Nikita Glasnović kreativna je i svestrana Hrvatica rođena i odrasla u Švedskoj. Godinama je nizala zavidne uspjehe u taekwondou i živjela život profesionalne sportašice, podređen strogim rasporedima, treninzima i zdravoj prehrani. Nastupala je na Olimpijskim igrama, Svjetskim i Europskim prvenstvima, neko vrijeme predstavljajući Švedsku, a potom Hrvatsku. I dan danas uživa u sportu, no život joj je donio nove, zanimljive i nepredvidive izazove. Prepoznala je neke strasti koje zapravo cijeli život leže u njoj, te ih odlučila dublje istražiti.
Prošle godine započela je impresivan research projekt o voću, džemovima i sezonama, nazvan Sezona Preserves, a onda ju je posao ipak odveo u Švicarsku. Iako tamo radi full time job, svaki slobodan trenutak koristi za posjet Splitu i kuhanje džemova.
Nikitina Sezona pravi je primjer kako kvalitetan proizvod nastaje iz iskrene znatiželje, igre, ljubavi i hrabrosti za prihvaćanjem vlastitih ideja, makar se ponekad činile nerealnima. O čemu se točno radi i kako je nastajao cijeli projekt, Nikita nam je otkrila za vrijeme svog posljednjeg posjeta Splitu.
Sezona Preserves
Velik dio života posvetila si profesionalnom sportu, što uz sebe veže razna odricanja. Kada se razvila ljubav prema kuhanju?
Tako je, cijeli sam život bila u sportu i smatram da je jako bitno kada si u sportu da se i hraniš dobro. To ne znači da moraš imati i interes za kuhanje kao što sam ja imala, ali kod mene su i mama i tata jako voljeli kuhati, od kad sam bila mala uvijek sam kuhala i pomagala doma. Prije skoro 10 godina upoznala sam tadašnjeg partnera koji je kuhar, pa smo i zajedno razvijali duboki interes za kuhanje, namirnice i sezone, kvalitetnu hranu. Tu je postojala ne samo ljubav prema dobroj hrani, već je postalo najvažnije da se dobro jede. Kuhanje mi je na neki način postalo opuštanje i meditacija.
- Osim sporta i kuhanja, voliš i umjetnost – jesu li marmelade bile način da povežeš te svoje strasti?
Da, umjetnost mi je isto oduvijek bila velik interes, studirala sam i umjetnost, uvijek je bila prisutna. Mama je doma slikala, a i u meni je postojao taj umjetnički osjećaj. Vjerujem da je projekt Sezona uspio spojiti te dvije stvari, meni je bilo jako važno da je sam proizvod povezan s etiketama, puno sam razmišljala kako spojiti umjetnost, prijateljstva, znatiželju i ljubav prema namirnicama u jedan projekt. Na jednu malu teglicu na kojoj ni nema puno prostora, nije jednostavno za pokazati svoj identitet, ali mislim da je uspjelo i jako sam ponosna na to.
Kako je nastala ideja o Sezona Preserves marmeladama?
Cijeli ovaj projekt, ne samo marmelade nego i ovaj dio “preserving”, održavanje hrane dobrom kroz dulji period, uvijek mi je bilo jako interesantno. Zanimalo me kako se jelo prije, kada nije bilo frižidera i zamrzivača, kada nismo mogli kuhati na način na koji danas možemo. Bilo mi je zanimljivo kako i što su ljudi jeli, kakav su odnos imali sa sezonama.
Mislim da sam prije 5-6 godina počela pokušavati “sačuvati” divne sezonske namirnice koje sam otkrivala kada sam došla živjeti u Hrvatsku. Prije nego sam se preselila u Hrvatsku nisam bila toliko povezana sa sezonama. Tek kada sam namirnice počela nabavljati na splitskom pazaru shvatila sam što je kada u sezoni i kako sačuvati namirnice da ih možemo jesti i kada nisu u sezoni. Tek nakon dvije cijele godine počela sam razmišljati “ako jagode imam samo u 5. i 6. mjesecu – kako da ih jedem u 12. mjesecu?”
Prije toga, jela sam samo sezonske namirnice i sjećam se da mi je u 3. mjesecu znalo biti toliko dosadno, primjerice jela bih kupus po 3 mjeseca, uz krumpire i meso. Koliko god se trudila jesti sezonski, znalo je biti baš teško i zahtjevno.
