Konzumiranje cvijeća je tradicija stara nekoliko tisuća godina. U mnogim jelima Bliskog Istoka i Perzije koristile su se latice ruže i naranče. Cvijet trešnje i krizanteme je bio popularan u Japanu. Latice karanfila su bile dio sastava poznatog francuskog likera Chartreuse čiji se recept držao u tajni, a maslačak se spominje u Starom Zavjetu kao gorak začin.
U našoj kuhinji također već koristimo cvijeće: to su artičoka, brokula, cvjetača, cvjetovi tikvica, salata od maslačka i mnogo toga. Osim što cvijeće krasi vaše vrtove, može krasiti i vaše stolove. Cvijeće poput ljubičica ili jorgovana može poslužiti kao šaren i fin ukras za vaše deserte.
Poznato je da cvijeće pozitivno utječe na raspoloženje i općenito na emocionalno stanje čovjeka. Cvijet ruže pomaže radu jetre i crijeva. Kamilica ublažava stres i osnažuje imunitet. Begonija eliminira toksine i čisti jetru. Krizanteme liječe gripu i prehladu. Valerijana smiruje i olakšava nesanicu. Kadifica je poznata po svojim antiseptičkim i anti-gljivičnim svojstvima i koristi se u homeopatskoj i konvencionalnoj medicini za brže zacjeljivanje rana. Neven ublažava menstrualne bolove, tonzilitis i bolove u grlu. Potočarka, koja ima antivirusna i antibakterijska svojstva, lijeći prehladu, respiratorne infekcije i bolesti urinarnog trakta. Cvijeće šljive se koristi za liječene kašlja, bolesti pluća i dijareje.
Pazite da cvijeće koje ćete brati bude bio – znači da bude daleko od prometnica, nekakvih tvornica, daleko od prskanih bašća i slično. U naše vrijeme za uzgoj cvijeća široko se koriste pesticidi zbog toga je najbolje da sami uberete ono cvijeće za koje ste sigurni da je domaće, kao što sam ja išla kod mame na brdo. Nemojte konzumirati cvijeće iz cvjećarne!
Kažu da je najbolje cvijeće brati rano ujutro ili navečer, kada je sadržaj vode u njemu velik. Odaberite cvijeće koje se tek otvorilo i izgleda živo i zdravo, a izbjegavajte cvijeće koje izgleda bolesno ili koje su jele bube.
Dobro ga operite, tako da ga nježno uronite u posudu sa slanom vodom. Ako želite „oživiti“ cvijeće, uronite ga u posudu sa ledenom vodom na 30-60 sekundi. Nakon toga, osušite ga na papirnatom ručniku. Ako želite cvijeće ostaviti za kasnije, stavite cijele cvjetove u staklenku sa vodom i spremite ga u hladnjak.
Cvijeće je predivan ukras za bilo kakvo jelo, ali što je sa njegovim okusom?
Cvijeće graha ima slatkasti okus i miris graha. Dragoljub ima predivan ljutkasti okus, kao i potočarka. Boražina ima okus krastavca, dok maćuhica ima nježan okus zimzelene biljke. Ljubičice, ruže i lavanda daju salatama i desertima slatkasti okus. Žarko žuti neven može zamijeniti šafran. Ako sumnjate koji okus ima cvijeće najbolje da ga probate – ali se najprije uvjerite da ono nije otrovno.
Priprema jestivog cvijeća:
Trebat će vam: jestivo cvijeće, voda, sol, salvete ili kuhinjski ručnik, 1 bjelanjak, slikarski tanji kist, kristal šećer ili šećer u prahu. Postupak je sljedeći:
U jednoj posudi napravite mješavinu tople vode i malo soli. Cvijeće uronite u vodu pa ga zatim položite na papir i ostavite ga da se malo posuši. Možda svega 15-ak minuta. Bjelanjak istucite vilicom sve dok se ne počne pjeniti. Slikarskim kistom premažite cvijeće, pospite po njemu šećer i stavite ga na novi papir da ponovno suši. Ovdje će mu trebati nekoliko sati – zavisi o temperaturi prostorije gdje se suši. Ukrasite njime željeno jelo.
Više na domacica.com.hr
