Etnografski muzej u suradnji s Martinom Reljanovićem i Gljivarskim društvom Kamilo Blagaić, 22. travnja, na Dan planete Zemlje i u sklopu izložbe Lica Gladi organizirao je izlet u prirodu (šuma kod Volavja) i radionicu branja samoniklog bilja.
Radionica branja samoniklog bilja
Vesna Dujlović, predsjednica Gljivarskog društva Kamilo Blagaić, tijekom šetnje šumom uputila je posjetitelje u tajne samoniklog bilja pa su posjetitelji tako pronašli medvjeđi luk, štavelj, koprivu, mrtvu koprivu, ljubičice, praseće zelje, bljušt, vlasac, češnjaču, šumsku mišjakinju, jaglac, hmelj, dobričicu, šumsku jagodu, trputac, paprat, priljepaču (ljepljivu bročiku), plućnjak i maslačak. Nakon šetnje, priređena je izložba ubranog samoniklog bilja uz stručno predavanje.
Uživanje se u bogatom šumskom ulovu
Po povratku u dom, bogati šumski ulov Martin je pripremio u vegetarijanskom gljivarskom kotliću. Uživalo se i u fritaji od koprive, te namazu i kruhu od medvjeđeg luka.
Ideja i koncept, suradnja s Etnografskim muzejom, međugeneracijski spoj i spoj komplementarnih znanja i iskustva – obitelj i prijatelji, priroda i društvo, hrana i učenje, zabava i dobra vibra. Sve je bilo tu, podijelila je Nina, polaznica radionice.
Sve u svemu prekrasno proveden dan u prirodi!
Martin Reljanović se kuhanjem bavi 15 godina, to mu je strast koja je proizašla iz ljubavi prema hrani, istraživanju namirnica i različitih stilova prehrana i svjetskih kuhinja. Po zanimanju je morski biolog i inženjer ribarstva i lovstva te voli provoditi vrijeme istražujući ljepote prirodnog svijeta Hrvatske. Osim kuhanjem, Martin se bavi i glazbom pod umjetničkim imenom Bunú. Njegova glazba spaja ljubav prema prirodi, energiji i životu. Ako bi Martina trebali opisati sa samo tri riječi one bi bile: hrana, priroda i muzika.
Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” iz Zagreba je neprofitna udruga i najstarije takvo društvo u Republici Hrvatskoj. Ono okuplja ljubitelje prirode i gljiva te poznate znanstveno-stručne djelatnike iz područja gljivarstva. Vesna Dujlović, predsjednica društva, voli prirodu i uživa u branju gljiva, samoniklog, jestivog i ljekovitog bilja. Svoja znanja i iskustva rado dijeli mladima putem predavanja, radionica i organiziranih izleta.
Radionica je dio projekta Etnografskog muzeja Lica gladi . Cilj projekta Lica gladi je podizanje svijesti o problemu gladi, ali i poremećaja prehrane te važnosti pripreme uravnoteženih obroka za sve dobne skupine, osobito djece i mladih. U vremenu kada se na svjetskoj razini osmišljavaju strategije borbe protiv gladi i njezina postojanja, autorice izložbom žele osvijestiti glad, ponajprije onu nametnutu, ali i onu samonametnutu.
Dođite u Etnografski muzej i pogledajte izložbu Lica gladi, jer kakva su vremena, nikada ne znate bi li vam ovo dragocjeno znanje možda nekada i spasilo život!
Foto: Leonarda Novoselić
