S hladnijim danima i početkom jeseni sve više ljudi kreće u šumu u potragu za gljivama. Savršena je to prilika za spojiti ugodnu šetnju, boravak u prirodi i opremiti se svime potrebnim za bogatu večeru. Mi vam donosimo kratki vodič u kojem je sve što trebate znati prije nego krenete u branje gljiva.
Sezona gljiva
Gljive se mogu brati gotovo cijelo ljeto, ali najviše gljiva nalazi se u jesenskim mjesecima. S obzirom na količinu kiše u posljednje vrijeme, trenutno je sam vrhunac sezone gljivarenja. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj postoji oko 4500 vrsta gljiva, a tijekom berbe morate biti iznimno oprezni i pronaći one prave. Ako nise sigurni u svoje poznavanje gljiva, dobro je uvijek ili s nekime tko ih poznaje bolje od vas. Osnova kod branja gljiva je branje isključivo onih za koje ste 100% sigurni da su jestive.
Najbolje lokacije za branje gljiva pronaći ćete na hladnim i vlažnim područjima. Unutrašnjost Hrvatske, Gorski Kotar, okolica Zagreba ili Slavonske šume dom su brojnim šumskim gljivama. Iako se mogu brati u svako doba dana, najbolje ih je brati ili u rano jutro nakon kiše, ili u sumrak, kada ćete ih pronaći najviše. Naravno, ako znate da je neko područje iznimno popularno za gljivarenje, krenite ranije da uberete što više.
Najpopularnije gljive u Hrvatskoj
Ako se odlučite za branje na jesen u šumi možete pronaći svašta. Pravi vrganji, sunčanice, gomoljače, golubovače, srnjače, bukovače, crne trube. Osim da obratite pažnju na gljive koje ćete tražiti na jesen, postoji još nekoliko pravila kojih se trebate držati. Prije samog branja morate izvaditi dozvolu koja je besplatna, a to možete napraviti ovdje. Dnevno smijete ubrati do tri kilograma gljiva, a ako usput berete i kestene, njih smijete nabrati do 10 kilograma dnevno. Čak 350 vrsta gljiva je zaštićeno i zabranjeno ih je brati. Dozvola za branje gljiva vrijedi vam cijelu kalendarsku godinu, a bez nje riskirate kaznu i do 1000 eura.
Gomoljače, među koje spadaju intenzivni tartufi, beru se u jesen i zimu. Na našem području nalazimo ih najviše u Istri, gdje je gastronomija s ovim gljivama podignuta na visoku razinu. Specifičan i intenzivan okus, bogati proteinima i vlaknima savršeno se spajaju s umacima, tjesteninama i mesom.
Vrganj je vječni klasik. Ima bijelo okruglo tijelo sa smeđim klobukom, pun je bjelančevina, minerala i vitamina. Sve do listopada ih možete naći u unutrašnjosti Hrvatske. Vrganj se u gastronomiji koristi na razne načine, od umaka i prženja svježe gljive do sušenja i konzerviranja kako bi se koristili cijelu godinu.
Sunčanica naizgled liči na suncobran, a ako ima mekani prsten, znat ćete da je sigurno prava i jestiva. Velika bijela gljiva često se peče poput pljeskavice i koristi kao zamjena za meso u burgeru. Bukovača raste pod starim bukvama, vrbama i jablanima. Raste u kasnu jesen, pa je idealna za vrijeme kada sezona drugih gljiva već završi.
Što skuhati od gljiva koje uberete?
Kada dođete kući s punom košarom šumskog blaga najbolje je iskoristiti ih odmah. Recepata s gljivama je mnogo. Od kremastih juha s vrganjima, umaka, pesta do rižota s drugim povrćem. Svježe gljive možete dodati i sirove u salate ili popržiti pa iskoristiti kao zamjenu za meso. Jedan od najpoznatijih recepata je svakako famozni kremasti rižoto od vrganja, a mi vam donosimo recept.
Oko 300 grama svježih vrganja očistite i narežete na ploške. Trebat će vam i 2 luka i 2 režnja češnjaka koje također trebate nasjeckati na sitne komadiće. Na zagrijanoj tavi dinstajte rižu i luk na 30 grama maslaca i podlite decilitrom vina. Za to vrijeme skuhajte povrtni temeljac koji ćete dodati u prodinstanu rižu. U drugoj tavi na maslacu popržite vrganje dok ne puste vodu. Kada voda počne isparavati, dodajte češnjak, promiješajte i maknite s vatre.
Kada je riža na pola kuhana, dodajte vrganje, miješajte i kuhajte dok riža nije gotova. Za dodatnu kremoznost dodajte kockicu maslaca i uživajte u ovom pravom jesenskom ručku.
