Ova nas je godina izazvala na svim poljima i iz temelja nam promijenila svakodnevicu. Već mjesecima pričamo o ‘novom normalnom’ iako se još uvijek na to privikavamo, a situacija u kojoj smo se našli dovela je do toga da tražimo neke nove načine na koje možemo podići svoju svakodnevicu na novu razinu. Jedna od stvari kojoj smo počeli sve više naginjati je svjesno razmišljanje o tome što jedemo pa je Slow Food pokret ponovno došao u fokus.
Prije pojave pandemije većina nas je živjela užurbanim tempom života koji nam često nije ostavljao dovoljno vremena da se posvetimo tome što jedemo. Hranu smo često kupovali usput, jeli s nogu i posezali za fast foodom koji je nam je često bio najjednostavnija opcija u užurbanoj svakodnevici. No, za vrijeme karantene, kad nam je dom postao mjesto gdje spavamo, živimo i radimo, počeli smo stvarati neke nove navike i rituale.
Mijenjamo svijest o hrani koju konzumiramo
Vrijeme smo iskoristili za učenje nekih novih stvari i vještina, a jedna od njih je kuhanje. Isprobavali smo tada nove recepte i shvatili da ne moramo biti vrhunski kuhari da bismo uživali u pripremanju jela kod kuće. Istovremeno, počeli smo više razmišljati o namirnicama koje biramo i počeli smo više uživati u hrani. Postalo nam je važno znati otkud dolazi hrana koju konzumiramo i više nego ikad prije pažnju smo usmjerili na lokalno i domaće.
U to vrijeme pokrenuta je i hvalevrijedna platforma Welovelocal.hr koja povezuje ljude koji mogu ponuditi svoje proizvode – hrvatske poljoprivrednike, uzgajivače, proizvođače, poduzetnike i prerađivače – s ljudima kojima su ti proizvodi potrebni. Cilj Welovelocal.hr platforme jest da mi kao kupci od kuće možemo kupiti kvalitetne domaće proizvode koji će nam biti dostavljeni u najkraćem roku, kako bi zadržali svježinu i kvalitetu.
Što je zapravo Slow Food?
Slow Food je pokret koji se pojavio 80-tih godina u Italiji kao direktan odgovor na fast food, a kroz godine se pretvorio u globalnu organizaciju u koju su danas uključeni milijuni ljudi u više od 160 zemalja diljem svijeta. Organizacija je osnovana kako bi spriječila nestajanje lokalnih prehrambenih kultura i tradicija, suzbila porast brzog života i borila se protiv sve manjeg interesa ljudi za hranom koju jedu, odakle ta hrana dolazi te kako ono što jedemo utječe na svijet oko nas.
Pristaše Slow Food pokreta vjeruju da je hrana povezana s mnogim drugim aspektima života, uključujući kulturu, politiku, poljoprivredu i okoliš, a polazi od toga da odabirom onoga što jedemo možemo zajednički utjecati na to kako se hrana uzgaja, proizvodi i distribuira te kao rezultat toga mijenjamo svijet.
Ciljevi Slow Fooda
Filozofija Slow Food pokreta može se sažeti u tri segmenta – dobro, čisto i pravedno, piše Hrvojka Becker, ing.prehrambeni tehnolog, za portal Zdrava prehrana. Dobro znači proizvesti hranu koja je kvalitetna, zdrava, svježa odnosno sezonska, bogata okusima i karakteristična za područje u kojem se konzumira; čisto znači proizvesti hranu na način koji ne šteti okolišu, ne ugrožava životinje i zdravlje ljudi; a pravedno znači proizvesti hranu prihvatljivog cjenovnog razreda za konzumente te omogućiti poštene platežne uvjete za male proizvođače hrane.
Pristaše Slow Food pokreta vjeruju da hranu treba uzgajati i kupovati lokalno, pripremiti s pažnjom i konzumirati s poštovanjem. Cilj je i očuvanje biološke raznolikosti jer se vjeruje da su globalizacija i industrijalizacija hrane rezultirali standardiziranjem okusa i uništavanjem mnogih sorti hrane. Slow Food se, dakle, protivi standardizaciji okusa, štiti kulturne identitete vezane uz hranu i gastronomske tradicije, čuva tehnike uzgoja i prerade hrane nasljeđene iz tradicije te štiti životinjske i biljne vrste.
Cijela svrha nastanka organizacije je motiviranje potrošača za preuzimanjem kontrole nad načinom svog života i jela te da u hrani uživamo svim osjetilima, a ne da ju samo ‘trpamo’ u sebe iz puke potrebe.
Uz proizvodnju, Slow Food pokret radi na očuvanju tradicionalnih recepata koje su nekada koristile naše bake i prabake, ali koji su prilagođeni dobu u kojem živimo. Dakle, cilj je jesti zdravo, autohtono i domaće, s korijenima u tradiciji.
