U bečkoj Galeriji DIT. uz predstavljanje publikacije Atlas manjega svijeta otvorena je inauguralna izložba novih umjetničkih djela Zlatana Vehabovića, u organizaciji umjetničke platforme Nomad zajedno s partnerima editions of solidarity & care i Artupunkturom.
Atlas manjega svijeta nastao je u nakladi zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, a uz predstavljanje ove vrlo osobne publikacije koja se referira na bogatu kulturološku, muzejsku i arhivsku baštinu, uzvanici su mogli, u prisustvu autora, neposredno doživjeti i njegova nova djela. Vehabović, umjetnik u zbirci Albertine Modern u Beču, predstavio je svoje prve kolaže u karijeri, te su u samom predstavljanju sudjelovale i kustosice Adriana Belay i Nicole Sheyerer.
“Od 2019.godine Zlatan Vehabović radi na svom ciklusu radova crpeći inspiraciju ne samo u postavu, već i povijesti te fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta, Vehabović je upoznao bogatstvo repozitorija muzeja, ali i imao jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet. Rezultat je izložba Atlas manjeg svijeta gdje autor kroz formu kolaža nudi potpuno originalno čitanje fundusa najvećeg hrvatskog muzeja. Interpretacijom manje poznatih radova, arhivskog materijala, kao i fotografija hrvatskih umjetničkih velikana, ova izložba nudi istovremena čitanja više suprotstavljenih motiva. Stoga važnost ove izložbe leži i u njezinoj povijesnosti gdje nastaje kao hommage, a postaje simbolom novog vremena i čitanja koliko Vehabovićeva stvaralaštva, tako i Muzeja za umjetnost i obrt”, istaknula je kustosica Belay.
“U zbirci Muzeja susretao sam se s različitim artefaktima, sa slikama, ali i sa skulpturama i trodimenzionalnim predmetima. Kako bih mogao slikati slike, raditi s plošnim materijalom, posegnuo sam za digitalnim foto arhivom muzeja. Raznoliku sam zbirku tako sveo na dvodimenzionalne činjenice, podredio sam je, pod navodnicima, svojim vlastitim potrebama. Moj je senzibilitet određivao što će se s čime spojiti, pa je usput sigurno i odao što o tom materijalu mislim. Nipošto nije slučajno da se Vulpeov dizajn susreće s Grčevićevom fotografijom, da je mali Chromosov ličilac u dosluhu s malim gibonima iz zoološkog vrta. I da se sve to zbiva pred nekim „slajdom“ koji prikazuje šumu u snijegu. Zašto sve to skupa koegzistira, na to nemam jasan i izravan odgovor. Mogu međutim reći da je u tom cijelom kreativnom procesu primarno bilo odbacivanje, a ne prihvaćanje. Materijal je izvirao iz kaosa te vlastitom inercijom sugerirao kontraste koji su čekali moju prosudbu”, objasnio je sam umjetnik na otvorenju.
