Nutricionistica nam je objasnila što je mikrobiom i kako majčino zdravlje u trudnoći utječe na zdravlje djeteta
Potpuno slobodno mogu izjaviti da je mikrobiom i primjena probiotika već neko vrijeme vruća tema! Mikrobiom definiramo kao skup mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse, gljivice i kvasce koji nastanjuju ljudsko tijelo. Naš crijevni, oralni, vaginalni, kožni mikrobiom sadržava oko 90% mikroorganizama više nego ljudski organizam stanica. Funkcija mikrobiote je modulacija imunološkog sustava, probava ugljikohidrata, vlakana i proteina, proizvodnja vitamina i nutrijenata (vitamin K, SCFA), te su odgovorni za kolonizacijsku rezistenciju i proizvodnju antimikrobnih spojeva.
S ciljem poboljšanja zdravlja i inkorporacije dobrih bakterija u naše tijelo učestala je i primjena probiotika, živih neštetnih mikroorganizama koji imaju pozitivan utjecaj na zdravlje domaćina kada se primjenjuju u dovoljnoj dozi.
Razvoj mikrobioma
Smatra se kako se mikrobiom svakoga od nas počinje razvijati još u majčinoj utrobi te se gradi do 3. godine djetetova života. Kvaliteta mikrobioma bebe ovisit će tako o sojevima prisutnim u majčinoj crijevnoj mikrobioti, načinu poroda, prvom kontaktu koža na kožu, dojenju te primjeni antibiotika u ranoj dobi. Nakon 3. godine života sve promjene u sastavu mikrobiote su uglavnom manje. Upravo zbog toga perinatalni period smatra se iznimno važnim periodom u kojemu se gradi dugoročno zdravlje djetetovog imunološkog sustava i probave.
Prehrana kao temelj zdravlja mikrobiote
Pravilna prehrana majke tijekom trudnoće povezana je s poželjnim sastavom mikrobiote u crijevima dojenčeta. Uvijek kažem kako je trudnica i majka ta koja njeguje i hrani svoj mikrobiom, kao što vrtlarica hrani svoj vrt.
Istraživanjima se pokazalo kako raznovrsna prehrana, koja uključuje vlakna, nezasićene masnoće i vitamine, povoljno utječe na kvalitetu mikrobioma dojenčenta. Kako trudnoća napreduje, tako se profil mikrobiote mijenja i poprima oblik mikrobiote slične onoj kod metaboličkog sindroma, ali promjena je uvijek u svrhu zaštite ploda te su blagi upalni procesi očekivani. Povišena razina progesterona povezuje s povišenom razinom Bifidobacterium, poželjne vrste bakterija u zdravog djeteta. S druge strane, niska prisutna razina Bifidobacterium i Lactobacillus vrste bakterija se povezuju s prijevremenim porodom.
Fermentirani mliječni proizvodi i fermentirano povrće obiluju dobrim bakterijama (kefir, jogurt, ukiseljena cikla ili krastavci, miso, tempeh). Indirektno, prebiotici, zdrave masnoće, vlakna, aminokiseline, vitamin A, vitamin D i mnogi drugi nutrijenti mogu pozitivno djelovati na mikrobiotu pružajući joj hranu za razvoj kultura.
S druge strane, nepovoljan učinak na mikrobiotu mogu imati prevelike količine dodanog šećera, rafinirani proizvodi te upotreba antibiotika. Uslijed terapije antibioticima, potrebno je i do 30 dana kako bi se mikrobiota ‘vratila’ u početno stanje. Svoju ulogu u njezi vrta, za vrtlaricu – majku, mogu imati i dodaci prehrani u obliku probiotika.
Proizvodi koji sadržavaju probiotičke sojeve
Tijekom trudnoće majci je potrebna podrška u stvaranju ravnoteže i raznovrsnosti mikrobiote. Smatra se da unos probiotika tijekom trudnoće, može utjecati na raznolikost mikrobioma djeteta. Vrsta Lactobacillus rhamnosus GG pokazala se posebno uspješnom u suplementaciji.
Prilikom odabira dodatka prehrani, valja obratiti pozornost na vrstu i količinu soja koji je prisutan u proizvodu, je li dodan u dovoljnoj dozi, prolaze li sojevi želučanu barijeru, koliko je proizvođač pouzdan te na čemu temelji svoje tvrdnje, provodi li kliničke studije na svojim gotovim proizvodima. Mnogo je uvjeta kako bi se oralna primjena probiotika očitovala u crijevima, no moja je preporuka koristit probiotik tijekom trudnoće, a posebice tijekom 3. tromjesečja. Bolji izbor će uvijek biti proizvod bez dodanih bojila, aditiva, konzervansa, dodanog šećera.
Povoljni učinci na zdravlje djece i majke
Posvećivanjem pažnje raznolikosti izvora probiotika već tijekom perinatalnog perioda, moguće je utjecati na rizik od razvoja alergija, poput ekcema, astme i alergija na hranu. Poželjni rodovi bakterija koji su obrnuto proporcionalno povezani s alergijama su rodovi Faecalibacterium, Akkermansia i Bifidobacterium, a bakterijski sojevi Clostridium ili Staphylococcus prisutni su dominantno u mikrobiomu s povećanim rizikom od alergija.
Alergijske bolesti poput ekcema izravno su povezane s neravnotežom između Th1 i Th2, koju potiče neravnoteža sojeva mikrobioma s rezultatom niskih razina Th1. Probiotici poput roda Lactobacillus i Bifidobacterium primjenjuju se kako bi povećali razine Th1, vraćajući ravnotežu s Th2 i time potiču normalan imunološki odgovor.
Pokazalo se kako djeca koja nemaju prisutne raznolike vrste poželjnih bakterija ili u kojih je prisutna neravnoteža vrsta bakterija, imaju veću mogućnost pretilosti u kasnijem razdoblju života. Osim toga, kvaliteta mikrobioma u perinatalnom periodu jedan je od čimbenika koji unaprijed određuje pojavnost gastrointestinalnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva, celijakije, ulceroznog kolitisa te kolika u dojenčadi. Pokazalo se kako profil mikrobioma može utjecati i na neurološko zdravlje, uključujući poremećaj iz spektra autizma.
I sama majka ili buduća majka ima benefite od ravnoteže crijevne mikroflore, uključujući smanjen rizik od konstipacija i povišenog tlaka u trudnoći kao i infekcija poput respiratornih viroza, streptokoka grupe B te urinarnih infekcija, koje često za trudnicu predstavljaju izazov.
Zaključak
Već i prije prve crtice na testu poželjno je uzeti u obzir važnost mikrobiote u općenitom zdravlju, osvijestiti svoj način prehrane i razmisliti o potencijalnim dodacima prehrani. Pravilnom prehranom i ciljanom suplementacijom probiotikom, potencijalno je moguće unaprijediti zdravlje djeteta i smanjiti rizike od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti već intrauterino.
Tekst: Mihaela Gulin Ćaleta, magistra nutricionizma
Foto: Pexels
