari ako se odlučite na ovaj posjet. Velebit uistinu pruža veličanstvene poglede, ali nudi i mnogo zanimljivosti. Osim nacionalnog parka Sjeverni Velebit koji je prepoznatljiv dio Velebita po očuvanoj prirodnoj raznolikosti i doživljaju iskonske divljine i unutar kojega možete vidjeti Hajdučke i Rožanske kukove, nalaze se i poznate Cerovačke špilje te zaljev Zavratnica.
Dinara
Dinara nije samo najviši hrvatski vrh, nego i jedna od osobito lijepih planina. Njezina jugozapadna stijena, visoka nekoliko stotina metara, veličinom zadivljuje i privlači poglede svakoga tko se nađe u njezinu podnožju, a osobitu joj ljepotu istodobno osiguravaju bogate cvjetne livade i šume koje ne odaju da je riječ o području bezvodnog krša. Ono po čemu je Dinara najpoznatija svakako je najviši vrh Hrvatske – 1831 m nadmorske visine.
Dobro je znati da je podnožje Dinare bogato vodom. Pokraj zaseoka Kovačić, danas takoreći kninskog predgrađa, niz stijenu visoku 22 metra ruši se slikoviti slap Krčića, Topoljski buk. Kad nakon otapanja snijega korito Krčića nabuja, slap sav pršti od kapljica koje u snažnome mlazu stvaraju zaglušujuću buku. U sušno doba godine korito zamalo presuši pa se niz stijenu slijeva svega nekoliko kapi, tek toliko da dokaže da u drugo doba godine tu postoji slap.
Fužine
Fužine su smještene 730 metara nad morem, u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara, okružene slikovitim planinama, tišinom stoljetnih šuma crnogorice i ljepotom svojih jezera. Od svoga postanka pa do današnjih dana, Fužine mogu zahvaliti razvoj vrlo dobrom prometnom položaju i blizini tranzitnih pravaca – nekada cesti Karolini, koja je povezivala unutrašnjost s priobaljem, željezničkoj pruzi, a danas autocesti Zagreb – Rijeka, koja skraćuje put do mora na samo pola sata.
Fužine obilježava bogatstvo voda. Danas su ondje tri akumulacijska jezera: Bajer, Lepenica i Potkoš koja su se odlično uklopila u goranski pejzaž. Bogata su ribom i pravi su mamac za ribiče. Bistre vode obiluju pastrvom, klenom, glavaticom, šaranom, štukom, amurom… Na jezerima se održavaju jedriličarske regate, ronilačka natjecanja, a moguće je surfanje, vožnja čamcima i kanuima.
Posebno značajna turistička atrakcija je špilja Vrelo. Špilja je otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kod gradnje jezera Bajer. Dugačka ukupno 300 metara i specifična po tome što je jedina turistički uređena spilja u Hrvatskoj kroz koju protječe podzemna voda.
Zrmanja
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u sjevernoj Dalmaciji i duga je 69 km. Njen snažan izvor je u podnožju planine Velebit na visini od 395 m, a utječe u Jadran u Novigradsko more. U gornjem toku Zrmanja formira 7 km široku dolinu, dok ispod Zvonigrada (ostaci srednjovjekovnog grada iznad Zrmanje) teče kroz kanjon do svog estuarija. Sama rijeka tvori nekoliko brzih i malenih slapova. U donjem toku od Obrovca, rijeka je duboka 5 -7 m, a na ušću je široka 240 m. Sve do Obrovca rijeka je plovna za manje brodove, a kanjon Zrmanje od Obrovca do estuarija turistička je atrakcija. Zrmanja se odlikuje bogatom florom i faunom. Osim sitnih organizama poput endemičnih pužića, vodenbubura i rakušaca, tu možete pronaći i veću populaciju čovječje ribice.