I onda kada su došle prve jagode, bilo mi je jasno da moram naći način da ih jedem i kroz godinu. Prva ideja su mi bile marmelade, ali nisam htjela da budu previše slatke, pokušavala sam ih napraviti sa minimalno šećera, no opet, bilo me strah kvarenja. Nakon par godina prakse i isprobavanja, došla sam do dobrog omjera šećera i voća. Shvatila sam da je 10% šećera idealno, uloga šećera kao konzervansa je prisutna, a marmelada ne bude previše slatka.
Je li u planu povećavati proizvodnju i možda se širiti na tržište?
Ovo je za sada čisti research projekt. Kada sam počela ovo raditi, mislila sam da ću ostati živjeti u Hrvatskoj, ali posao me ipak odveo u Švicarsku. Marmelade su na neko vrijeme tako postale hobi. Iako bih voljela raditi sve, trenutno to moram staviti sa strane. No, trudim se održavati odnos s farmerima, s mojim prijateljima u poljima. Pokušavam se vraćati u Hrvatsku kad su najdivnije sezone.
Moja ideja je u početku bila da obrađujem voće i povrće tijekom cijele godine, da radim i slatke i slane stvari. Tako da, možda jednog dana, ali trenutno ne.
Što ti je sve ovaj projekt donio? Vjerujem kako si upoznala još zanimljivih ljudi i mjesta?
Bilo je divno upoznati takve ljude, a čim sam počela na Instagramu predstavljati brend i pričati o namirnicama, ljudi su mi se počeli javljati i pokazivali interes, neki su samnom dijelili lokacije farma sa odličnim namirnicama. Puno puta sam s prijateljima i razmijenila proizvode, ja bih donijela džem, netko bi meni dao med, krumpire.. Jako je romantično kako se to sve može funkcionirati, i upravo je to u srcu projekta.
Upoznala sam divne ljude i van Splita, primjerice obitelj koja u Vrgorcu uzgaja jagode, zatim obitelj koja ima trešnje i smokve, pa sve divne bakice na pazaru u Splitu. Vlado i Ankica koji imaju polje na Mejama u Splitu, ljudi su stvarno divni i velikodušni. A naravno, tu su i ljudi kojima se sviđa proizvod i koji vole iste stvari kao i ja, pa i tu bude prekrasnih razgovora.
Kako i samo ime kaže, namirnice za nova izdanja marmelada biraš sezonski. No, voće spajaš sa zanimljivim okusima poput timjana, kamilice, cvijeta divljeg koromača. Kako izgleda proces isprobavanja kombinacija okusa?
Ove kombinacije su jako spontane. Ne želim miješati previše voća, volim čiste okuse, ali neke stvari su jednostavno bolje kada su spojene s nečime – a vjerujem i da je lijepo probati nešto što ne očekuješ. Primjerice, trešnja i kamilica, zatim šljiva i timjan – šljive sam uvijek voljela jesti uz sir, a i timjan paše uz sir. Jednom sam prilikom brala i sušila timjan, pa kada sam kuhala šljive odlučila sam dodati malo suhog timjana. Jako mi se svidio okus.
Što se tiče divljeg koromača, on raste u isto vrijeme kada i breskve. Breskve i marelice su iznimno slatke, iako su jako ukusne, htjela sam malo razbiti tu slatkoću. Jednog sam se dana vozila prema doma na skuteru s breskvama i ugledala cvjetove divljeg koromača. Ja ga obožavam, i inače ga u šetnji znam ubrati i jesti. Podsjeća me na djetinjstvo, odrasla sam u Švedskoj gdje postoji slatkiš koji me baš podsjeća na okus cvijeta koromača. Pomislila sam – što bi bilo da dodam cvijet koromača u džem od breskva? Probala sam i bilo mi je toliko lijepo – nisam znala hoće li se i drugima svidjeti, kombinacija je pomalo neočekivana, ali prošlo je odlično.
U neke se kombinacije i ne treba previše petljati, volim i klasične kombinacije, pa tako primjerice jagode kombiniram uz vaniliju!
Što te u ovom projektu najviše veseli i ispunjava?
Puno me veseli i ispunjava cijeli ovaj projekt. Volim upoznavati ljude, volim brati voće, volim to iščekivanje cijele godine da dođe sezona nekog voća. Obožavam i proces kuhanja i transformacije namirnice u proizvod. Nadam se da ću uvijek moći djeliti to s drugima.
Foto: Prosper Filipović
Grafičko oblikovanje: Neva Zidić
Ilustracije za Sezona Preserves: Ena Čuček
