Posjetili smo novu i po mnogočemu posebnu vinoteku “Nesputana vina” i ostali oduševljeni

Ovog ljeta u Zagrebu je otvorena jedna iznimna vinoteka pod imenom “Nesputana vina”, koja je brzo privukla pažnju vinoljubaca, ali i interes onih manje upoznatih sa svijetom vina.

Vinoteka se nalazi u ulici Jurja Žerjavića 7/2 pored popularnog Cafea u Dvorištu, gdje smo ih ovih dana posjetili i iskoristili priliku za kušanje izvrsnih vina i razgovor s vlasnikom Borisom Sarjanovićem te enologinjom i sommelierkom Ninom Štulić.

Nesputana vina

Vinoteka je specijalizirana za organska i biodinamička, odnosno prirodna vina, što znači da se u cijelom procesu stvaranja vina – od vinograda pa do čaše – koriste minimalne ili nikakve kemijske i mehaničke intervencije. Preduvjet je da vinogradi budu organski ili biodinamički, a zatim slijedi proces koji je maksimalno prirodan, kakav je i bio svo vrijeme osim zadnjih 40-ak godina moderne vinske industrije.

Asortiman je fokusiran na ponajbolja prirodna vina iz Europe, uključujući i hrvatska vina. Nina i Boris proveli su nas kroz vinoteku, upoznali s najpoznatijih etiketama, a zatim i ušli u srž cijele priče oko prirodnih vina. Razgovor donosimo u nastavku.

• Što biste sugerirali amaterima – kako započeti istraživati organska i prirodna vina?

Nina: Za početak, sugeriram da dođete do naše vinoteke gdje osim prikladne sugestije za svakog pojedinca, imamo pripremljene i promo pakete kojima obuhvaćamo nekoliko različitih stilova vina koja su savršen uvod i upoznavanje s vinima spontanih fermentacija – jer, živa su, a time i kompleksnija, vibrantnija, te u konačnici pitkija od ustaljenih konvencionalnih vina.

Boris: Tako je, naši paketi su zamišljeni kao grupa vina koja čine lijepi uvod u ovaj svijet. Mi mislimo da uvod mora biti postepen, pa ovisno o tome kako će osoba percipirati paket vina, znat ćemo gdje je i kako usmjeriti, koja joj vina ponuditi.

Mi smo konstantno u vinoteci i jako nam je bitna interakcija, volimo čuti koja su se vina nekome svidjela i upoznati kupce, pa znamo što ćemo im iduće predložiti i preporučiti. Volimo pitati i koliko osoba zna o prirodnim vinima, koliko ih je već kušala, komunikacija nam je od velike važnosti.

• Koje su vaše najdraže etikete?

Jako je teško izdvojiti najdraže. Vina su jako svoja, svaki vinar je jedna priča. Zatim, države, teroari i stilovi se uvelike razlikuju, pa je teško reći. Ipak, imamo neke favorite.

Nina kaže kako će uvijek pamtiti neka od vina koja su je uvukla u svijet prirodnih vina, poput Andreas Tscheppea. Boris pak među svim vinarima ima mnogo prijateljstava, uspomena, emocija i posjeta vinarijama, no s Ninom se složio oko Andreas Tscheppea, kao jednog od najosebujnijih vinara.

Kažu nam kako ih Štajerci jako fasciniraju – to je grupa posebnih vinara i posebno zanimljivih i drugačijih vina, štajerski krug ljudi zaista je fantastičan.

• Najdraža vinska regija ili država koja proizvodi prirodna vina?

Uz Štajersku bismo istaknuli austrijsku regiju Burgenland, zatim male regije pograničnog područja Slovenije i Italije, kao što su Collio u Vipavi. Jako nas fasciniraju zemlje Srednje Europe koje u vinskom svijetu nisu previše poznate, poput Češke i Slovačke, doista su fenomenalni i inspirativni. Teško je razumjeti kako sve to rade i uspijevaju.

Ljudi su to koji stvaraju nove i autentične priče, otvarajući nam nove vidike. Jako su svoji i intuitivni, nisu u kalupima i ne pokušavaju kopirati druge uspješne vinare. Svaki će uspješan vinar sam ući u srž svog vinograda, svoje sorte, svog terroira i njegovog potencijala, pa su tako i njihove priče iznimno autentične.

