Ako vam kuhinja pruža bijeg od realnosti, vrijeme je da saznate više o kulinarskoj terapiji!

Vrijeme u karanteni mnogi su iskoristili za učenje ili usavršavanje nekih novih vještina, a jedna od tih stvari je i kuhanje. Užurbana svakodnevica mnogima dosad nije ostavljala dovoljno slobodnog vremena koje bismo provodili u kuhinji pa je ovo bila idealna prilika za isprobavanje svih onih recepata koje smo negdje sačuvali, ali nikako da im se posvetimo. No, jeste li znali da kuhanje može biti i odličan alat za smirivanje misli i da, poput terapije plesom, terapije igrom i umjetničke terapije, postoji i kulinarska terapija?

Što je kulinarska terapija?

Prema Michaelu Kocetu, profesoru na koledžu Chicago School of Professional Psychology, kulinarska terapija je terapijska tehnika koja koristi kulinarsvo, kuhanje, gastronomiju i osobni, kulturni i obiteljski odnos pojedinca s hranom za rješavanje emocionalnih i psiholoških problema s kojima se suočavamo. Drugim riječima, kroz kuhanje možemo naučiti neke lekcije i vještine koje nam mogu pomoći u svakodnevnom životu. Uključuje rješavanje problema, dobro upravljanje vremenom, komunikaciju, timski rad i mindfulness (pomnost), prirodnu sposobnost svakog čovjeka da bude svjestan svega što se događa u sadašnjem trenutku i da to može prihvatiti sa suosjećanjem, odnosno na miran i opušten način. Sve te stvari nam mogu pomoći da budemo prizemljeniji, sretniji i manje anksiozni, tvrdi kulinarska terapeutkinja Julie Ohana.

Kada se prakticira često i u kombinaciji s konceptom mindful eating, metodom koja potiče stvaranje novog emocionalnog obrasca kad je u pitanju hrana i čijim prakticiranjem možemo potpuno uživati u hrani i osjećati se dobro, kulinarska terapija nam može pomoći da se osjećamo ispunjenije i samopouzdanije.

Poanta kulinarske terapije jest živjeti u trenutku. Kada kuhamo, trebali bismo biti usredotočeni samo na to i na sve one okuse koje stvaramo, bez da nam misli bježe na svakodnevne brige i probleme. S obzirom da kuhanje zahtjeva našu potpunu pažnju, to ne bi trebalo biti tako teško. Nemojte žuriti čak ni kada radite najobičniji sendvič. Obratite pozornost na sve, od rezanja kruha i stavljanja namaza na šnitu pa sve do serviranja sendviča na tanjur. Važan korak je i pažljivo čitanje recepta i pripremanje svih sastojaka prije nego krenete kuhati. Radi se o konceptu mise en place (u prijevodu: sve na svojem mjestu), poznatom francuskom kulinarskom izrazu koji podrazumijeva pripremu i organizaciju namirnica, pribora i posuđa prije samog kuhanja. Na taj način nećete trčati okolo po kuhinji u potrazi za onime što vam treba i bit ćete fokusiraniji, a i kuhanje će imati veći terapeutski učinak.

Lekcije iz kuhanja primijenite izvan kuhinje

Kuhanje gradira do oblika terapije onda kada ste u stanju naučene lekcije u kuhinji primijetiti u svom životu. Recimo, koncept mise en place u suštini se svodi na to da jedan zadatak podijelimo u više manjih zadataka kako nam sve odjednom ne bi bilo previše. Stručnjaci tvrde da taj koncept možemo primijeniti i na druge stvari u životu, kao što je na primjer odugovlačenje. Mnoge stvari često odugovlačimo zbog straha ili osjećaja da nam je to trenutno previše posla, a na ovaj način ćemo smanjiti tu anksioznost.

Kuhanje također može oblikovati naš pristup neuspjehu. Kada kuhamo, a jelo ne ispadne baš dobro, na to ne bismo trebali gledati kao na neuspjeh, već kao priliku za rast i poboljšanje. Važno je razmisliti što možemo naučiti iz negativne situacije i što ćemo idući put napraviti drugačije kako se to ne bi ponovilo.

Kako kod kuće vježbati mindful cooking?

Dakle, mindful cookingom želimo se dovesti u potpunu povezanost s trenutkom i tako pročistiti um od svih dnevnih obaveza, zadataka i briga koje nas tište. Uz to, mindful cooking pomoći će nam napraviti preokret u prehrambenim navikama i našem odnosu prema hrani, prema sebi i prema drugima. U nastavku donosimo savjete stručnjaka kako vježbati mindful cooking i kulinarsku terapiju kod kuće.

1. Odaberite jednostavan recept sa sastojcima i namirnicama koje su vam poznate. Čak i rezanje povrća za salatu može biti dobar početak.
2. Neka pripremanje jela bude pozitivno iskustvo. Nemojte se upuštati u kuhanje ako nemate dovoljno slobodnog vremena i prostora. Pripremite sve sastojke unaprijed kako biste smanjili stres.
3. Zabavite se i budite kreativni – poanta nije da sve ispadne savršeno. Pustite si omiljenu glazbu i uživajte.
4. Uvijek budite zadovoljni time što ste pokušali nešto napraviti. Ako jelo ne ispadne dobro, nema veze, napravite ga ponovno. Isprobavajte nove stvari i recepte, riskirajte i učite.
5. Kada će trenutna situacija to dozvoliti, pozovite svoje prijatelje na večeru i poslužite im nešto što se sami pripremili. Uživajte u trenutku i budite ponosni na sebe i trud koji ste uložili.
6. Nakon mindful cookinga, vrijeme je za mindful eating. Polako uživajte u hrani koju ste sami pripremili i svim njenim mirisima i okusima.
7. Na kraju, zapamtite da je nemoguće svako jelo skuhati i jesi na ovaj način – i to je u redu. Mindful eating je i onda kad ste svjesni toga da jedete na brzinu.

Foto: Unsplash, IMDb