Journal intervju: Priča o obitelji koja već jedno stoljeće izrađuje predivne predmete od bračkog kamena

U zagrljaju čarobnih uvala i borovih grana smjestio se otok Brač. Jedan od najljepših hrvatskih otoka smješten između Splita i Hvara, svjetsku je slavu stekao zahvaljujući plaži Zlatni rat. No osim što se na njemu nalazi jedna od najpoznatijih plaža u Hrvatskoj, Brač je i otok bijelog kamena. Predivna je to priča o odnosu između Bračana i bračkog kamena koja traje od najstarijih vremena. Bračani se prema njemu odnose s poštovanjem i zahvalnošću.

Brački kamen – otočno blago 

O njegovoj važnosti i kvaliteti govori i činjenica da je brački kamen korišten za gradnju mnogih znamenitih građevina u Hrvatskoj i u svijetu. Jedna od istaknutijih je svakako Dioklecijanova palača koja se nalazi u samom srcu Splita.

Od tih dana kroz generacije najboljih klesara živi klesarstvo i obrada kamena na otoku Braču. Tome u prilog ide i činjenica da je tamošnja Klesarska škola, smještena u mjestu Pučišćima, najstarija takva ustanova u Europi. U njoj je stasalo stotine vrhunskih majstora, a mnoge obitelji generacijama su vezane isključivo uz ‘branje’ i umjetničku obradu toga vrijednoga materijala. Govorimo o branju, a ne o vađenju kamena jer se Bračani prema njemu odnose kao prema najdragocjenijem plodu koje nam je darovala priroda.

Umjetnici koji ostavljaju trag u kamenu

Jedna od istaknutijih kamenoklesarskih obitelji, čiji su radovi vječna pohvala otoku Braču, je i obitelj Jakšić iz Donjeg Humca. Skladna je to obiteljska priča čiji se članovi već nekoliko generacija, neprekidno više od stoljeća, bave obradom kamena. Galerija Jakšić u sebi objedinjuje moderno i tradicionalno, koristeći kombinaciju klasične i ručne obrade s najsuvremenijom tehnologijom svakodnevno oživljava brački kamen koji je othranio ne samo ovu obitelj, već i brojne druge bračke obitelji.

U njihov smo se rad zaljubili na prvi pogled. Naime od najboljih komada bračkog kamena izrađuju fantastične suvenire, bez kojih rijetko koji turist odlazi s otoka, a osim suvenira tu su i razno-razni drugi projekti. Sve o ljubavi prema bračkom kamenu otkrila nam je Dina Jakšić Pavasović, aktivna mlada slikarica koja neprekidno stvara od samih početaka svoga umjetničkog djelovanja.

• Koliko dugo se bavite obradom kamena?

Moje obrazovanje krenulo je sa slikarstvom. Prvo Škola likovnih umjetnosti u Splitu pa Accademia di Belle Arti u Rimu, također slikarstvo. Na kraju doktorat na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo, u kojem je glavni materijal bio upravo – kamen. Taj odabir nije bio slučajan. 

Do toga me je dovelo provedeno istraživanje i mnogi drugi čimbenici koji me okružuju. Međutim, to nije bilo prvi put da koristim brački kamen u svojoj umjetnosti i izričaju. Prvi put sam ga koristila više kao kontekst u izložbi, izlažući svoje slike u kamenolomu 2010. godine. 

Sljedeći projekt bile su slike na kamenu, također jedna izložba pod nazivom „Teritorij“ na otoku Braču u napuštenoj staroj kamenoj kući. Tek prije nekoliko godina počela sam koristiti kamen kao glavni materijal u svojim radovima. Tako je nastala jedna cijela serija skulptura pod nazivom De-konstrukcija kamene forme. Tu se radi o specifičnoj tehnici lijepljenja kamena. Naknadnim intervencijama dobivam zanimljive likovne forme.

• Od kud ljubav prema kiparstvu?