Zrmanja je izuzetno atraktivno turističko mjesto, osim što je savršeni kraj za predivne fotografije, što je prepoznato i kroz turističku ponudu foto safarija Zrmanjom, vrlo je popularno mjesto za rafting. Rafting na rijeci Zrmanji pruža nezaboravno iskustvo avanture na modro-zelenoj rijeci, kad je svaki trenutak ispunjen uživanjem u čarobnom okolišu. Jednostavno ćete se naći u trenutku kada nećete biti svjesni da se ta ljepota nalazi u Hrvatskoj, i da vam je zapravo na dohvat ruke.
Kotar FEST! 4, Delnice
Kotar FEST! je festival kazališta i filma na otvorenom, koji stavlja Gorski kotar na mapu hrvatskih festivala te predstavlja jedinu manifestaciju ovakvog karaktera u regiji. Organizator Kotar FEST!-a je Kotar teatar, umjetnička organizacija kojoj je svrha kontinuirano dovoditi kulturni sadržaj u regiju Gorski kotar. Festival će se ove godine održati po četvrti puta u Delnicama u periodu od 22. do 26. srpnja.
Delnice
U protekle tri godine odigralo se ukupno 11 kazališnih predstava, održalo 14 radionica različitih tematika, 7 koncerata, 4 filmske projekcije i jedna humanitarna utrka na kojima je ukupno bilo preko 3500 posjetitelja. Program se održava većinom na otvorenim prostorima (delnički Park kralja Tomislava, sportski objekti i tereni), ali i u Radničkom domu koji prima 200 gledatelja i za vrijeme svake predstave je bio popunjen gotovo do posljednjeg mjesta. Više doznajte ovdje.
Klek
Iznad kotline (323 metra nad morem) u kojoj se smjestio Ogulin, dominira gora čudesnog oblika i zastrašujuće ljepote – Klek, krajnji sjeveroistočni greben Velike Kapele visok 1182 m.
Klek je poznat mnogim planinarima, alpinistima, botaničarima, putopiscima i ljubiteljima prirode. Za pogodnog vremena njegov neobičan lik može se vidjeti čak iz Zagreba, a s vrha Kleka pogledom se može dosegnuti stotinjak kilometara udaljena prekrasna okolica.
Klek je jedan od botaničkih rezervata s bogatim nalazištem tercijarne flore, koja se obimno sačuvala: kitajbelov jaglac, dlakavi sleč, malijevo devesije, hrvatska bresina, srčanik, kluzijeva sirišta, alpski ranjenik, crveni zlatan, kranjski ljiljan, alpska pavitina i dr. Otkriveno je tridesetak vrsta kaćuna (planinska orhideja). Klek je stanište i mnogih zaštićenih životinjskih vrsta: vuka, medvjeda, risa, tetrijeba gluhana i divlje mačke.
Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu
Grad Gospić vođen željom da očuva lik i djelo Nikole Tesle povodom 150 godina rođenja Nikole Tesle, 10. srpnja, u Smiljanu je svečano otvorio Memorijalni centar Nikola Tesla 2006. godine. Memorijalni centar Nikola Tesla se sastoji od prije postojećih i novo sagrađenih objekata. Prije postojeći objekti su: Rodna kuća Nikole Tesle, crkva sv. apostola Petra i Pavla, gospodarski objekt (štala) kameni spomenici i klupa arhitrekta Zdenka Kolacija. Novo sagrađeni objekti su: trijem, ispitna stanica. multimedija centar s pripadajućim igralištem za djecu, spomenik Nikoli Tesli autora Mile Blaževića, vanjski auditorij, teslina turbina i most ili platforma.
Multimedijalni postav je postavljen u Teslinu rodnu kuću, a to je bio prvi takav projekt, odnosno pristup u prikazu života jednog znanstvenika u Republici Hrvatskoj. Ispitna stanica je kopija Teslinog laboratorija iz Colorado Springsa umanjena deset puta vanjskim izgledom, a u njoj se vrše demonstracije s Teslinim transformatorom koji stvara milijun volti gdje posjetitelji drže neonske lampe u ruci bez kabla ili žice a kad je uključen transformator one im svijetle u ruci, nešto kao jedan od pokušaja Nikole Tesle bežičnog prijenosa energije. Memorijalni centar idealno je mjesto za posjetu s obitelji jer djeca, ali i odrasli mogu svjedočiti genijalnosti Tesle i uvidjeti koliko je on bio ispred svog vremena. Najmlađe će svakako zabaviti i dječje igralište koje je uređeno tako da podsjeća na neke Tesline izume.
