Iva Janeš pripema jednu super vege kuharicu. Koja ne samo da je zdrava i jednostavna, već se pripremala u suradnji s nutricionistkinjom. Bavljenje vlastitom prehranom, izdvajanje vremena za kuhanje i planiranje namirnica vodi nas k samima sebi. Radi bazu za svakodnevni život, pa kada poravna nas same, pomaže dalje svima onima koji se nalaze u našoj blizini. Vege prehrana nije bauk. Nije komplicirana, donosi više okusa nego što možete zamisliti, a iako će se velika većina okrenuti purici i mlincima za blagdane, mi smo uživali pripremajući nešto puno posebnije. Kada završite s pregledavanjem fotografija, svaka riječ bit će suvišna.
Vege blagdani
Je li danas teško živjeti/jesti zdravo?
Kratko i jasno NE. Danas je to vrlo jednostavno i povoljno, no zahtjeva samo „malo veći“ angažman pri nabavci hrane. Danas više nego ikad upravo je nužno jesti zdravo, preskupa je cijena koja se plaća za drugačiji izbor. Povezivanje s malim, kontroliranim proizvođačima danas je doista jednostavno. Kao npr. odlaskom na Mali plac i slična druženja. Čak su i “veliki” prepoznali potrebu za zdravom biljnom hranom pa se sada po povoljnim cijenama može pronaći mnogo toga i u običnim dućanima.
Nova zdrava kuharica
Kako si došla na ideju osmišljavanja vege kuharice?
Tematika je opsežna, stručne literature na Hrvatskom jeziku nedostaje, stoga smo nutricionistica Ivana Šimić i ja odlučile napraviti Kuharicu riznicu. Knjigu koja sadrži sve potrebne informacije za odgovorno roditeljstvo, praktične primjere i savjete, jednostavne hranjive recepte i jelovnike za sve dobne skupine. To će poslužiti i obrazovnim institucijama, ali prvenstveno cijeloj obitelji. Tu će se naći Školica zamjene za jaja, sir i mlijeko u ništa manje ukusnoj biljnoj hranjivoj varijanti, što će svakako pomoći i mnogim alergičarima. Primjeri dnevnih jelovnika, mnogo tradicionalnih recepata, kako iskoristiti jednu namirnicu na više načina, trikovi za što bolje planiranje obroka, sve popraćeno energetskim vrijednostima.
Koje su prednosti biljne prehrane?
Često se spominje kako je biljna prehrana isključiva jer ne podrazumjeva namirnice životinjskog porijekla. No, oni koji su se upustili u takav način prehrane, radije bi je okarakterizirali kao prehranu koja uključuje i podsjeća na puno dostupnih, ali neopravdano zanemarenih namirnica. Konzumacija mahunarki, kao i korjenastog povrća konstatno se smanjuje, a svjedoci smo i poražavajuće statisitke o konzumaciji voća i povrća kod djece.
Kako kod nas tako i u svijetu. Ispitivanje prehrambenih navika djece u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj u sklopu projekta Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi pokazalo je sljedeće. 66 % učenika i učenica ne jede voće svaki dan, 76 % učenika i učenica ne jede povrće svaki dan.
Uz činjenicu da je danas broj pretile, a pritom nutritivno pothranjene djece u porastu, cjelovita biljna prehrana pruža suprotno navedenom. Upravo je konzumacija voća i povrća povezana s manjim rizikom od razvoja kroničnih bolesti kasnije tijekom života. Rano djetinjstvo predstavlja kritično razdoblje za uspostavljanje prehrambenih navika u djece i obitelj tu ima primarnu ulogu.
Zdrava prehrana i djeca
Sviđa mi se kada pričaš o ‘korijenu doma’, činjenici da sve kreće od tamo… Ta riječ se može primjeniti na više toga u životu, no na što točno misliš kada govorimo o hrani?
Hrana je usko povezana sa svakim segmentom našeg dnevnog života. Ono što unosimo u naše tijelo postaje dio nas, iz toga se gradimo ili rušimo. Hranu također povezujemo sa domom i sjećanjima. Upravo zato najveći naglasak stavljam na početak života na što zdraviji način. Okusi i navike se grade te uče. Kao što djecu i sebe učimo svemu potrebnom za život, tako ih učimo i o navikama prehrane. Ono što moj suprug i ja želimo dati našem djetetu kroz ovaj odabir je upravo taj jedan zdravi i nježniji korijen kojem će se uvijek moći vratiti. Volimo reći da mi naše dijete odgajamo na „nježniji način“.
Ovo smo kuhali…
Što si nam sve pripremila za blagdanski menu?
Na papir sam stavila 10 različitih menua, u šali često kažem “da danas krenem kuhat, do kraja stogodišnjeg života ne bih završila sve recepte koje želim probat”. Izbor sam teška srca suzila na: čufte od leće u saftu s vinom, njoke od prosa (zaboravila skuhat za snimanje haha). Zatim zimska Welingnton pita, složenac od proklijane heljde i marinirane cikle, zimska salata s narom i koromačem. Tu su i burgeri od azuki graha na pita kruhu, pečeni aromatčni batat i jabuka i tartar umak od rižinog vrhnja.