Moja prva ljubav je slikarstvo, međutim rođena sam u obitelji u kojoj se obrađuje brački kamen već 119 godina. Upravo zbog toga što me kamen konstantno okruživao nisam uspjela ostati ravnodušna prema tom prekrasnom materijalu. Stoga je bilo neizbježno da ga i ja uzmem u ruke. Divljenje prema kiparstvu imam od malih nogu, a ljubav prema kamenu rodila se kroz proces stvaranja. 

Naime, brat i ja smo četvrta generacija u obitelji koji smo nastavili obiteljsku tradiciju obrade kamena. Na mjestu gdje je sada naša galerija nekada davno je i moj nono imao svoju malu galeriju u kojoj je izlagao zanimljive predmete od kamena, a njegov otac malu proizvodnju. Moj otac Dražen je radionicu doveo na visoki nivo proizvodnje spajajući umjetnost i industriju. 

Majka Ida je modna dizajnerica koja je godinama radila s različitim materijalima. No zadnjih 10-tak godina radi isključivo s poludragim kamenom i srebrom stvarajući vrlo zanimljiv nakit. I na kraju, moj brat Lovre je akademski kipar koji radi isključivo u kamenu. Dakle, mogu reći da baš svi u obitelji radimo s kamenom, a za naše nasljednike vidjet ćemo, još su mladi.

• Kako to da ste se odlučili nastaviti tradiciju?

Nakon povratka iz Rima, poslije i iz Zagreba, vratila sam se na otok Brač gdje su sve naše radionice i ateljei. Strojevi, materijal i svi drugi alati potrebni za rad u kamenu bili su mi servirani na dlanu. Stoga je jednostavno bila šteta ne iskoristiti svu tu mogućnost. Kreativcima je najbitniji prostor za rad, materijal i alati, sve ostalo odradi mašta.

• Koji pristup rada koristite pri obradi kamena?

Kad krene proces promišljanja i stvaranja nekog proizvoda ili djela u kamenu jedan od ciljeva mi je otkriti novu formu ili mogućnost kamena. Naime, kamen kao materijal je jako zahtjevan i poprilično limitiran pri obradi. Međutim mi smo uvijek uspijevali od njega napraviti nešto novo i potpuno drugačije. Uvijek smo težili stvoriti dijela vrhunskog modernog dizajna.

• Kako izgleda proces obrade i što sve radite od kamena?

Kad je riječ o mojim skulpturama, koristim zanimljivu tehniku lijepljenja kamena, no u ljepilo stavljam pigmente tako da dobijem različite obojene linije na površini forme. Naknadnim intervencijama oblikujem te linije, a rezultat je kombinacija geometrijskih i organskih crteža u prostoru.

Kad je riječ o produkt dizajnu, tada su procesi obrade vrlo različiti i ovise o proizvodu koji se stvara. Primjerice, od kamena smo radili sve – od velikih zgrada do malih predmeta. To su često narudžbe specifične za određene kupce, pa je svaki zadatak drugačiji. 

Na primjer, nedavno smo dobili zanimljiv projekt – napraviti kameni zid za prezentaciju vina za restoran Pumparela u Bolu na otoku Braču. Zid je napravljen tako da se kamene ploče savijaju, tj. otvaraju iz zida te stvaraju prostor za bocu vrhunskog vina. Vrlo zanimljiv izazov koji smo jako uspješno riješili.

Proizvodi koji se cijelu godinu mogu pronaći u našim galerijama uključuju različite uporabne i dekorativne predmete u kojima brački kamen vodi glavnu riječ – poput kamenog cvijeća, svijećnjaka, zdjela, vaza te kamenih klupa, stolova i sl.

• Koliko je zahtjevno i teško naći dobar materijal i prilagoditi ga za obradu? Kako biste opisali odnos čovjeka, stanovnika Brača, prema kamenu?

Sve teže i teže je dobiti dobar blok. Nažalost, kamena je sve manje, a previše našeg kamena se izvozi, što je velika šteta jer Brač ima jako puno odličnih klesara te bi bilo puno bolje da s Brača ide samo gotov proizvod, a ne sirovina. Bračko blago nije samo brački kamen već i ljudi koji ga obrađuju. 

