Trešnjevka je jedna od najgušće naseljenih zagrebačkih četvrti i, ujedno, s obzirom na centralnu poziciju unutar grada, četvrt u kojoj je neregulirana gradnja posebno naglašena. S obzirom na poželjnost među stanovnicima da se baš tu skrase – polagano uvođenje plana i programa kako bi se naglasili najvažniji dijelovi svakako mora doći na red.
Na javni natječaj za uređenje središnjeg prostora Trešnjevke, onog koji okružuje Trešnjevačku tržnicu, prijavljeno je 13 radova. Naglasak je bio na inovativnim rješenjima, održivosti, urbanoj regeneraciji prostora te prostornoj integraciji zone obuhvata s gradskom četvrti Trešnjevka-sjever.
Nagrađeni projekti za revitalizaciju Trešnjevke
Osobiti naglasak stavljen je na idejna rješenja niza budućih javnih prostora od planiranog novoformiranog Trešnjevačkog trga istočno od Tržnice Trešnjevka, samog prostora Tržnice Trešnjevka do prostora Javnog parka koji se nalazi južno od Tržnice.
Prvu nagradu je odnio arhitektonski studio FM Arhitektura i autorice Frana Milaković i Mihaela Maslać. Prema njihovoj zamisli, Trešnjevačka tržnica bila bi podijeljena na paviljone i natkrivena, a nadvisivala bi je tri ozelenjena nebodera. Cijelo raskrižje, koje zahtijeva hitno prometno rješenje s obzirom na stanje danas, bilo bi bolje prometno regulirano, a svi elementi Trešnjevačkog trga harmonično ujedinjeni i posvećeni korisniku.
Autor prvonagrađenog rada prepoznaje potencijal gradske četvrti Trešnjevka kao novog gradskog centra. Obzirom na zatečeno stanje u prostoru te recentnu okolnu stambenu izgradnju koja je nedvojbeno stavila privatni interes ispred javnog, autor shvaća ozbiljnost i težinu zadatka koji je pred njim. Integralnim sagledavanjem, iz svakog segmenta prostora unutar obuhvata autor pokušava izvući maksimum, s ciljem dizanja kvalitete života stanovnika.
Životni prostor nije samo stan. On je i ulica i kvart.
Urbanističko rješenje temelji se na urbanoj preobrazbi ne samo prostora tržnice, već i cijelog obuhvata zahvata te za njega daje promišljeno i cjelovito rješenje. Posebice se to odnosi na substandardnu izgradnju u Dobojskoj ulici, kao i nedefinirane prostore uz Ozaljsku ulicu (primjerice, nepostojanje trga ispred crkve sv. Josipa).
Kako su izgledala ostala rješenja pogledajte na linku.
Foto: Društvo arhitekata grada Zagreba/FM Arhitektura