Koliko je trajala sama priprema?
Kad vam kažem da uopće nije trajalo dugo sigurno ćete se začuditi. Jedna od tema naše kuharice je kako dobrom pripremom lako uštedijeti na vremenu provedenom u kuhinji. Sve navedeno je bilo gotovo za cca. 1 sat, pri čemu ne računam pripremu koju sam radila večer prije. Čufte i njoke su idelana razbibiriga nedjeljom, kada ih pripremam veću količinu i samo ‘tutnem’ u škrinju. Heljda sama sebe klija preko noći, ciklu mariniram večer prije, welingtonica se također može napraviti dan ranije. Samo ju samo ispečete kad za to dođe vrijeme, a višak nadjeva može poslužiti za npr. rižoto. Burgeri su kategorija kao čufte, imala sam ih u škrinji od prošlotjednog ručka, a batat se peče puno krače nego krumpir. I woooula!
Od slanog do slatkog…
Možemo li ove recepte također pronaći u kuharici?
Da, svi recepti su uvršteni u kuharicu, a još bitnija činjenica je da su ih degustirali mnogi veliki i mali zadovoljni gurmani.
Gdje se sve opskrbljuješ zdravim namirnicama?
Najviše kupujem od malih, lokalnih eko proizvođača i čest sam gost Malog placa. Koji je kao platforma jednostavno sjajan jer na jednom mjestu okuplja veliki broj domaćih OPG-ova i stalno otkriva neke nove zanimljive proizvođače. Tamo ih možete osobno upoznati i popričati s njima o njihovom načinu uzgoja/proizvodnje te istražiti i kušati njihove proizvode.
Često možete otkriti i namirnice za koje niste ni znali da postoje, a kamoli da se uzgajaju u Hrvatskoj. Nekako najviše volim taj osobni pristup koji se i dalje održava bez obzira na sve online mogućnosti, a sami odlazak tamo je svojevrsan ritual posvećivanja vremena hrani. Naravno, mali eko proizvođači sve češće uvode opciju dostave svojih proizvoda na kućni prag, koju također ponekad koristim.
Sve što ne uspijem nabaviti od “malih” kupujem u većim dućanima čiji je veganski asortiman sve širi, kao i u dućanima zdrave hrane koji su sve brojniji. Uz malo snalažljivosti često uhvatim i dobre popuste na zdravu hranu pa pratim svoje omiljene dućane online. Isto tako imam divan odnos sa curama na Zelenom životu vege mama, moje grupe na Facebooku. To je edukacijaka postaja i miran virtualni dom nas mnogih biljoljuba, gdje si razmjenjujemo zimnice, sezonsko voće i povrće, orašide.
Woooula!
Imaš kćer Millu, osim toga, baviš se i vege prehranom kod djece. Koliko teško ili lako ti je bilo naviknuti nju na zdravu prehranu?
Vrlo lako jer matematika je jednostavna. Upravo mi, roditelji, moramo biti primjer našoj djeci. Često roditelji žele zdravo hraniti dijete, ali ne žele mijenjati svoje loše navike. Djeca nas gledaju i uče od nas. Pritisak na dijete da silom jede voće i povrće neće dati pozitivan efekt za razliku od poticajne okoline koja bi trebala biti dobar primjer svakom djetetu.
Generalno smo svi zaboravili da postoji put od „polja do stola“, hrana nam postaje upakirani proizvod. Milla je uključena u pripremu hrane sukladno njenoj dobi kako bi dobila taj osjećaj da obrok nije proizvod koji magično stigne na stol. Njegujemo tradiciju da jedemo zajedno te da svi jedemo istu hranu. Također, njoj je bitno samo ono što se događa u našem domu i koje navike mi gajimo. U vrtićkoj grupi je jedina na biljnoj prehrani i to nije nikakav problem, vrlo je samosvjesna. To smo postigli time što smo joj iskreno rekli “tko je” meso i kako se do njega dolazi, uz činjenicu da živi uz pse pa su oni poslužili kao jednostavan primjer povezivanja. Bonus je i činjenica da hrana koju jedemo ima fantastičan okus, miris i izgled.
Imaš li savjet za roditelje koji se brinu da je isto naprosto prekomplicirano?
Doista nije, sve novo nam se čini upravo tako, no činjenica je da biljna prehrana otvara potpuno nove vidike, okuse i kretivnost. Priprema svakodnevnih jela uopće ne traži puno vremena, bitno je obnoviti ili nadograditi znanje o hrani koja je oduvijek prisutna i primarna. Proces učenja nikad ne staje, dapače znanje je naša sigurnost uz puno ljubavi i smjeha koji su kao voda za naše „korjenčiće“.
Iva Janeš
Ivine zdrave recepte uskoro ćete moći pratiti i na stranici Malog placa za koji će ih pripremati jednom mjesečno.
Foto: Sanja Jagatić