GDJE ODSJESTI?
Gorska Hrvatska nikako nije dio u kojem prevladavaju resorti i mnoštvo hotela. Kraj je to gdje se mogu unajmiti apartmani, kuće, ili prespavati čak i u planinarskim domovima. Naravno, u određenim mjestima ipak postoje hoteli, ovo su neki od njih:
Hotel Frankopan, Ogulin
Hotel Frankopan smješten je u centru bajkovitog grada Ogulina pored Frankopanskog kaštela iz 16. stoljeća. Projektom rekonstrukcije i adaptacije obnovljeno je to kulturno dobro u staroj jezgri grada, a hotel je ponovno otvorio vrata svojim gostima. Ako želite osjetiti dašak povijesti, onda je ovo mjesto za vas.
Etno kuće Plitvica Selo, Plitvice
Etno kuće Plitvica Selo nalaze se samo 400 metara od najvišeg slapa u srcu Nacionalnog parka Plitvička Jezera. Odsjednite na ovom autentičnom imanju u kojem je sve rađeno prema tradiciji i prepustite se prirodnim ljepotama.
Mrzlin grad, Plitvice
Obiteljsko domaćinstvo Mrzlin grad smješteno je u dolini ispod vrha Mrsinja. U ponudi je smještaj u kući gdje jedinu buku stvara pjev ptica i šum vjetra te avanturistički sadržaj u opreci s mirom koju možete iskusiti u domaćinstvu.
Hotel Risnjak, Delnice
U Zelenom srcu Hrvatske, u Delnicama, u središtu Gorskog kotara, smjestio se hotel Risnjak. Dugogodišnja turistička tradicija garancija su kvalitetne usluge i ponude raznovrsnih programa i aranžmana u svako doba godine.
GDJE JESTI?
U gorskoj se Hrvatskoj jako dobro jede. Regija je to u kojoj prevladavaju okusi divljači, dimljenog sira, riječne ribe i krumpira na sve načine, a sve specijalitete treba isprobati što znači da ćete se u planinske dijelove zasigurno vraćati. U svakom ćete mjestu dobiti poseban ugođaj i teško je izdvojiti jedno u kojem ćete posebno uživati, no Rastoke nose jednu magičnu notu koju je teško ponoviti.
Rastoke
U nastavku pogledajte u koje restorane morate obavezno skrenuti ako se nađete u blizini:
Petro, Rastoke
Svježe namirnice i jedinstvena priprema na roštilju s mramornim pločama neće vas zasigurno razočarati. Kušajte pastrvu iz slapova Slunjčice, domaću palentu iz rastočkih mlinova, kolače naših baka u uistinu prekrasnom okruženju restorana Petro.
Bistro Jezero, Lokve
Bistro Jezero nalazi se u Lokvama u Gorskom kotaru uz samo jezero gdje možete provesti ugodne trenutke uz uživanje u ponudi jela od divljači, specijaliteta od žaba, slatkovodne ribe i još mnogo toga.
Goranska kuća, Delnice
U sklopu hotela Risnjak nalazi se nacionalni restoran Goranska kuća koji je uređen u autohtonoj goranskoj arhitekturi. Tamo možete isprobati najbolje od odabrane divljači, gulaša, finih štrudli, sireva i sličnog.
Mićanovi Dvori, Obrovac
Ovdje se možete opustiti i zabaviti u ugodnoj atmosferi seoskog gospodarstva gdje u autohtonom ambijentu možete uživati u biranim jelima isključivo hrvatske kuhinje pripremljene na tradicionalan način ili sudjelovati u degustacijama sira i vina.
Tekst: Stella Denačić
Foto: Shutterstock
