Meštrovićev paviljon svoja vrata zatvara na dvije godine. Evo što će se sve izmijeniti u obnovi

Današnju svečanu dodjelu godišnjih nagrada HDLU-a za postignuća u 2024. godini pratit će i proglašenje početka obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika, poznatog i kao Meštrovićev paviljon te Džamija.

Projekt cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.), a projekt konstrukcijske obnove potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici). Oba su izvedena na temelju smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti. Detalje obnove donosimo u nastavku.

Što uključuje obnova?

Osnovna ideja je vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas. Noviteti koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja. Nadalje, obnovom će se osigurati pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona.

Uspostavit će se rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike/-ice, a u planu je i otvaranje nove multimedijske black box galerije. Također, želja obnove je otvoriti dva originalna ulaza u Meštrovićev paviljon koja će se koristiti uz centralni ulaz. Pritom će se zatvoriti sporedni  ulaz koji koji je izgrađen u doba džamije.

Naravno doći će i do općih radova pa će tako biti provedena zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje prostora i galerija od suvišnih prostornih elemenata. Planirano vrijeme izvedbe radova je dvije godine.

Mjesto bogate povijesti

Podsjetimo, namjena Paviljona se mijenjala više puta tijekom, a danas služi kao galerijski prostor što mu je i izvorna namjena. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske je služio kao džamija, a upravo iz toga proizlazi i ime koje Zagrepčani često koriste kad se referiraju na ovu građevinu. Godine 1947. u Jugoslaviji srušena su tri nadograđena minareta, dok je zdenac pred glavnim ulazom zadržan. Paviljon je tada postao Muzej revolucije, dok je nova džamija izgrađena u zagrebačkoj četvrti Borovje.

Nakon Domovinskoga rata zgrada je vraćena Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, koje ju je vratilo u izvornu funkciju. Ime Meštrovićev paviljon ustalilo se jer je renomiranom kiparu Ivanu Meštroviću povjerena izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema njegovoj idejnoj skici, rade arhitekti Harold Bilinić i Lavoslav Horvat.

Foto: iStock, Juraj Vuglač