• Slovenija, primjerice, dosta ulaže u razvoj i proizvodnju prirodnih vina. Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Situacija u Hrvatskoj nažalost je tužna i poražavajuća. Gotovo cijela regija oko nas puno je progresivnija, a nažalost Hrvatska ne prati te trendove. Mi smo tu, zajedno s malom jezgrom vinara koji ipak rade na pravi način, trudimo se kroz suradnje i ovu vinoteku promovirati jednu drugačiju kulturu pristupa vinogradu i stvaranja samog vina. Nadamo se potaknuti veći broj hrvatskih vinarija da krenu u ovom smjeru. Šteta je da Hrvatska ne ide u tom smjeru, jer ima sve preduvjete i da bude lider na toj sceni.

Hrvatska, kao mala zemlja s puno malih vinarija i obiteljskih priča, ne treba ciljati na konkuriranje velikim vinskim regijama, već bi se trebala posvetiti svojoj jedinstvenosti. Ljudi vani jedva čekaju doći negdje i pronaći nešto unikatno, svojstveno samo za određen terroir, nešto što ne mogu pronaći nigdje drugdje.

• Tko uopće od hrvatskih vinara radi prirodna vina? Što vi mislite o njima?

Postoji nekoliko ključnih vinarija koje rade na ispravan način. Jedan od njih je Tomac, koji je prvi u Hrvatskoj počeo primjenjivati sustav biodinamičkih principa. Vinar Dimitrije Brečević koji stoji iza vinarije i brenda Piquentum – to su za mene prirodna vina kakvih bi trebala biti puna cijela Hrvatska.

Tu je i Clai, kultno ime u vinskim krugovima u Hrvatskoj, a imamo i jedan lijepi projekt u Primoštenu koji se zove Vinas Mora, hvale vrijedna priča. A tu je i nekoliko manjih, obiteljskih vinarija, poput obitelji Križ na Pelješcu.

Tako da, nije da se ništa ne događa, ali s obzirom na potencijal i trend vani, još smo jako daleko. No, nadamo se da će se to uskoro početi mijenjati.

• Kada i kako uživate u ovim vinima? Jesu li to ipak posebnije prilike?

Nina: Najdraži oblik uživanja u vinu je definitivno u društvu ljudi koji su jednako veliki zaljubljenici pa je cijeli proces jako meditativan i zanimljiv. No, jako uživam i pri vođenju edukativnih degustacija gdje iz prve ruke sudjelujem u procesu zaljubljivanja ljudi u ovaj divan svijet te njihovom prvom kontaktu s prirodnim vinima!

• Jednom kada ste se upoznali s ovim vinima, jeste li prestali piti ostala vina?

Nina: Kada jednom navikneš nepce na živa vina, njihovu višedimenzionalnost, jednostavno ti industrijska vina ne pružaju nikakvo zadovoljstvo. It’s a one way ticket!

Boris: Postoji tolika razlika između intenziteta u okusima i aromama, u ekspresiji vina, da naprosto jednom kada uđete u ovaj svijet, jednostavno se ne možete vratiti nazad. Razlika u užitku i intenzitetima je toliko velika da to više nema smisla. Ja više ne pijem vina iz drugog svijeta jer u njima više ne mogu naći užitak. Naravno, postoje i tu još uvijek vina koja su respektabilna, i tu se može popiti vino koje te neće ostaviti ravnodušnim.

• Koje su najpoznatije marke prirodnih vina?

Radikon, Prinčić, štajerci iz kruga Schmecke das Leben: Andreas Tscheppe, Werlitsch, Sepp Muster, Franz Strohmeier, zatim Milan Nestarec iz Češke te Gut Oggau i Meinklang.

• Kako planirate educirati i približavati široj publici ova vina i ovaj svijet?

Pripremamo jako puno toga. Za sada smo najviše komunicirali kroz društvene mreže, no planiramo proširiti program implementiranjem vinskih edukacija i degustacija, kao i organizacije evenata gostovanja vinara i slično. Vinoteka nam je primarno mjesto komunikacije i edukacije, dolaskom klijenata i našim pristupom nastojimo usmjeravati ljude. Imat ćemo i tasting programe, projekte s partnerima i vinarima, a krećemo već od ove jeseni. Želimo stvoriti novi val i novu scenu, da što više ljudi ima priliku upoznati se s ovim svijetom!

• Za kraj bismo vas zamolili, možete li izdvojiti nekoliko popularnih termina vinskog svijeta i objasniti nam što znače, kako bismo lakše razumijeli razgovore o vinu?

1. SPONTANA FERMENTACIJA – proces fermentacije obuhvaća pretvorbu soka u vino. Ako je fermentacija spontana to znači da ju provode divlji, autohtoni kvasci koji berbom grožđa dospijevaju u vinski podrum gdje se taj proces spontano odvija.

Foto: Martina Movrić