Svakako, takvo viđenje treba osvijestiti kod ljudi na otoku Braču. Nedavno smo, nas nekoliko entuzijasta s Brača, osnovali udrugu pod nazivom “Stinja“ upravo s tim ciljem – promocija bračkog kamena kroz prizmu kulture, kulturne baštine, gospodarstva i svih drugih područja u kojima kamen ima veliku važnost.

• Od kud crpite inspiraciju?

Možda banalno zvuči, ali uistinu od okoline koja me okružuje s ciljem doprinosa i davanja dodatne vrijednosti finalnom proizvodu.

• Poznato je kako imate prekrasan atelje, pa nas zanima je li slobodan za posjetu?

Naravno, svi su dobrodošli u bilo kojem trenutku jer uistinu radimo puno te nas često posjetitelji mogu vidjeti u procesu stvaranja. Naša velika galerija nalazi se u Donjem Humcu na otoku Braču gdje se nalaze i sve naše radionice i ateljei.

• Gdje se mogu kupiti vaši proizvodi?

Osim galerije na otoku Braču koju smo sagradili prije 14 godina, imamo i galeriju u Splitu, na adresi Bribirska 10, koju smo otvorili prije 8 godina. U jednoj i drugoj galeriji izlažemo samo naše radove. Kako je riječ o unikatnim primjercima, radovi u jednoj i drugoj galeriji su različiti, stoga se isplati posjetiti obje galerije.

• Recite nam nešto više o projektima „Kameno cvijeće“, „Modularni svijećnjaci“ i kameni set „Quatro“?

Sva tri projekta koje ste naveli su nam u srcu jer smo uložili puno truda u osmišljavanju i proizvodnji i to su naši kupci prepoznali. Kvalitetu proizvoda prepoznale su i institucije jer smo za svaki proizvod dobili nagrade, jedna je čak međunarodna nagrada za produkt dizajn iz Los Angelesa za kameni set Quatro. Kameno cvijeće je dizajnirala moja majka prije puno godina te joj je društvo inovatora Dijatus dodijelilo posebnu nagradu za dizajn.

Modularni svijećnjaci su izrađeni na način da se njihov izgled konstantno može mijenjati, pomicanjem kamenih elemenata otvaraju se nove plohe na kojima su druge svijeće te se tako funkcija svijećnjaka povećava. Za ovaj proizvod dobili smo prvu nagradu za dizajn od Oris kuće Arhitekture u Zagrebu i Klesarske škole u Pučišćima. Za kameno cvijeće i modularne svijećnjake dobili smo oznaku Izvorno hrvatsko od Hrvatske gospodarske komore.

Kameni set Quatro osmišljen je s ciljem stopostotnog iskorištavanja kamena s obzirom na to da se jako puno tog predivnog materijala baca. Od jednog komada kamena napravili smo četiri elementa koji se kao puzzla mogu spojiti u jednu cjelinu. Riječ je o kamenom pijatu, kamenoj zdjeli, stalku za šampanjac i podmetačima za čaše.

• Serija uporabnih predmeta pod nazivom „Trag u kamenu“ posebno nam je zapela za oko. Na koji način se oblikuju i kako nastaju ovi unikatni primjerci?

Ti proizvodi su sasvim nešto novo u našoj galeriji. Budući da smo se nedavno opremili novim strojem, otkrivamo njegove mogućnosti. Svaki predmet iz te serije je jedan novi izazov, novi nacrt i novi produkt koji nam pomaže da naučimo neke nove pristupe i intervencije u kamenu.

Ovi proizvodi su zapravo rezultat istraživanja mogućnosti strojne obrade kamena i različitih načina na koje se mogu dobiti utori u kamenoj plohi. Kamena površina ovdje postaje konkavni reljef iscrtan tankim linijama kao da postepenim urezivanjem gradimo udubljenja, nalik na crtež. Odatle dolazi i naziv serije – trag u kamenu.

Foto: Instagram, Tomislav Čubelić, Tom Dubravec, Zlatko Sunko, privatna arhiva obitelji Jakšić